Svjetska banka (SB) će pružiti što je moguće više ustupaka u tretmanu duga ugroženim ekonomijama, saopštio je njen predsjednik David Malpass na sastanku sa predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Indije, Kine i drugih zemalja povjerioca.
Stav SB sapšten je nakon poziva Kine, najvećeg bilateralnog kreditora na svijetu, da globalni povjerioci skrešu zajmove zemljama u razvoju koje su pogođene rusko-ukrajinskim ratom i pandemijom koronavirusa.
U međuvremenu, Sjedinjene Američke Države (SAD) su više puta kritikovale Kinu zbog njenog „odugovlačenja“ otpisa dugova desetinama zemalja sa niskim i srednjim prihodima.
„SB je posvećena obezbjeđivanju neto pozitivnih tokova na način koji maksimizira koncesionalnost u procesu restrukturiranja“, rekao je Malpass na okruglom stolu Globalni državni dug, u indijskom gradu Bengaluru na marginama sastanka lidera G20.
Malpass je, takođe, kazao da je primijetio „konstruktivne primjedbe“ zamjenika guvernera Kineske centralne banke na sastanku G20 što je dalo prostor za napredovanje u rješavanju pitanja dugova.
“Naše službe već imaju operativne podatke da je transakcija odrađena preko jedne banke preko Pariza i da je novac, najverovatnije, završio na računu u Beogradu. Obveznice države Crne Gore su prodate sa fiksnom kamatom i nije ugovaran nikakav popust za kupce. To u takvim transakcijama nije moguće”, saopštio je danas Medojević.
Ove obveznice, kaže lider PzP-a, nijesu bile diskontne već “obične kuponske obveznice sa fiksnom kamatom”.
Prema njegovim riječima, proviziju za usluge su uzele investicione banke, advokati i fiskalno i to je regulisano, takođe, tvrdi Medojević, nezakonito sklopljenim ugovorom, “suprotno zakonu o javnim nabavkama u iznosu od 1,46 miliona eura”.
“Spajić će morati Novoviću da objasni, na osnovu koje odluke Vlade, zaključka ili Ugovora je platio neznanim junacima 3,5 miliona eura i gdje je taj novac završio. Posebno što su i u informaciji Ministarstva finansija koju je usvojila Vlada na sjednici prošle nedjelje, praktično do detalja potvrđene moje tvrdnje iz krivične prijave”, istakao je lider PzP-a.
Medojević podsjeća da je u krivičnoj prijavi “broj 1” koju je podnio precizno opisano “biće krivičnog djela i opisan modus operandi po kojem je ova organizovana kriminalna grupa opljačkala Crnu Goru”.
Poslanik Demokratske Crne Gore Danilo Šaranović, govoreći o predstojećim predsjedničkim izboruima kazao je da je logično da se oni koji ne žele propustiti priliku za konačno penzionisanje Mila Đukanovića opredijele za jednog od građanskih kandidata, Aleksu Bečića ili Jakova Milatovića.
Prema njegovim riječima, opšti je utisak javnosti, a opravdavaju ga i dostupna istraživanja javnog mnjenja, da će se ishod predsjedničkih izbora moći naslutiti odmah nakon prvog kruga.
„Takva teza je zasnovana na sljedećoj tvrdnji: kako sada stvari stoje, Bečić, Milatović i Mandić imaju prilično ujednačene šanse za ulazak u drugi krug. Međutim, s obzirom da Bečić i Milatović kao građanski kandidati iz političkog centra imaju mnogo širi potencijal u drugom krugu, te da istraživanja pokazuju da u drugom krugu pobjeđuju kandidata DPS-a, logično je da se oni koji ne žele propustiti priliku za konačno penzionisanje Đukanovića opredijele za jednog od građanskih kandidata“, tvrdi Šaranović.
Prema njegovoj ocjeni, u ovom trenutku Bečić je logičan izbor.
„Kao prvi predsjednik Skupštine Crne Gore, nakon prve smjene korumpirane vlasti od uvođenja višestranačja, dokazao se kao državnik. Pokazao je dostojnost i očiglednu zrelost da obavlja državničku funkciju, ali i opredjeljenje da sve svoje djelovanje podredi javnom interesu. Svaka njegova aktivnost bila je usmjerena prema svakom građaninu podjednako i nikada nije učinio niti jedan potez koji bi bio suprotan ocjeni da bi bio predsjednik svih građana, za razliku od aktuelnog, koji je bio predsjednik samo onima koji su glasali za njegovu partiju“, smatra Šaranović.
Dodaje da je u politički izazovnim okolnostima, kakve su bile nakon parlamentarnih izbora, Bečić bio predsjednik Skupštine koji je pokazao sposobnost da obezbijedi potrebnu koheziju i smanji političke distance i među najudaljenijim političkim akterima u parlamentu.
„Prisjetimo se, oni koji su ga smjenjivali, prema sopstvenom priznanju, nijesu mogli naći zamjerku njegovom radu na funkciji predsjednika parlamenta, koji je, zahvaljujući njemu, postao najtransparentniji u regionu. Ovo su samo neki od brojnih razloga zbog kojih, ako ne želimo eksperimente, Bečić treba da bude prvi izbor, jer svakako jeste i najbolji“, zaključio je Šaranović.
Potvrđeno je da je spaseno oko 40 ljudi, a akcija spasavanja i dalje traje, prenosi Rojters.
Italijanska novinska agencija AGI javila je da je među poginulima i beba od nekoliko meseci, prenosi AP.
Italijanski državni radio javio je da se oko 30 migranata udavilo nakon što se njihov brod, na kojem je bilo više od 100 ljudi, razbio kod obale južne Italije. Kako se navodi, italijanska obalska straža uočila je oko 30 tela migranata nakon što se njihov brodić razbio u uzburkanom moru kod južne obale italijanskog kopna.
Pronađeno je oko 40 preživelih, rekao je portparol vatrogasaca Luka Kari.
On nije precizirao broj poginulih migranata jer operacija spasavanja još traje. U operaciju spasavanja uključena su plovila obalske straže, granične policije i vatrogasaca, a njihovi predstavnici nisu odmah bili dostupni da pruže više detalja, javio je AP.
Predsjednik El Salvadora Najib Bukele naveo je na Tviteru da će „mega zatvor“ biti dom zatvorenika i da više neće moći da nanesu štetu stanovništvu.
Oko 2.000 optuženih članova bande prebačeno je u petak u „Centar za zatvaranje terorizma“ kapaciteta 40.000 ljudi, koji se smatra najvećim zatvorom u Americi.
Hoy en la madrugada, en un solo operativo, trasladamos a los primeros 2,000 pandilleros al Centro de Confinamiento del Terrorismo (CECOT).
Esta será su nueva casa, donde vivirán por décadas, mezclados, sin poder hacerle más daño a la población.
Na video snimku koji je objavio Bukele, vide se zatvorenici obrijanih glava kako trče kroz novi zatvor u ćelije. Mnoge na tijelu imaju tetovaže sa oznakama bandi.
Bukele je zatražio od saveznika u kongresu El Salvadora da usvoje vanredno stanje prošle godine, koje je od tada nekoliko puta produženo, a koje suspenduje neka ustavna prava nakon dramatičnog povećanja ubistava koja se pripisuju nasilnim bandama.
Od tada je više od 64.000 osumnjičenih uhapšeno.
Hapšenja se mogu izvršiti bez naloga, privatne komunikacije su dostupne vladi, a pritvorenici više nemaju pravo na advokata.
Organizacije za ljudska prava tvrde da su oštećeni i nevini ljudi, uključujući desetine onih koji su umrli u policijskom pritvoru.
Bukeleovo suzbijanje bandi i dalje je široko popularno među Salvadorcima, a ministar bezbjednosti zemlje rekao je za Rojters da će se akcije nastaviti dok svi kriminalci ne budu uhvaćeni.
Megazatvor u Tekoluci, 74 kilometra jugoistočno od glavnog grada San Salvadora – sastoji se od osam zgrada. Svaka od njih ima 32 ćelije od oko 100 kvadratnih metara za smještaj „više od 100“ zatvorenika, navela je tamošnja vlada.
Vlasti su saopštile i da kriminalne grupe kao što su MS-13 i Bario-18 broje desetine hiljada članova i da su odgovorne za ubistva, iznudu i trgovinu drogom. Cilj masovnih hapšenja je da bande „potpuno nestanu“, ističe vlada El Salvadora.
Kako se navodi u dokumentu objavljenom na sajtu Vlade Crne Gore, Albanija i Crna Gora saglasne su da sufinansiraju izgradnju mosta tako što će svaka strana finansirati 50 odsto izgradnje, uključujući ukupne troškove izgradnje, nadzora i dugih usluga povezanih sa realizacijom projekta.
Tačna vrijednost izgradnje mosta znaće se nakon kompletitiranja projektne dokumentacije.
„Određena sredstva za implementaciju predmetnog projekta su predviđena i u Zakonu o budžetu Crne Gore za 2023. godinu, u okviru kapitalnog budžeta Uprave za saobraćaj“, navodi se u Prijedlogu osnove za vođenje pregovora i zaključivanje sporazuma između dvije države o izgradnji međudržavnog mosta preko rijeke Bojane, koji je Vlada objavila kroz predlog osnova za vođenje pregovora.
Plan Albanije i Crne Gore je, kako je ranije saopšteno, da zajednički do 2024. godine izgrade most preko rijeke Bojane koji će spajati Ulcinj – najjužniju crnogorsku opštinu i ljetovalište Velipolje u Albaniji.
Most dugačak 310 metara, skratiće put od ulcinjske Velike plaže do Velipolja sa sadašnjih 70, na samo par kilometara.
Projekat su predstavili premijeri Crne Gore i Albanije Dritan Abazović i Edi Rama, tokom Samita „Otvoreni Balkan“ u Ohridu.
Prema projektu, most preko rijeke Bojane povezivaće naselja Sveti Nikola u Ulcinju i Puljaj iznad Velipolja. Dužina mosta iznosiće 310 metara, imaće dvije kolovozne trake širine nešto manje od četiri metra, a uključivaće trotoare i biciklističke staze.
Prosječna visina mosta u odnosu na najviši nivo vode iznosiće oko 10 metara kako se ne bi ometao riječni saobraćaj. Cijeli projekat će koštati devet miliona eura, gradnja će trajati oko 18 mjeseci.
Most će se nalaziti iznad račvanja rijeke Bojane na dva rukavca koji formiraju ekskluzivno turističko naselje Adu Bojanu u Crnoj Gori.
Ulcinjska Velika plaža i turističko naselje Velipolje u Albaniji su udaljeni vazdušnom linijom svega nekoliko kilometara, a presjeca ih rijeka Bojana.
Da bi se prevozom stiglo sa jedne na drugu poziciju sada je potrebno preći oko 70 kilometara, odnosno iz Ulcinja prema sjeverozapadu na granični prelaz Sukobin, a zatim preko Skadra u Albaniji južno do Velipolja.
Izgradnjom mosta Ulcinj i Velipolje će biti udaljeni svega par kilometara.
Ova dva područja zajedno imaju oko 34 kilometra pješčanih plaža.
Iz AMSCG su upozorili na moguće sitne odrone duž klisura i usjeka. Oni su savjetovali opreznu vožnju prilagođena stanju na putu i poštovanje pravila saobraćaja.
Saobraćaj je u prekidu za sva vozila na putu Mojkovac – Đurđevića Tara, u mjestu Dobrilovina.
Zbog rekonstrukcije dijela magistralnog puta M-4 centar Tuzi, od skretanja za Šipčanik do planiranog kružnog toka-Faza 1, obustavljen je saobraćaj za sve vrste vozila. Saobraća se lokalnim putevima.
Na magistralnom putu Podgorica-Bioče saobraćaj je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni, a moguća je i povremena obustava ne duža od 15 minuta, zbog izgradnje bulevara Vilija Branta.
Na magistralnom putu M-5, dionica Rožaje – Špiljani zbog rekonstrukcije puta saobraća se naizmjenično.
Zbog radova na dionici naspram Komnandnog centra tunela Sozina povremeno će se saobraćati naizmjenično i neophodno je poštovanje privremene saobraćajne signalizacije.
Na magistralnom putu M-11 Lepetani-Tivat-Krtolska raskrsnica, u mjestu Donja Lastva, promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu radova.
Od raskrsnice Podgorica-Cetinje-Nikšić do Komanskog mosta režim saobraćaja je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Na trajektnoj liniji Kamenari-Lepetane saobraća jedan trajekt. Trajekt ne saobraća od 22 sata do šest sati ujutro. Autobusi i teretna vozila se preusmjeravaju na put zalivom.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnim signalizacijom.
Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, upotreba pneumatika za zimsku upotrebu za sva motorna vozila obavezna na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom, bez obzira na to da li na tom putu postoje zimski uslovi.
„Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (sniježne padavine, snijeg, led ili poledica na kolovozu) na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je četiri milimetra“, naveli su iz AMSCG.
Kako su objasnili, na auto-putu je obavezno da svako vozilo ima zimsku opremu.
