Home Blog Page 2044

Eskobar: Popuniti sva četiri upražnjena mjesta u Ustavnom sudu 27. februara

0

On je ocijenio da je kompetentan i potpuno funkcionalan Ustavni sud neophodan za zaštitu demokratskih institucija i prava građana u Crnoj Gori i preduslov i za rješavanje aktuelne političke krize u državi.

Ponovno uspostavljanje kvoruma u Ustavnom sudu, iako pozitivan iskorak, nije dovoljan, ocijenio je specijalni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar dodajući da sva četiri upražnjena mjesta moraju biti popunjena kako bi ta institucija stvarno bila funkcionalna.

Eskobar je kazao agenciji MINA da bi crnogorski parlament na sjednici u ponedejljak trebalo da popuni sva četiri upražnjena mjesta u Ustavnom sudu.

On je ocijenio da je kompetentan i potpuno funkcionalan Ustavni sud neophodan za zaštitu demokratskih institucija i prava građana u Crnoj Gori i preduslov i za rješavanje aktuelne političke krize u državi.

“Ponovno uspostavljanje kvoruma, iako pozitivan iskorak, nije dovoljno. Sva četiri upražnjena mjesta u Ustavnom sudu moraju biti popunjena kako bi ta institucija stvarno bila funkcionalna“, smatra Eskobar.

On je rekao da sve što je manje od toga dovodi do rizika produbljivanja političke krize u Crnoj Gori.

“Nakon ponovnog uspostavljanja potpuno funkcionalnog Ustavnog suda, prijevremeni parlamentarni izbori jedini su put za demokratsko rješenje trenutne krize“, kazao je Eskobar.

Ti izbori, kako je naveo, mogu vratiti povjerenje građana u vladu i jasan su put za nastavak napredovanja ka Evropskoj uniji.

Prema riječima Eskobara, da bi izbori bili uspješni i demokratski, vlast ih mora voditi profesionalno, nestranački i odgovorno, u skladu s međunarodnim demokratskim normama i crnogorskim zakonima.

Na pitanje kako bi eventualno potpisivanje Njemačko-Francuskog plana o rješavanju spora između Srbije i Kosova uticalo na regionalnu stabilnost, Eskobar je odgovorio da normalizacija odnosa između Srbije i Kosova, kroz dijalog posredovan od EU, ostaje ključna za regionalnu i evropsku stabilnost.

“Budući da brutalna i neopravdana invazija (ruskog predsjednika Vladimira) Putina na Ukrajinu i drugi maligni uticaji nastoje da siju podjele”, dodao je Eskobar.

On je zaključio da će normalizacija otvoriti vrata za političku i privrednu integraciju Srbije i Kosova u Evropi i doprinijeti većoj stabilnosti i prosperitetu širom Zapadnog Balkana.

S. Makedonija: Minimalna plata od marta 327 eura

0

Minimalna plata u Sjevernoj Makedoniji od marta će biti veća za 12,55 odsto i iznosiće 20.175 denara (327 eura), saopštilo je danas Ministarstvo za rad i socijalnu politiku. Kako se navodi u saopštenju, to znači da će građani dobijati plate više za 2.000 denara (oko 32 eura).

Svake godine u martu minimalna plata u Sjevernoj Makedoniji se usklađuje prema podacima Državnog zavoda za statistiku i to, precizira se, „50 odsto povećanja troškova života i 50 odsto povećanja prosječne zarade iz prošle godine“.

Ističe se da od 2017. godine minimalna plata kontinuirano raste, pa je tako u periodu 2017/2018. povećana na 12.000 denara, u 2019. godini na 12.507 denara, u 2020. godini na 14.500, u 2021. godini na 15.194 denara.

„U martu 2022. minimalna plata dostigla je 18.000 denara, za razliku od 2016. kada je iznosila 10.080 denara. U martu 2023. minimalna plata će dostići 20.175 denara, što je više za preko 10.000 denara“, navodi se u saopštenju Ministarstva za rad i socijalnu politiku Sjeverne Makedonije.

Produžen završetak radova na putu Lubnice-Jezerine: Novi rok do jula

0

Iz Vlade navode da su se u periodu u kojem je trebalo završiti radove pojavili problemi koji zahtijevaju opravdano produženje roka izvođenja

Novi rok za izgradnju i rekonstrukciju dionice puta Lubnice – Jezerine je 10. jul 2023. godine, navodi se u dokumentu koji je Vlada usvojila.

Vlada je juče usvojila Informaciju o potpisivanju amandmana na ugovor o realizaciji tog projekta, piše portal RTCG.

“Ocijenjeno je da su se u periodu u kojem je trebalo završiti radove pojavili problemi koji zahtijevaju opravdano produženje roka izvođenja: pojava klizišta na putu Ski centar „Kolašin 1600“, ponovno pojavljivanje velikih količina vode, zimska turistička sezona, zbog koje je nemoguće izvoditi jedan dio radova u periodu od 01. januara 2023. godine do 01. aprila 2023. godine. Amandmanom se utvrđuje novi datum 10. jul 2023. godine kao rok za završetak radova”, saopšteno je iz Vlade.

SD će podržati Đukanovića, Bošnjačka danas donosi odluku

0

Podsjetimo, predstavnici DPS-a predali su danas DIK kandidaturu Đukanovića za učešće na predsjedničkim izborima

Socijaldemokrate (SD) na čelu sa Damirom Šehovićem podržaće Mila Đukanovića na predsjedničkim izborima koji su zakazani za mart, saznaje nezvanično Dan.

SD će danas poslati zvanično saopštenje. 

Bošnjačka stranka će se danas oglasiti po tom pitanju. 

Podsjetimo, predstavnici Demokratske partije socijalista (DPS) predali su danas Državnoj izbornoj komisiji (DIK) kandidaturu Đukanovića za učešće na predsjedničkim izborima.

– Moja kandidatura je izraz odgovornosti i brige za Crnu Goru koja se nalazi u ozbiljnim problemima. U samo nešto kraće od tri godine Crna Gora je prošla put od zemlje koja je bila oaza mira i demokratije, i efikasnosti i lider u pregovaranju sa EU, danas se opisuje kao rak rana Evrope. Danas je Crna Gora država koju investitori napuštaju i država zanemarene vladavine prava- kazao je Đukanović na današnjoj konferenciji.

Glikman: Odveo sam sina na utakmicu Partizana, sada prati Evroligu svake nedelje

0

Direktor Evrolige Maršal Glikman govorio je u podkastu Kajla Kajnsa o mnogim zanimljivim temama vezanim za elitno evropsko takmičenje

Glikman je pričao o odnosu sa predsjednikom Evrolige Dejanom Bodirogom.

– Dejan je sjajan. Upoznao sam ga dok je još igrao za Barselonu sa Šarasom (Jasikevičijusom), a Pešić je bio trener. Bio je nevjerovatan kao igrač, kao Leri Bird. Sve je mogao na terenu. Baš je lijepo raditi sa njim. On dolazi sa Balkana, a to donosi određeni mentalitet i ima zanimljiv pogled na stvar. Kada sam dolazio ovdje, bio sam mišljenja da nema puno ljudi u Beogradu, a on je odmah skočio rekao mi je sačekaj, idi tamo i vidi. Naterao mi je odmah posle Božića da sjednem na avion i odem u Beograd. Sjajno smo se proveli u Srbiji. Imao sam priliku da osjetim šta je to Beograd, i vidio sam na primjeru Beograda da ne mora svaka odluka da bude vezana samo za pare. Beograd je košarkaški centar i to globalni centar. Možda na nivou Njujorka, svi u gradu obožavaju košarku. Stvarno sam se oduševio – rekao je Glikman.

Direktor EL ispričao je i šta znači učešće Partizana u tom elitnom takmičenju.

– Vjerujte mi kada kažem, najviše slušam svog sina koji ima 22 godine i vidim šta ga zanima. Imao je poteškoća da prati Evroligu jer je navikao na NBA, ali onda sam ga odveo u Beograd na utakmicu Partizana. Posle toga je sve bilo jasno. Sada Evroligu prati svake nedjelje – kazao je on.

Glikman je govorio o proširenju Evrolige na druge zemlje i gradove.

– Imamo svijetlu budućnost, posebno u državama kao što su Njemačka, Francuska i Engleska. Želimo da vidimo nastavak rasta u Italiji. Jednostavno, postoji mnogo toga dobrog u Parizu, Londonu, Milanu i Berlinu. Razgovaramo sa Dubaijem. Postoji arena, postoje ljudi, ali nema košarke, nema košarkaške kulture, ali postoji grupa ljudi koji žele da naprave klub. Meni se sviđa čitava ta ideja, čak i sa političke strane. Bila bi to poruka mira i prijateljstva. Što se Londona tiče, Lajonsi sjajno napreduju. Bio sam na utakmici, vlada veliki entuzijazam, možda ne kao u Atini ili Beogradu, ali ljudi ne znaju košarku. Sve napreduje. Svakako vidim proširenje lige u budućnosti, ne znam kada, ali mislim da ćemo se širiti. Isto tako Bolonja, sviđa mi se tamošnji projekat. Naravno i Rusi ako se vrate u nekom trenutku. Moskva i Sankt Peterburg, prelijepi gradovi. Doćiće dan kada ćemo imati timove u gradovima koje ne biste zamislili, kao što je možda Helsinki ili Amsterdam. Postoji potencijal na mnogim mjestima širom Evrope – rekao je Glikman.

Rožaje: I četvrti mladić podlegao povredama

0

Na licu mjesta stradala su tri mladića.

Od posljedica saobraćajne nesreće, koja se nedavno dogodila na magistralnom putu Rožaje- Bać, život je izgubio i četvrti mladić, za čiji su se život ljekari borili nekoliko dana.

Tlo se ne smiruje: Zemljotres jačine 5,3 stepena pogodio Tursku

0

Epicetar zemljotresa je bio 18 kilometara od Emirgazija, na dubini od 10 kilometara, navedeno je na sajtu EMSC-a.

Podsetimo, broj poginulih u zemljotresu u Turskoj i Siriji od 6. februara, nadmašio je 50.000, nakon što je Turska proglasila da je više od 44.000 ljudi umrlo, saopštila je turska Uprava za katastrofe i vanredne situacije (AFAD), prenosi Rojters.

Kako je saopšteno, broj žrtava zemljotresa u Turskoj dostigao je  44.218. Sa najnovijim objavljenim podacima o broju mrtvih u Siriji (5.914), ukupan broj smrtnih slučajeva u dve zemlje premašio je 50.000, navodi britanska agencija.

Turska je objavila i propise o obnovi regiona razorenog zemljotresima kako bi se omogućilo kompanijama ili humanitarnim organizacijama da pomognu u hitnoj izgradnji novih domova za milione kojima je potreban smeštaj.

Više od 160.000 zgrada, sa 520.000 stanova, srušilo se ili su teško oštećene u zemljotresima u Turskoj, preneo je Rojters.

Đukanović: Moja kandidatura je odgovornost i briga za Crnu Goru

0

Predstavnici Demokratske partije socijalista (DPS) predali su danas Državnoj izbornoj komisiji (DIK) kandidaturu lidera te stranke Mila Đukanovića za učešće na predsjedničkim izborima. Đukanović je predsjednik Crne Gore bio dva puta. Prvi put od 1998. do 2002. i drugi put od 2018. do 2023. godine. Đukanović je funkciju premijera Crne Gore bio sedam puta.

– Moja kandidatura je izraz odgovornosti i brige za Crnu Goru koja se nalazi u ozbiljnim problemima. U samo nešto kraće od tri godine Crna Gora je prošla put od zemlje koja je bila oaza mira i demokratije, i efikasnosti i lider u pregovaranju sa EU, danas se opisuje kao rak rana Evrope. Danas je Crna Gora država koju investitoti napuštaju i država zanemarene vladavine prava- istakao je Đukanović.

Državna izborna komisija do sada je potvrdila kandidaturu lideru Nove srpske demokratije Andriji Mandiću i poslanici Socijaldemokratske partije Draginji Vuksanović Stanković. Kandidature su najavili lider Demokratske Crne Gore, Aleksa Bečić i zamjenik predsjednika Pokreta Evropa sad, Jakov Milatović.

Predsjednički izbori zakazani su za 19. mart, a krajnji rok za predaju kandidatura je 26. februar.

– Ovakva odluka proizvod je detaljnog, višesedmičnog razmatranja aktuelne političke situacije, nakon čega je zaključeno da će budući predsjednički izbori biti prekretnica u daljem razvoju odnosa na političkoj sceni, te da će u značajnoj mjeri determinisati dalji pravac razvoja Crne Gore- saopštili su sinoć iz DPS-a.

Istakli su i da je, nakon konsultovanja partijske infrastrukture i istraživanja javnog mnjenja, zaključeno kako je potrebno delegirati kandidata koji ima najveće šanse za pobjedu, a da je to aktuelni predsjednik Đukanović.

Poznati rivali Đokovića u Dubaiju

0

U drugom kolu trebalo bi da se sastane sa boljim iz duela koji igraju Konstant Lestijen i Talon Grikspor.

Turnir u Dubaiju počinje u ponedjeljak 27. februara.

U trećoj rundi potencijalni rivali Đokoviću mogli bi da budu Hubert Hurkač i Endi Marej, a u polufinalu Danil Medvedev i Borna Ćorić.

U drugoj polovini žrijeba su Andreju Rubljovu, Aleksanderu Zverevu i Feliksu Ože-Alijasimu.

Đoković je prošle godine igrao četvrtfinale ovog turnira.

Serijski ubica iz Kalifornije osumnjičen da je ubio zatvorskog cimera

0

Eskobar (51) je delio ćeliju u zatvoru Nort Kern u Delanu sa Huanom Viljanuevom, čija se smrt vodi kao ubistvo, saopštila je Kazneno-popravna služba Kalibornije, prenosi AP.

Viljanueva (53) je u petak pronađen bez znakova života oko 9.00 sati i uprkos pokušajima da ga spasu, vrlo brzo proglašen je mrtvim.

Ubijeni je služio doživotnu robiju, uz mogućnost pomilovanja zbog seksualnog napastvovanja deteta mlađeg od 14 godina.

Eskobar, koji je osumnjičen za ubistvo Viljanueve, stavljen je u samicu, gde čeka istragu.

Mrtvozornik okruga Kern odrediće uzrok smrti, navele su lokalne vlasti.

Eskobar služi doživotnu kaznu zatvora, bez mogućnosti za pomilovanje, nakon što je prošle godine priznao da je ubio pet ljudi i ranio još sedam. On je takođe priznao da je ubio tetku i teču u Hjustonu 2018. godine.