Lokalne vlasti su saopštile da nema izvještaja o žrtvama ni šteti.
Epicentar zemljotresa je bio oko 72 kilometra južno od obale Paname, na dubini od 10 kilometara.
Rojters navodi, pozivajući se na svjedoke, da se zemljotres osjetio i u glavnom gradu Kostarike San Hozeu.
Komisija za vanredne situacije u toj zemlji saopštila je da nema informacija o šteti.
Nije izdato upozorenje na cunami, saopštio je američki sistem upozorenja na cunami.
Ako osoba daje bogate opise tipa ko, što, kada, kako i zašto se nešto dogodilo, vjerovatno govori istinu. Ipak, ako preleti u opisu preko ovih detalja, vjerovatno ne govori istinu.
Koristeći ovaj vrlo jednostavan test i ništa drugo, ljudi mogu da prepoznaju istinu od laži s gotovo 80 odsto tačnosti, otkrili su naučnici sa Univerziteta u Amsterdamu.
Kada je riječ o prepoznavanju laži, obično pokušavamo da iskoristimo što je više moguće znakova kako bismo donijeli ispravnu procjenu. Da li izgledaju drugačije? Da li su zabrinuti? Zašto se vrpolje?
Nakon terorističkih napada 11. septembra, na primjer, zaposleni na obezbjeđivanju sigurnosti na američkim vayduhoplovnim lukama bili su obučeni da traže 92 znaka u ponašanju putnika koji bi mogli da otkriju prevaru. Poligrafi, poznati i kao detektori laži, kombinuju različite fiziološke podatke poput krvnog pritiska, otkucaja srca i brzine disanja kako bi otkrili moguće laži.
Previše informacija
Međutim, istraživanje pokazuje da čak i trenirani profesionalci imaju malo bolji uspjeh od slučajnosti kada pokušavaju da prepoznaju istinu od laži. Dio problema je u tome što dobijamo mnoštvo protivrječnih podataka i pretvaranje toga u odluku o tome da li neko govori laž, jako je teško.
“To je nemoguć zadatak”, kaže Bruno Veršuer, forenzički psiholog i glavni autor studije.
“Ljudi ne mogu da procjene sve te signale u kratkom vremenskom periodu, a kamoli da integrišu više signala u tačan ili istinit sud.”
Još jedan problem je što ljudi imaju stereotipe o tome kako izgledaju nevini i krivi ljudi.
Detalj važan za tačnost
Kako bi prevladali te probleme, Veršuer i njegove kolege sa Univerziteta u Amsterdamu odlučili su da isprobaju “radikalnu alternativu”. Uputili su učesnike studije da se usresrede samo na jedan trag – nivo detalja u priči osobe – a da sve ostalo ignorišu.
“Mislili smo da se istina može pronaći u jednostavnosti i predlažemo da se radije odustane od gomile znakova kada pokušavamo da otkrijemo prevaru”, kažu naučnici.
U nizu od devet studija 1.445 ljudi dobilo je zadatak da pogode da li su rukom pisane izjave, video transkripti, video intervjui ili intervjui uživo o studentskim aktivnostima na kampusu istiniti ili lažni, piše Science Alert.
Izjave su slagali studenti koji su ili odglumili lažnu krađu ispita i lagali o tome, ili su nevino lutali kampusom i rekli istinu o svojim aktivnostima.
Učesnici koji su dobili zadatak da se usresrede isključivo na detalje u pričama, mogli su tačno da razdvoje istinu od laži sa 59 do 79 odsto tačnosti.
“Naši podaci pokazuju da oslanjanje na jedan dobar znak može da bude korisnije nego korišćenje mnogo znakova”, kažu naučnici.
“Jedan kontraintuitivan način suočavanja s preopterećenošću informacijama je jednostavno ignorisanje većine dostupnih informacija… Ponekad je manje više”, kažu naučnici. Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature Human Behaviour.
„Život je kratak, ali trag od života može dugo trajati.“
U podgoričkom naselju Zabjelu, u Ulici 27. marta u Podgorici jutros je došlo do saobraćajne nezgode u kojoj je oboren pješak, potvrđeno je iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije (OKC).
Uviđaj će pokazati okolnosti pod kojima je došlo do nezgode. Iz OKC-a se nijesu mogli izjasniti o povredama pješaka.
Bivši predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić ponudio je novo jemstvo u iznosu od 768.000 eura kao garancija za ukidanje pritvora i da se brani sa slobode, potvrdila je portalu CdM, Marija Raković, samostalna savjetnica za odnose sa javnošću Višeg suda u Podgorici.
Kazala je da sudija Zoran Radović još nije donio odluku.
Podsjećamo, Jovaniću se, prema navodima u optužnici, između ostalog, na teret stavlja da je tokom 2015. godine organizovao kriminalnu organizaciju koja je djelovala na teritoriji Crne Gore sve do aprila ove godine, a čiji članovi su postali ostala okrivljena fizička i pravna lica i više drugih, zasada nepoznatih osoba čiji je cilj bilo “vršenje krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, radi sticanja nezakonite dobiti, a djelovanje kriminalne organizacije je planirano za neograničeni vremenski period i zasnovano na primjeni određenih pravila unutrašnje kontrole i discipline članova”.
Upozorava se da su duž klisura i usjeka mogući sitniji odroni.
„Savjetujemo opreznu vožnju prilagođenu uslovima i stanju na putu“, kaže se u saopštenju AMS-a.
Saobraćaj je u prekidu za sva vozila na putu Mojkovac – Đurđevića Tara, u mjestu Dobrilovina.
Na magistralnom putu M-5 Rožaje – Špiljani saobraćaj će zbog rekonstrukcije biti obustavljen od osam sati i 30 minuta do 11 sati i 30 minuta i od 13 sati i 45 minuta do 16 sati i 45 minuta.
Saobraćaj na magistralnom putu M-2 Podgorica-Bioče, zbog izgradnje Bulevara Vilija Branta, promijenjen je sa dvosmjernog na jednosmjerni, a moguće su povremene obustave ne duže od 15 minuta.
Na magistralnom putu M-11 Lepetani-Tivat-Krtolska raskrsnica, u mjestu Donja Lastva, saobraćaj je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni, na mjestu radova.
Od raskrsnice Podgorica-Cetinje-Nikšić do Komanskog mosta režim saobraćaja je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.
U Budvi je, na putu od Prijevora do Lastve Grbaljske, zbog radova na regionalnom vodovodu, saobraćaj promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni, a putpuno je obustavljen od deset do 14 sati.
Iz AMSCG su kazali da je u toku sanacija uzdignute površine betonske podloge na saobraćajnoj traci u tunelu Sozina, kod osmog proširenja.
Saobraćaj će biti regulisan saobraćajnom signalizacijom, kao i naizmjeničnim propuštanjem saobraćaja koje će biti regulisano semaforskom signalizacijom.
Predsjednik Vlade Dritan Abazović boraviće danas će u Beranama sa predsjednikom Opštine Vukom Todorovićem i predstavnikom Elite Private “Jet Service” Majkom Štajnmilerom potpisati Memorandum za valorizaciju Aero-parka Berane.
Potpisivanje je planirano za 11.00 časova u zgradi Opštine Berane, najavljeno je iz kabineta predsjednika Vlade Crne Gore.
Potpisivanje Memoranduma ranije je ortalu RTCG najavio Štajnmiler, nakon što je održan sastanak u Vladi, kao i poslije izjave predsjednika Odbora direktora Aerodroma Crne Gore, Eldina Dobardžića, da aerodrom u Beranama neće negativno uticati na poslovanje te kompanije.
“Prilikom razgovora u Vladi, sa gospodom (Dritanom) Abazovićem i Dobardžićem, ja sam priložio pisane garancije koncerna koji stoji iza mene da će isfinansirati projekat. Sada sam u kontaktu sa vladinim pravnim ekspertima koji su mi saopštili da je nacrt Memoranduma već urađen i da je na provjeri. Nadam se da ćemo taj Memorandum potpisati u Beranama u narednih deset do petnaest dana, zajedno sa predsjednikom Vlade i predsjednikom opštine”, kazao je ranije Štajnmiler za RTCG.
I predsjednik Odbora direktora Aerodroma je nakon poslednjeg sastanka u Vladi izjavio za Televiziju Crne Gore da su napravljeni prvi konkretni pomaci i da će Memorandum o saradnji biti brzo potpisan.
On je objasnio da će Memorandum najprije biti usvojen kao dokument na Vladi, a onda potpisan između tri strane.
“Korak nakon toga koji bi trebalo uraditi jeste da Ministarstvo kapitalnih investicija u planu za koncesije već za ovu godinu, koja je aktivna, datumski se vezuje za kraj aprila, uvrsti i davanje Aerodroma u Beranama za koncesiju“, kazao je Dobardžić u emisiji „Mreža“ na TVCG.
Istakao je da Vlada koncesije može izdati na 30 godina, dok Skupština može trajanje koncesija odrediti i duplo duže, odnosno na 60 godina.
„Ogromni su benefiti za razvoj prvo turizma Crne Gore, kada je u pitanju restauracija aerodroma“, kazao je Dobardžić.
Majk Štajnmiler (Maik Steinmuller) vlasnik je kompanije “Elite-private-jet-sevice” i tvrdi da je spreman da odmah obezbijedi novac i započne posao oko valorizacije beranskog aerodroma.
Njegova kompanija već četiri godine je partner Minhenske konferencije i zvanični je prevoznik, što, kako objašnjava, znači da ako nega delegacija ne dolazi svojim avionom u Minhen, onda usluge avio prevoza pruža Štajnmilerova kompanija.
Njemac je naglasio da ne traži nikakvu finansijsku pomoć, i da je investicija u potpunosti njegova.
“Ni Berane ni Crna Gora ne mogu biti na gubitku. Mislite li da bih ja ulazio u taj posao da nisam siguran u dobit”, kaže Štajnmiler.
Njegova prva posjeta biće Briselu jer se, kako je ponovio, Crna Gora „istinski kreće“ ka EU
Novoizabrani predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, kazao je sinoć da odluka o priznavanju nezavisnosti Kosova od strane Crne Gore neće biti povučena.
– Nije realno da se očekuje ‘otpriznavanje‘ (nezavisnosti) Kosova i to je stvar koja je vrlo jasna, rekao je Milatović u intervjuu za Nova TV.
Naveo je da „podržavamo sve što se dogovore Beograd i Priština, i smatram da bi normalizacija odnosa Beograda i Prištine bila značajna za sve zemlje u regionu. U tom smislu Crna Gora želi da bude dobar susjed koji će promovisati dobrosusjedske odnose“.
– Želim najbolje moguće odnose sa Srbijom i dok sam bio ministar ekonomskog razvoja, to sam uvijek stavljao u fokus. Srbija je najveća zemlja Zapadnog Balkana i potpuno je prirodno da će uslijediti moja posjeta Srbiji nakon poziva (predsjednika Srbije Aleksandra) Vučića, rekao je Milatović.
On je međutim naveo da će njegova prva posjeta biti Briselu jer se, kako je ponovio, Crna Gora „istinski kreće“ ka EU.
Milatović je naglasio da mu je „važno da sve te posjete rezultiraju opipljivim rezultatima za građane i privredu“.
OPŠTINE I MJEŠTANI IZIGRANI
Od tri najveće pritoke Lima na teritoriji opštine Berane, dvije su ili potpuno ili najvećim dijelom devastirane izgradnjom malih hidrelektrana, a slična sudbina, ako se nešto hitno ne učini, prijeti i trećoj.
Na rijekama Šekularska i Bistrica, kompanije „Hidroenergija Montenegro“ do sada je izgradila deset malih elektrana, a ista družina okupljena oko Olega Obradovića i „Bemaksa“, još sedam koncesija ima na Kaludarskoj rijeci u ovoj sjevernoj opštini.
Više sagovornika Portala RTCG ukazalo je na činjenicu da je neko u proteklim godinama pravio katastrofalne greške izdajući koncesije za izgradnju tih malih elektrana, i da su te greške nerijetko bile u zoni krivične odgovornosti, ali da, uprkos tome, do danas niko nije zbog toga, osim u medijima, zvanično ni pomenut.
I dok se druge posljedice devastacija rijeka gdje je takođe ljudski faktor u pitanju, kao što su zagađenja komunalnim otpadom na njihovim obalama i prekomjerna i nekontrolisana eksploatacija rječnog materijala, mogu popraviti, u slučaju malih elektrana posljedice su nepopravljive.
Predsjednik Mjesne zajednice Šekular Sreten Lekić, ističe da je istoimena rijeka, koja je proticala kroz to selo, odavno sva u cijevima.
„U cijevi su najprije stavljene dvije manje planinske ljepotice, Rmuška i Spalevićka rijeka, i na tom mjestu gdje su se nekada spajale i pravile Šekularsku, napravljena je hidrocentrala. Zatim je, od tog mjesta, pa nizvodno, Šekularska rijeka stavljena u cijevi u dužini od šest kilometara i izgrađene još tri male hidroelektrane“, kaže Lekić.
Na Šekularskoj rijeci ni biološkog minimuma
On ističe da to što oni zovu biološki minimum, da bi se u rijekama održao biljni i životinjski svijet, sada nije dovoljno ni za punoglavca.
„Rijeke jednostavno nema. Ona ne postoji. To je u vrijeme najboljih vodostaja, samo obični potok. Toliko je ostalo od te nekada najljepše rijeke u ovom kraju, a da se niko, osim mještana Šekulara nije pobunio, niti im je priskočio u pomoć kada su se suprotstavljali izgradnji“, dodaje Lekić.
Na pitanje da li je moguće nešto da se popravi, on je kategoričan da to predstavlja u sadašnjem stanju – nemoguću misiju.
„Kako? Da se zatvore sve četiri hidroelektrane i da se rijeka izvadi iz cijevi. To sigurno niko neće uraditi, a opet bi trebalo ko zna koliko vremena da se u nju vrati život“, konstatuje predsjednik ove mjesne zajednice.
Šteta na Bistrici velika, vlasnici mHe i inspekcije povezani
Na prvi pogled se čini da u slučaju rijeke Bistrice, koja sa padina Bjelasice stiže do Lima, šteta nije velika, ali predsjednik Mjesne zajednice Lubnice, Miloš Raković, kaže za Portal RTCG da su male hidrocentrale i na tom području ostavile nesagledive posljedice.
„To je posebno evidentno u ljetnjem periodu. Vlasnici malih elektrana tada svu vodu pokupe u akumulaciona jezera, i korito rijeke ostane suvo. Kada neko prijavi inspekciji, oni na čudne načine to istog trenutka doznaju, i puste vodu iz jezera. Inspektor konstatuje da nema ništa nezakonito, a oni, čim inspektor ode, opet zatvore akumulacije. To je strašna sprega. Mještani od toga nemaju baš ništa“, kaže Raković.
Na ovoj rijeci je šest malih hidrolektrana, ako se računa i ona koja je izgrađena na njenoj pritoci Jezerštici, na najvisočijoj nadmorskoj visini, i koja je bila prva.
„Svašta su nam obećavali prije gradnje, brda i doline. Nova radna mjesta za omladinu. U tim malim centralama rade samo čuvari, nema potrebe za drugom radnom snagom. Ni put koji od Berana kroz naše selo vodi do Kolašina, i čije stavljanje u funkciju je najavljeno za početak jula, nije zaustavilo raseljavanja. To treba da bude za nauk svima“, poručuje predsjednik Mjesne zajednice Lubnice.
U Kaludri ne vjeruju obećanjima investitora
Upravo toga su svjesni stanovnici velikog seoskog područja pod imenom Kaludra, na čijoj istoimenoj rijeci je ista kompanija i ista družina dobila koncesije za još sedam malih elektrana. Oni su do sada, daleko od očiju javnosti, pravili otpor i nijesu popustili obećanjima da će im izgraditi put, napraviti elektro mrežu, i šta sve još drugo.
Kao i u prethodnim slučajevima, za Šekularsku i Bistricu, i za Kaludarsku rijeku sve koncesije za male elektrane država je izdala prije avgusta 2020. godine, u mandatima premijera Mila Đukanovica i Duška Markovića. Dokle se u bahatosti i bezvlašću išlo daleko, govori činjenica da su za Kaludarsku rijeku koncesije produžene samo deset dana prije predaje vlasti, na šta Opština Berane nije mogla uticati.
Vodozahvat za jednu od hidrocentrala na ovoj rijeci trebalo je da se gradi kod srednjovjekovnog manastira Ćelije, a da se potom voda cijevima pokupi nekoliko kilometara niže, do takozvanog Đevojačkog krša, gdje bi bilo mašinsko postrojenje.
„To je najatraktivniji dio kanjona, gdje sada postoji nekoliko ugostiteljskih objekata. To da se uništi, sigurno nećemo dozvoliti. Nas ne mogu podmititi, nema toga sa čim nas mogu kupiti. Te bajke o zaposlenju, putu, novoj elektro mreži, pričali su i stanovnicima Šekulara i Lubnica, i vidimo šta je tamo bilo. To kod nas neće proći“, kategoričan je jedan od mještana.
On kaže da su pokušavali preko nekoliko ljudi da izvrše pritisak, ali da su na kraju vidjeli da nema posla.
„Većina nas smo do kraja ostali jedinstveni u stavu da našu prelijepu Kaludarsku rijeku ne damo nikome. Niko ovdje sigurno, dok je nas, ništa neće graditi. Ova rijeka je naš život. Neki od nas na njenim obalama imaju ugostiteljske objekte i od toga žive. To neka svi dobro znaju“, poručuje ovaj mještanin Kaludre.
„Hidroenergija Montenegro“ traži raskid ugovora sa Vladom, ali uz obeštećenje
Prema posljednjim informacijama koje su se mogle čuti, kompanija „Hidroenergija Montenegro“ izgleda da je odustala od izgradnje malih hidroelektrana na Kaludarskoj rijeci u Beranama, i tražila raskid ugovora sa aktuelnom Vladom Crne Gore, ali uz obeštećenje. Taj uslov koji su postavili Vlada im vjerovatno neće odobriti, već će sačekati da im isteknu rokovi za početak gradnje i na taj način neće imati nikakvu obavezu prema njima.
Ako bi neko aktuelizovao pitanje kako je kompanija „Hidroenergija Montenegro“ ostavila bez akcija i dobiti Opštinu Berane, to bi za družinu okupljenu oko nje mogao postati ozbiljan problem. Ne bi trebalo mnogo da se to dogodi. Samo jedna krivična prijava od strane Opštine, pa neka pravosudni organi rade svoj posao.
Ali, da pravosudnih organa ima, ta priča je toliko puta ispisana da je tužilaštvo već do sada moralo reagovati po službenoj dužnosti.
Preduzeće „Hidroenergija Montenegro“ formirano je u Beranama. Prvobitno je trebalo da Oleg Obradović ustupi deset odsto akcija i dobiti Beranama, Andrijevici i Plavu, na čijim terotorijama bi gradio male hidroelktrane. Ove tri opštine bi potom tih deset odsto akcija i dobiti dijelile u zavisnosti od broja MHE na svojoj teritoriji.
Kako su sve dosadašnje hidroelektrane ove kompanije izgrađene na području i na vodama u Beranama, to znači da je Opština Berane svih ovih godina trebalo da ima deset odsto dobiti na godišnjem nivou. Ostalo je, međutim, neobjašnjeno kako je došlo do toga da nijedna o ove tri opštine nije nikad upisana u centralni registar.
U tom registru je u međuvremeno bilo toliko promjena, da bi trebalo još ovoliko prostora da se sve samo pomenu, ali je važno podsjetiti da su na kraju kao vlasnici ostali kompanija „Bemaks“ sa šezdeset odsto i Oleg Obradović sa četrdeset odsto. Poslije su neformalni vlasnici kompanije „Bemaks“, Ranko Ubović i Aleksandar Mijajlović prepisali akcije najprije na sebe, a zatim ih prebacili na svog čovjeka od povjerenja, Ranka Radovića.
Opštini Berane je tako napravljena dvostruka šteta. Em su uništene dvije rijeke, i u najavi treća, em su ostali bez ikakve dobiti.
Ta činjenica tek sada kao da dolazi do ušiju običnih građana, kada isplivavaju i sve druge afere bivših DPS vlasti. Hoće li se neko time konačno baviti, ostaje i dalje upitno, ali je sada najvažnije da se pruži sva potrebna podrška mještanima Kaludre, da se makar u tom selu sačuva rijeka.
VRIJEME DANAS
U južnim predjelima Crne Gore danas će biti umjereno do potpuno oblačno i uglavnom suvo, dok će na sjeveru biti pretežno oblačno, uz provijavanje slabog snijega.
Kako je najavljeno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti mjestimično umjeren do jak, sjeverni i sjeveroistočni, a tokom jutra će oslabiti.
Jutarnja temperatura od sedam ispod nule do osam, a najviša dnevna od minus tri do 14 stepena.