Home Blog Page 2038

MILATOVIĆ: Nova vlada da se bavi Otvorenim Balkanom

0

Novoizabrani predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, u ekskluzivnom intervjuu za Tanjug, kaže da je svestan odgovornosti i da je siguran da neće razočarati građane. Ističe i da će prva destinacija koju će posjetiti nakon što stupi na dužnost biti Brisel. Kada je reč o odnosima u regionu, Milatović poručuje da je zemlje Zapadnog Balkana moraju imati najbolje moguće odnose. Smatra da je trzavica bilo dosta i da je evropska budućnost Zapadnog Balkana „ono što nas sve čeka“.

„U nedjelju smo imali istorijski važan dan za Crnu Goru, smijenili smo konačno simbol jednog prethodnog režima koji je vladao Crnom Gorom u prethodnih trideset godina i otvorili vrata nove ere demokratskog i ekonomskog razvoja u zemlji“, rekao je Milatović.

Izazovi su veliki i treba, kako je rekao, pomiriti zemlju.

„Ja sam upravo i u nedjelju veče rekao da je ovo pobjeda pomirene Crne Gore, jer je gospodin Đukanović previše dijelio Crnu Goru, bespotrebno je dijelio i upravo na tim podjelama i tako dugo vladao. Zato je prioritet u unutrašnjem smislu naše politike broj jedan pomirenje“, istakao je Milatović.

Prioritet u spoljnoj politici su evropske integracije, poručio je Milatović i ocijenio da će u narednom petogodišnjem mandatu, zajedno sa Vladom Crne Gore, koja bi trebalo da bude konačno politički stabilna nakon vanrednih parlamentarnih izbora, biti dobijena dodatna stabilnost koja će biti neophodna da Crna Gora uđe u EU.

„I da onda nastavimo sve one reforme koje smo i započeli, a tiču se unapređenja životnog standarda građana i borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije“, rekao je Milatović.

Na pitanje da li očekuje da poslije vanrednih izbora Pokret Evropa sad dobije i treći nivo vlasti, odnosno mjesto premijera, budući da je osvojila najviše glasova u Podgorici, a potom su građani dali najviše povjerenja njemu kao kandidatu tog pokreta na predsjedničkim izborima, te da li će nastupati u koaliciji ili samostalno, Milatović je rekao da je još rano da se govori o parlamentarnim izborima.

„Trenutno je i njihovo raspisivanje pred Ustavnim sudom. Treba sačekati da vidimo odluku. Politički stav je da oni treba da budu što prije i da bez obzira od nastupa, da li će on biti koalicioni u predizbornom ili postizbornom smislu mislim da je suštinski cilj da Crna Gora dobije politički stabilnu vladu koja će imati snažnu podršku od Skupštine Crne Gore, a da Skupština bude politički realnija nego što je saziv sada“, rekao je Milatović.

Podsjeća da sada DPS kontroliše skoro 50 odsto Skupštine, uz prognozu da će u narednom sazivu to biti duplo manje, a da će Pokret Evropa sad sigurno biti dominantan faktor.

Na pitanje da li može da obeća građanima da ih neće razočarati, Milatović je naveo da građani već znaju moralna načela iza kojih stoji i sve vrijednosti koje promoviše.

„Mislim da sam upravo i iz tih razloga dobio ovako visoku podršku građana na koju sam mnogo ponosan, ali to je jedna velika odgovornost i upravo sa pozicije predsjednika države želim da budem i kohezivni faktor, ali i korektivni faktor, tako da sam siguran da ih neću razočarati“, rekao je Milatović.

Odgovarajući na pitanje da li će Crna Gora razmatrati odluku da se priključi „Otvorenom Balkanu“, Milatović kaže da je to nešto čime treba da se pozabavi naredna vlada koja će, kaže, biti rezultat novog saziva Skupštine Crne Gore.

„Moj politički stav je tu vrlo jasan. I prije nego što sam postao ministar u Vladi Crne Gore, sada političar i predsjednik Crne Gore, ja sam jako puno i u profesionalnom smislu radio na unapređenju regionalnih ekonomskih integracija Zapadnog Balkana i iz Evropske banke za obnovu i razvoj gdje sam i radio“, rekao je Milatović.

Istakao je da se sjeća da je tada i Milo Đukanović prisustvovao tim početnim sastancima gdje se stvarao „Otvoreni Balkan“.

„On je u međuvremenu promijenio negdje svoj politički ton kada je u pitanju Otvoreni Balkan“, rekao je Milatović i ocijenio da su regionalne ekonomske integracije neodvojivi dio evropskih integracija.

„Dok god mi budemo držali za cilj punopravno članstvo Crne Gore u EU treba uporedo i raditi na svemu ovome što se tiče unapređenja regionalne ekonomske saradnje“, naglašava Milatović.

Na pitanje o dolasku u Beograd i na koji način želi da unaprijedi odnose sa Srbijom, Milatović podsjeća da je naveo da će njegova prva posjeta biti Briselu, odakle će poslati snažnu poruku istinskog evropskog puta Crne Gore.

„Što se tiče dobrosusjedskih odnosa, ima li išta normalnije nego da mi u zemljama Zapadnog Balkana imamo najbolje moguće odnose? Nažalost, nije tako bilo, ali čini mi se da i ova pobjeda nad Đukanovićem daje svima nama negdje nadu da ćemo ući upravo u jednu novu eru dodatne stabilizacije dobrosusjedskih odnosa u zemljama Zapadnog Balkana, jer upravo je to i ono što građani očekuju od Crne Gore i od nas“, rekao je Milatović.

Kako kaže, smatra da je trzavica bilo dosta i da je evropska budućnost Zapadnog Balkana „ono što nas sve čeka“.

„Regionalne ekonomske integracije, da li one koje su već tu kroz sporazum o slobodnoj trgovini CEFTA ili one koje se odvijaju u okviru kišobrana Berlinskog procesa ili one koje su otpočele od samih zemalja Zapadnog Balkana poput ‘Otvorenog Balkana’ sve ono što ide u korist građana i privrede u našim zemljama je nešto što treba podržati i na čemu treba aktivno i raditi“, rekao je Milatović.

Poručio je i da je „đavo u detaljima i da sve to treba razraditi i pogledati“.

Milatović je rekao da ga raduju sve čestitke koje je dobio, i od predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, ali i od hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića, a čuo se, kaže i sa brojnim liderima.

(VIDEO)Indijana Džons posljednji put: Svjetska premijera na Kanskom festivalu

0

Nakon 15 godina “Indijana Džons” se vraća na Kanski filmski festival, ovog puta sa posljednjim nastavkom.

Svjetska premijera filma reditelja Džejmsa Mangolda “Indijana Džons i artefakt sudbine” (Indiana Jones and Dial of Destiny) sa Harisonom Fordom u legendarnoj ulozi, održaće se 18. maja u Kanu, gdje će film biti prikazan van konkurencije, prenosi 24sedam.

Reditelj Mangold ističe:

“Godine 1995. imao sam čast da dođem u Kan sa svojim prvim filmom. Dvadeset osam godina kasnije ponosan sam što se vraćam sa malo većim spektaklom. Moji slavni saradnici i ja smo veoma uzbuđeni što možemo da podijelimo sasvim novu i posljednju avanturu Indijane Džonsa”.

Posljednji nastavak voljene franšize, u kojoj poznati holivudski glumac Harison Ford reprizira čuvenu ulogu heroja arheologa nešto više od mjesec dana nakon svjetske premijere, zaživeće na platnima domaćih bioskopa, 29. juna.

Zajedno sa već uigranim timom kada je o filmovima o Indijani Džonsu riječ, Džordžom Lukasom i Stivenom Spilbergom, koji su sada u ulozi izvršnih producenta, Mengold je snimio peti nastavak o avanturama ekscentričnog ahrheologa Džonsa okupivši nevjerovatnu glumačku ekipu.

Pored Harisona Forda, kao jednog od najpoznatijih filmskih likova, uloge tumače i Džon Ris Dejvis koji je posljednji put viđen u trećem nastavku filma “Posljednji krstaški pohod” 1989. godine, a ostatak čine i istaknuta imena Mads Mikelsen, Antonio Banderas, Tobi Džouns, Fibi Voler-Bridž i drugi.

Podsjetimo, prvi film “Otimači izgubljenog kovčega” o Indijani Džonsu koji traga za izgubljenim Zavjetnim kovčegom nastao je 1981. godine u režiji Stivena Spilberga i osvojio je četiri nagrade Oskar.

Drugi dio franšize, film „Ukleti hram” nastao je tri godine kasnije (1984), dok je treći nastavak „Posljednji krstaški pohod” iz 1989. u kom se traga za gralom iz kog je na tajnoj večeri pio Isus Hrist, djelovao kao posljednji film u nizu, sve dok 2008. nije snimljen i četvrti nastavak „Kraljevstvo kristalne lobanje” u kom se traga za lobanjom koju su vanzemaljci ostavili na Zemlji.

Spajić: Imamo jasan plan i viziju za predstojeće izbore, prosječna zarada 1.000 i minimalna penzija 450 eura biće naša realnost

0

Nakon pobjede na predsjedničkim izborima, pred nama je jednako težak posao, da porazimo nakaradnu politiku koja je građane dovela na rub siromaštva, kazao je lider Pokreta Evropa Sad Milojko Spajić.

“To ćemo i uraditi na predstojećim parlamentarnim izborima. Imamo jasan plan, imamo jasnu viziju! U “drugom poluvremenu” ove utakmice 11. juna Pokret Evropa sad! će postati stub nove Vlade koja će kroz program Evropa sad 2.0 unaprijediti životni standard građana! Prosječna zarada 1.000 eura i minimalna penzija 450 eura biće naša realnost”, uvjeren je Spajić.

Četiri otkaza u Kneževini, Novaku olakšan put ka tituli

0

Posle Rafaela Nadala i Karlosa Alkarasa od Mastersa u Monte Karlu odustali su i Feliks Ože-Alijasim kao i Pablo Karenjno Busta. Osim što će Novak Đoković imati otvoren put ka tituli, zbog otkaza ova četiri tenisera u glavnom žrebu našao se i Laslo Đere, srpski teniser.

Pravu noćnu moru doživeli su organizatori Mastersa u Monte Karlu jer su čak četvorica tenisera iz Top 20 otkazala učešće zbog povreda. Iako će na turniru gledaoci imati privilegiju da gledaju Novaka Đokovića, Danila Medvedeva kao i prošlogodišnjeg šampiona Stefanosa Cicipasa, nema sumnje da će izostanak tri Španca i Kanađanina biti veliki gubitak.

Novak Đoković stigao je u Monte Karlo posle pauze od mesec dana jer nije mogao da igra na turnirima u Indijan Velsu i Majamiju, a nema sumnje da će mu put do trofeja biti lakši jer je znatno manji broj teških rivala nego što je očekivao.

Još jedan srpski teniser imao je korist od odustajanja Alkarasa, Nadala, Alijasima i konkretno Karenja Buste. Laslo Đere upao je u glavni žreb Monte Karla tako da će Srbija imati još jednog predstavnika.

Nosioci u Monte Karlu posle brojnih odustajanja biće: Novak Đoković, Stefanos Cicipas, Danil Medvedev, Kasper Rud, Andrej Rubljov, Holger Rune, Janik Siner, Tejlor Fric.

Novak je prošle godine eliminisan u drugom kolu turnira u Kneževini od Alehandra Davidoviča Fokine, a poslednji trofej osvojio je još 2015. godine.

Ne samo da će imati lakši put jer je Alkaras bio u strašnoj formi, već je mladi Španac Novaku obezbedio i duži ostanak na prvom mestu. Đoković i Alkaras ne brane veliki broj bodova u Monte Karlu tako da bi njihov susret označio diretknu borbu za prvo mesto do koje neće doći.

Uz Medvedeva i Cicipasa Novak bi potencijalno mogao da ima još neku minu, a jedna od njih je Janik Siner koji igra fantastično u poslednje vreme. Međutim, najboljem teniseru sveta ide u korist to što je u prethodnom periodu odmorio, jer koliko god su pomenuti teniseri u formi ili ne, oni su i premoreni zbog velikog broja turnira od početka godine.

Srpski as biće slobodan u prvom kolu kao i svi nosioci, a turnir se održava od desetog do 16. aprila.

Knežević: Stanje u bezbjednosnom sektoru je sve gore, izjave Zorana Brđanina o pritiscima su uznemirujuće!

0

Predsjednik skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu Milan Knežević ocijenio je da je situacija u bezbjednosnom sektoru sve gora i gora i da postoji opasnost da određene institucije sistema nadležne za borbu protiv organizovanog kriminala polako ulaze u monopolističke faze.

On je na današnjoj sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu poručio da je zbog hapšenja visokih policijskih službenika bio u obavezi da zakaže sjednicu Odbora, „čuvajući i Odbor i sebe od politizacije, jer se sve to dešavalo između dva kruga predsjedničkih izbora“.

Knežević je istakao da je Odbor dužan da zauzme stav prema činjenici da je Uprava policije prema tvrdnjama SDT-a dominantno kriminalizovana. Posebno su ga zabrinule izjave smijenjenog direktora Uprave policije Zorana Brđanina o pritiscima koje je trpio od premijera Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića.

– To podriva nacionalnu bezbjednost… Izjave (smijenjenog direktora UP) Zorana Brđanina su uznemirujuće, pošto tvrdi da je trpio ozbiljne pritiske od vlada Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića. Nije logično da jedan čovjek dobija ordenje od premijera, učestvuje u sjednicama Odbora, vodi najvažnije policijske akcije, a onda biva ekspresno uhapšen zato što postoje osnovi sumnje da je pripadnik organizovane kriminalne grupe (OKG). Zato mi nije bilo ni logično kad je uhapšen Rade Milošević, a hvalili smo se rezultatima njegovog rada dok je bio direktor Uprave prihoda i carina -saopštio je.

On se osvrnuo na nedavno hapšenje pomoćnika direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejana Kneževića i zaključio da ko god dođe na sjednicu Odbora postoji, postoji mogućnost da bude smijenjen ili uhapšen.

– Opšti utisak je da ko god dođe na ovaj Odbor iz bezbjednosnog sektora, ili će biti smijenjen ili uhapšen. Veće su vam šanse da budete smijenjeni ili uhapšeni ako dobijete diplomu ili zahvalnicu, kao što je Knežević dobio od Abazovića… Osjećam da stvari polako izmiču kontroli, i da ovaj Odbor mora zauzeti stav. Niko više ne zna ko je policajac, tužilac, kriminalac, ili je sve to – tri u jedan. Ovo opasno podsjeća na vrijeme za koje sam mislio da je za nama.

Interesantno je da smo na Odboru ispratili već dva direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), ispratili direktora Uprave policije (UP), i na dnevnom nivou proživljavamo haos u bezbjednosnom sektoru, pa mi se nakad čini da je sadržajnije biti u Bahmutu i Hersonu, nego na sjednicama Vijeća za nacionalnu bezbjednost. Zbog toga sam danas glasao protiv izvještaja Vijeća, jer je tu jasno da ne postoji nikakva saradanja između UP, Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), da se božije zore ne zna ko s kim sarađuje, ko je bio na Skaj aplikaciji – naveo je Knežević.

Odbor raspravlja o donošenju odluke da kontrolno sasluša predstavnike Vlade, Tužilaštva i sektora bezbjednosti povodom dešavanja u tom sektoru, a sjednici ne prisustvuju poslanici DPS-a ,SD-a BS-a,  SDP-a i albanskih stranaka koji ne učestvuju u radu Skupštine i njenih tijela otkad je ona sredinom marta raspuštena ukazom odlazećeg predsjednika države Mila Đukanovića.

Snažan zemljotres pogodio Filipine

0

Zasad nema podataka o eventualnoj materijalnoj šteti ili povrijeđenima

Snažan zemljotres jačine 6,3 stepena pogodio je danas Filipine, saopštio je Evropski mediteranski seizmološki zavod.

Potres se dogodio na dubini od 10 kilometara, na 209 kilometara severoistočno od grada Legazpi, u kojem zivi oko 180.000 stanovnika.

Zasad nema podataka o eventualnoj materijalnoj šteti ili povrijeđenima.

Vuković: Ostavku podnosim 12. aprila

0

NA DAN KONSTITUTIVNE SJEDNICE

Aktuelni gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković najavio je da će 12. aprila podnijeti ostavku na to mjesto, za kada je i zakazana konstitutivna sjednica Skupštine Glavnog grada.

“Toga dana, podnosim ostavku na mjesto gradonačelnika Podgorice. Obećao sam sugrađanima nakon izbora 23. oktobra da ću biti tu dok se ne stvore pretpostavke za formiranje nove vlasti u Podgorici i izbor novog gradočelnika”, napisao je Vuković na Fejsbuku.

Kaže da će te pretpostavke biti formalno stvorene u srijedu.

Konstitutivna sjednica novog saziva Skupštine Glavnog grada biće održana 12. aprila. To je dogovoreno na današnjem sastanku predstavnika političkih partija, učesnika oktobarskih izbora u Podgorici.

“Zbog funkcionalnosti sistema, nadam se da će nova parlamentarna većina gradonačelnika izabrati istog dana”, zaključio je Vuković.

Uhapšen Podgoričanin: Osumnjičen za nasilje u porodici, oduzet i pištolj

0

Podgorička policija uhapsila je N.R. (59) iz tog grada koji je osumnjičen za nasilje u porodici, a kod kojeg je kasnije pretresom pronađeno vatreno oružje, i on se sumnjiči za krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

“Naime, osumnjičeni N.R. je u dva navrata uputio ozbiljne prijetnje po život i tijelo svojoj supruzi te je uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici”, kazali su iz policije.

Nakon toga, policija je izvršila pretres kuće i drugih prostorija koje koristi N.R. gdje je pronađen pištolj u ilegalnom posjedu, te se ovo lice sumnjiči i za krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

“Priveden je postupajućem tužiocu koji je za ovo lice donio rješenje o zadržavanju do 72 sata”, naveli su iz policije.

Popović: SDT da ispita šta se dešavalo tokom izbornog dana

0

Popović je na Tviteru naveo da ne smije ostati sumnja u izborni proces

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) treba da ispita šta se dešavalo tokom izbornog dana kada su kamere Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) na svim crnogorskim graničnim prelazima bile satima isključene, poručio je lider Liberalne partije (LP) Andrija Popović.

– SDT treba ispitati što se dešavalo na izborni dan, kada su kamere MUP-a na svim crnogorskim graničnim prelazima bile satima isključene, u režiji (premijera Dritana) Abazovića i (ministra unutrašnjih poslova Filipa) Adžića, koji su prethodno smijenili direktora policije Zorana Brđanina – kazao je Popović.

On je na Tviteru naveo da ne smije ostati sumnja u izborni proces.

Mandić: Gdje god je bila prilika da se nanese šteta srpskom narodu Đukanović je nije propustio

0

Predsjednik Nove srpske demokratije i jedan od lidera Demokratskog fronta Andrija Mandić kazao je da većinska Crna Gora želi da se poprave odnosi sa Srbijom, dodajući da je to potvrdio i rezultat predsjedničkih izbora.

Mandić je kazao da je Milo Đukanović sve radio da odnosi Crne Gore i Srbije budu loši.

„Većinska Crna Gora želi da se promjene odnosi Crne Gore i Srbije, tako što bi Crna Gora popravila svoje odnose sa Srbijom. Milo Đukanović je bio personifikacija tih loših odnosa i trudio se i radio sve što je mogao, ne samo protiv srpskog naroda koji živi u Crnoj Gori, nego i protiv Srbije. Gdje god je bila kakva dobra prilika da on može da nanese štetu Srbiji ili srpskom narodu on je nije propustio. Građani koji su jasno glasali protiv njega su poslali jasnu poruku i novom predsjedniku Crne Gore, šta to treba pod hitno promijeniti u politici koju je do sada vodio Milo Đukanović. Jedna od prvih stvari je popravljanje odnosa sa Srbijom.

On je rekao da očekuje da će novoizabrani predsjednik Crne Gore podržati ideju “Otvoreni Balkan”.

“Mi prepoznajemo u toj podršci koju je dobio Jakov Milatović i u toj politici promjena koja će uslijediti i jednu snažnu podršku inicijativi Otvorenog Balkana, To je ono što smo mogli da čujemo i kroz samu izjavu Jakova Milatovića da želimo da popravimo odnose sa Srbijom  ali želimo da imamo i dobre odnose sa drugim susjedima. Šta je to što nam pruža takvu mogućnost, to je upravo inicijativa Otvoreni Balkan i ja sam siguran da će Crna Gora krenuti u tom pravcu“, zaključio je Mandić