“Tom prilikom je kod D.K. pronađena ručna bomba, te je o događaju obaviješten tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici”, navodi policija.
Po nalogu postupajućeg tužioca D.K. je uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
U 11 sati biće održana sjednica Vlade. Sjednicu pratite uživo na portalu Najnovije.me.
Državna izborna komisija DIK utvrdila je konačne rezultate predsjedničkih izbora prema kojima je Jakov Milatović osvojio 58,88 odsto, odnosno 221.592 glasa, a Milo Đukanović 41,12 odsto, odnosno 154.769 glasova. Time je i formalno potvrđeno da je Jakov Milatović izabran za predsjednika Crne Gore.
Državna izborna komisija utvrdila je konačne rezultate izbora za izbor Predsjednika Crne Gore.
Kandidat mr Jakov Milatović izabran je za Predsjednika Crne Gore sa osvojenih 221.592 glasa, odnosno 58,88% od ukupnog broja važećih glasova. pic.twitter.com/eb5FNPOo6W— Državna izborna komisija (@DIKMNE) April 6, 2023
Predsjednik Državne izborne komisije Nikola Mugoša kazao je da još nije dobijen izvještaj iz Opštinske izborne komisije Šavnik, odnosno da još nije uračunat u konačne rezultate.
Podsjećamo, drugi krug predsjedničkih izbora održan je 2. aprila, a pravo glasa je imalo 542.154 građana.
U južnim i centralnim predjelima Crne Gore jutros se saobraća po suvim putevima i uz jak vjetar, a na sjeveru usporeno zbog snijega i poledice, saopšteno je iz Auto moto saveza (AMS).
Upozorava se da su duž klisura i usjeka mogući sitniji odroni.
– Savjetujemo opreznu vožnju prilagođenu uslovima i stanju na putu, kaže se u saopštenju AMS-a, prenosi Mina.
Saobraćaj je u prekidu za sva vozila na putu Mojkovac – Đurđevića Tara, u mjestu Dobrilovina.
Na magistralnom putu M-5 Rožaje – Špiljani saobraćaj će zbog rekonstrukcije biti obustavljen od osam sati i 30 minuta do 11 sati i 30 minuta i od 13 sati i 45 minuta do 16 sati i 45 minuta.
Saobraćaj na magistralnom putu M-2 Podgorica-Bioče, zbog izgradnje Bulevara Vilija Branta, promijenjen je sa dvosmjernog na jednosmjerni, a moguće su povremene obustave ne duže od 15 minuta.
Na magistralnom putu M-11 Lepetani-Tivat-Krtolska raskrsnica, u mjestu Donja Lastva, saobraćaj je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni, na mjestu radova.
Od raskrsnice Podgorica-Cetinje-Nikšić do Komanskog mosta režim saobraćaja je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.
U Budvi je, na putu od Prijevora do Lastve Grbaljske, zbog radova na regionalnom vodovodu, saobraćaj promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni, a putpuno je obustavljen od deset do 14 sati.
Iz AMSCG su kazali da je u toku sanacija uzdignute površine betonske podloge na saobraćajnoj traci u tunelu Sozina, kod osmog proširenja.
Saobraćaj će biti regulisan saobraćajnom signalizacijom, kao i naizmjeničnim propuštanjem saobraćaja koje će biti regulisano semaforskom signalizacijom.
DRŽAVA MISURI
Četiri osobe su poginule kada je tornado zahvatio oblast Bolinger u američkoj državi Misuri, saopštila je danas policija.
Policijski zvaničnik Klark Perot izjavio je da su žrtve prijavljene u oblasti Bolinger gdje pripadnici nekoliko agencija vrše operaciju potrage i spašavanja.
ALERT – Massive damage reported after tornado strikes Bollinger County in Missouri, authorities confirm multiple deaths, injuries pic.twitter.com/RmtCJgjMW0
— Insider Paper (@TheInsiderPaper) April 5, 2023
Na fotografijama objavljenim na društvenim mrežama iz sela Glen Alen udaljenog oko 177 kilometara južno od Sent Luisa vide se teško oštećene kuće, oborena stabla i bandere dok razni ostaci prekrivaju puteve.
#tornado #damage from #glenallen #missouri #MoWx #drone pic.twitter.com/0DnGl277Yq
— WxChasing- Brandon Clement (@bclemms) April 5, 2023
Kako prenosi USA Tudej, tornado je prijavljen u djelovima Ilinoisa, Ajove i Misurija kasno u utorak i rano u srijedu, a jake oluje primorale su kratka zaustavljanja na glavnim aerodromima u Čikagu i Detroitu.
Ako na čelo DPS-a dođe neko poput Vukovića, Živkovića, Rakočevića… to neće biti reforma već kontinuitet Đukanovićeve politike – ocjenjuje Nikola Marković GO DPS-a danas o ostavci svog šefa, partijskim i državnim izborima
Gubitak parlamentarnih, lokalnih, a zatim i krah na predsjedničkim izborima Demokratske partije socijalista (DPS) i njenog lidera Mila Đukanovića, pokrenuo je promjene u toj stranci, koje su počele juče njegovom ostavkom na tu funkciju.
Da li će one biti kozmetičke ili suštinske, prerano je zaključiti jer se to po prvi put dešava u DPS-u otkad je na njegovom čelu Đukanović. Ta stranka je bila neprikosnoveni kreator političkih i društvenih kretanja u državi više od tri decenije.
Za reforme u DPS-u je kasno, pa mislim da će neka nova lica pokušati da oforme novu stranku koja bi predstavljala građane koji su do sada podržavali DPS – kazao je juče “Vijestima” dugogodišnji novinar i urednik Nikola Marković.
On je to rekao odgovarajući na pitanje – kako će ubjedljivi poraz Đukanovića na prošlonedjeljnim predsjedničkim izborima odrediti budućnost te partije.
U kom će se pravcu stvari razvijati, biće poznatije nakon sjednice Glavnog odbora (GO) DPS-a koja je zakazana za danas, i na kojoj će se razmatrati Đukanovićeva ostavka, o kojoj je juče obavjestio Predsjedništvo stranke. Vršilac dužnosti predsjednika za sada biće poslanik i član Predsjedništva, Danijel Živković.
GO će se baviti i prijevremenim parlamentarnim izborima koji su zakazani za 11. jun, kao i pripremom neposrednih izbora za šefa partije, koji je već trebalo da budu održani, ali su odgođeni
Đukanovićev krah na izborima u okršaju s jednim od čelnika Pokreta Evropa sad (PES) Jakovom Milatovićem, nastavak je talasa izbornih neuspjeha koje DPS bilježi od kraja avgusta 2020. godine, kad je, nakon tri decenije, ta stranka izgubila državnu vlast. Od tada, ostala je i bez uprave u većini gradova, pa i u Podgorici, u kojoj je stolovala 24 godine.
Podsjećajući na Đukanovićevu nedavnu najavu da će DPS dobiti novog predsjednika, Marković navodi da očekuje da na čelo DPS-a dođe neko od mlađih ljudi iz vrha te stranke. Međutim, ocjenjuje da ta partija ne izlazi iz “referendumske logike i kampanje”, i da zato misli da su zakasnili s reformama.
”Mislim da DPS više ne može da bude reprezentativan predstavnik tog dijela građana Crne Gore. Zašto – nije reforma ako umjesto Đukanovića na čelo DPS-a dođe neko poput (potpredsjednika stranke) Ivana Vukovića, (poslanika) Danijela Živkovića, Nikole Rakočevića… zato što su ti ljudi, iako mladi, već dugo u politici, i što su obilježeni kao dio Đukanovićevog tima i politike. S njima se ne može ići u reformu DPS-a, već bi to bio kontinuitet Đukanovićeve politike u DPS-u s drugim imenima”, naglašava Marković.
On stoga kaže da vjeruje da će neki novi ljudi ubrzo pokušati da naprave novu partiju koja bi bila reprezent građana koji su do sada glasali DPS.
”Vjerujem da će se taj proces ubrzati nakon parlamentarnih izbora, i da će se to dogoditi u narednih godinu-dvije”, dodaje Marković.
O neophodnosti reforme DPS-a govori se godinama, ali važnijih promjena u toj stranci nije bilo. Đukanović je poručivao nakon poraza 2020. da kreću s reformama, ali se taj proces okončao izborom novih potpredsjednika lojalnih njemu i manjim kadrovskim osvježenjima Predsjedništva i GO-a.
Đukanović tvrdi da je poslije parlamentarnih izbora želio da se povuče s vrha DPS-a “s generacijom koja je s njim radila 15-20 godina u partiji i državi”, ali da je procjena na kongresu te stranke bila da je zbog smjene generacija potrebno da ostane na čelu DPS-a još jedno vrijeme, “da bi se tranzicija obavila kako treba”.
Za razliku od funkcija premijera i šefa države, koje je obavljao 32 godine i s kojih se nakratko povlačio tri puta, on je lider DPS-a neprekidno od 1998. Posljednjih godina apsolutni je vođa te partije, kojem je sve podređeno, dok su nekadašnji njegovi bliski saradnici i ljudi od najvećeg povjerenja, poput bivšeg premijera Duška Markovića, politički marginalizovani.
Đukanović je nedavno najavio da će unutarpartijski izbori biti organizovani 60 ili 90 dana nakon završetka predsjedničkih i parlamentarnih, i da će DPS dobiti šefa “iz reda novih kandidata, novozainteresovanih da preuzmu kormilo DPS-a”.
To je rekao uoči prve runde predsjedničkih izbora, odgovarajući na pitanje “Vijesti” hoće li se, ako bude izabran, povući s partijske funkcije.
Iz DPS-a “Vijestima” nisu odgovorili na pitanja šta je, prema njihovom mišljenju, ključni razlog Đukanovićevog poraza, šta će biti odgovor DPS-a na nastavak trenda gubitka podrške građana, te kad će tačno biti održani neposredni izbori.
Nikola Marković kaže da DPS-u nije samo problem to što u susret novom izlasku na birališta gubi glasače, već i to što je, prema njegovim riječima, postao nepoželjan skoro svim partijama, pa čak i dijelu njegovih “tradicionalnih partnera”, s kojima je godina dijelio vlast. Podsjeća da Đukanović na predsjedničkim izborima nije uspio da mobiliše za sebe ni sve stranke manjinskih naroda koje su decenijama bile uz njega i DPS.
”Tu, prije svega, mislim na dobar dio albanskih partija. Kad vidite rezultate predsjedničkih izbora u opštinama u kojima su manjinski narodi većina, Đukanović ni tu nije ostvario nekakvu veliku prednost iako je pobijedio. Dakle, Đukanović više nije poželjan partner ni svojim tradicionalnim saveznicima, što znači da DPS ima problem koalicionog kapaciteta. Danas nijedna stranka vladajuće većine ne želi da ima bilo kakvu vrstu saradnje i odnosa s DPS-om”, ističe sagovornik.
Đukanović je na izborima osvojio 154.769 glasova, gotovo 67 hiljada manje od Milatovića. U poređenju s predsjedničkim izborima održanim 2018, na kojima je Đukanović pobijedio u prvom krugu (180.272), on je sada dobio preko 25,5 hiljada glasova manje.
Kad se njegov rezultat uporedi s podacima s parlamentarnih izbora 2020, na kojima je DPS, kao i sada njegov lider, imao podršku partnera, onda su oni prošle nedjelje dobili preko 27,5 hiljada glasova manje.
Marković navodi da Đukanovićeva najava da će DPS dobiti novog predsjednika, pokazuje da je odlazeći šef države znao kako će se okončati prošlonedjeljni izbori.
”Vjerujem da je Đukanović bio svjestan te činjenice. Priznaćete da je neuobičajeno da se takav potez povlači i takva poruka šalje biračima usred predizborne kampanje. Vjerujem, dakle, da je Đukanović još tada bio svjestan kako će se završiti izbori”, ocjenjuje on, dodajući da Đukanovićev poraz označava kraj jedne epohe u političkom ambijentu ne samo Crne Gore, već i cijele bivše Jugoslavije.
PROGNOZA
U južnim predjelima Crne Gore danas će biti promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, a na sjeveru umjereno do potpuno oblačno i uglavom suvo.
Vjetar slab do umjeren, ponegdje i pojačan sjeverni i sjeveroistočni.
Najviša dnevna temperatura vazduha od -3 do 14 stepeni.
PREDSJEDNIČKI IZBORI
Državna izborna komisija trebalo bi danas da održi sjednicu na kojoj će utvrđivati konačne rezultate predsjedničkih izbora, potvrđeno je Portalu RTCG.
Sastanak je zakazan za 7.30 časova.
Podsjetimo, drugi krug predsjedničkih izbora održan je 2. aprila, a pravo glasa je imalo nešto više od 542.000 građana.
DIK je 3. aprila utvrdio privremene rezultate prema kojima je novoizabrani predsjednik države Jakov Milatović „Evropa sad“ osvojio je 58,88 odsto glasova, odnosno 221.592 glasa, a kandidat Demokratske partije socijalista i odlazeći predsjednik države Milo Đukanović dobio 41,12 odsto glasova, odnosno 154.769 glasova.
Ostavka predsjednika Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića na tu poziciju je očekivana i predstavlja istorijski događaj, kazao je u emisiji „Stav“ na TVCG profesor Pravnog fakulteta Milan Popović. Istakao je da to po automatizmu ne znači da počinje nova i pozitivna demokratska era već naprotiv da nam slijedi težak i dugi oporavak.
„Ostavka predsjednika DPS-a Mila Đukanovića na tu funkciju je očekivana. Ima logike zbog svih okolnosti ovih dana, i bolje je ikad nego nikad. To jeste istorijski značajan događaj, čak i čisto deskriptivno da tako kažem poslije 30 godina jedan vođa odlazi sa vlasti“, kazao je Popović.
Istakao je da to ne znači da po automatizmu počinje nova i pozitivna demokratska era, već kako je kazao naprotiv, u najoptimističnijoj varijanti slijedi težak i dugi oporavak.
„Ja sam uvijek bio realista i skeptik, mnogi smatraju čak i pretjeran, ali s obzirom na moj skepticizam očekivanja iz 30. avgusta nisu ispunjeni. Ne slažem se sa analitičarima da je 30. avgusta izvršena smjena vlasti. Ona jeste formalno u institucijama vlasti, ali ono što do danas imamo nije smjena vlasti nego jedna vrsta produženog, teškog i po malo više opasnog dvovlašća sa elementima bezvlašća“, kazao je Popović.
Istakao je da postoji mafiokratija koja po širini u dubini vlada Crnom Gorom,te da, kako kaže Popović ona i dalje upravlja Crnom Gorom.
„Sociološki, mislim na one koji vladaju ekonomijom i društvom Crne Gore. Imamo vlast koja je pokazala mnogo više slabosti nego što je narod od njih očekivao. Odlazeći predsjednik Milo Đukanović i njegov vrh i dalje upravljaju ovim bazičnim osnovnim društvenim procesima“, kazao je Popović.
Istakao je da govori o institucionalno rasulu.
„Nemam utisak da pobjednici novih vlasti imaju svijest o širini i dubini problema mafiokratije zato insistiram na tim problemima“, kazao je Popović.
Istakao je da nije moguće da se 2. april 2023. ne poveže direktno sa 30. avgustom 2020. godine.
„Nije moguće da se 2. april 2023. ne poveže direktno sa 30. avgustom 2020. Ako je protekle dvije i po godine donijelo prilično razočaranja kod ne malo broja podržavalaca alternative, onda bi 2. april trebao da bude nova šansa za bolje rezultate i popravke loših ocjena i prethodnog perioda i da se ide ozbiljnije dalje“, kazao je Popović.
Istakao je da je 2. april donio niz boljih pozitivnih elemenata.
„Ono što je donio 2. april to je niz boljih pozitivnih elemenata koji sami za sebe nisu preveliki ali koji govore o tome da postoje izvjesno sazrijevanje svijesti. U poslednjih 30 godina ne mogu se sjetiti nekoga ko je bio kao novi predsjednik Crne Gore Jakov Milatović samokritičan prema svom subjektu, što su mali pozitivni znaci“, kazao je Popović.
Istakao je da je uspjeh Pokreta „Evropa sad“ pored svega nesporan.
„Njihov je uspjeh nesporan, u samo nekoliko mjeseci postići ovakav rezultat i ne traži nikakav komentar. Ali smatram da je njihov uspjeh više rezultat onog razočaranja u parlamentarnu većinu od 30. avgusta“, istakao je Popović.
Naveo je da je podršku novoizabranom predsjedniku Jakovu Milatoviću pružio iz više razloga.
„Moja podrška Jakovu Milatoviću je bila zato što je bio protivnik Mila Đukanovića, ali i sam Jakov Milatović koji ima rijetku političku osobinu a to je njegova samoktitičnost ali ima i drugih, kao na primjer to što je u više navrata isticao da je njegova borba na predsjedničkim izborima izraz kontinuiteta tridesetogodišnjeg nastojanja i borbe svih prethodnika za istu političku borbu. Takođe i stručnost, referentnost, ozbiljnost…Kod mene je bilo presudno i jedno i drugo, po 50 odsto“, zaključio je Popović.
Novoizabrani predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je kako je na nedjeljnom drugom krugu izbora pobijedila evropska Crna Gora. Na pitanje hoće li Crna Gora napraviti korak unazad od priznavanja Kosova, Milatović je rekao da je to situacija koja je završena što se tiče Crne Gore.
“Kosovo je međunarodno priznata zemlja. Međutim, ono što bi nama kao sastavio dio regije bilo važno – da Beograd i Priština dodatno pronađu zajednički jezik kako bismo svi zajedno zakoračili u ljepšu i više evropsku budućnost zapadnog Balkana”, kazao je Milatović u intervju za Dnevnik.hr.
Istakao je da je u nedjelju došlo do pobjede u Crnoj Gori, nad režimom koji je nadvladan.
“Ja sam čovjek koji je evropski političar. Zato sam tako snažno i pobijedio režim. Mislim da Crnu Goru čeka još snažnija evropska budućnost i da se više nikada ne vratimo u retoriku prošlosti čiji je simbol u Crnoj Gori ipak bio Đukanović, koji je ponikao u ratnim 90-im godinama”, rekao je Milatović.
Ja sam vidio crnogorske i evropske zastave
Komentarisao je i slike koje su stigle iz Crne Gore- srpske zastave, tri prsta u vazduhu, uzvici “ovo je Srbija”.
“Svako vidi ono što možda želi vidjeti. Ja sam vidio dostojanstvenu pobjedu s crnogorskim i evropskim zastavama. Zamislite, nakon 34 godine jednog skoro pa kvazi diktarskog režima srušite. To je bio istorijski dan za Crnu Goru. Upravo je Đukanović bio na čelu Crne Gore kada smo mi, kao zemlja, kaskali u evropskim integracijama. Da je on htio, mi bismo danas bili u Evropskoj uniji, a bilo je suprotno. U nedjelju je pobijedila evropska Crna Gora”, kazao je Milatović.
Novinar Dnevnika.hr ga je podsjetio da su mu kroz kampanju podršku davali srpska pravoslavna crkva, političari koji su snažno povezani s prosrpskim strujama u Srbiji i Crnoj Gori, a podršku je davao i Vojislav Šešelj. Milatović se na to pitanje nasmijao te rekao da se od Šešelja “više puta ograđivao”.
“Podsjetio sam crnogorsku i regionalnu javnost da je upravo Šešelj Đukanovićev ratni drug. Šešelj je bio na prvoj inauguraciji Đukanoviću ’98. Znate, gospodin Šešelj i ja smo dva različita svijeta”, odgovorio je Milatović.
Što se tiče podrške srpske pravoslavne crkve, Milatović je rekao da je Mitropolija crnogorsko-primorska prošla torturu Đukanovićeva režima.
“Upravo je Đukanović bio taj koji je pitanje crkve uveo u svakodnevnu crnogorsku politiku prije par godina. Pitanje crkve je stavljeno ‘ad acta’. To je vrlo važno jer ćemo sada imati priliku da se snažno okrenemo suštinskim temama koje zanimaju građane. To su borba protiv kriminala i korupcije – znate da je Crna Gora od Evropske komisije bila okarakterizirana kao zarobljena država. Drugo, unapređenje životnog standarda. I treće, ubrzanje evropskih integracija”, kazao je Milatović.
Novinar ga je pitao i hoće li se udaljiti od NATO saveza te tako napraviti možda korak unaprijed prema Srbiji, a možda i – Rusiji.
“Ja sam stipendista američke vlade, njemačke Fondacije Konrad Adenauer, magistrirao sam na Oxfordu kao stipendista britanske vlade. Živio sam u šest zemalja Evropske unije. Vjerujem i djelujem u kontekstu zapadnih vrijednosti. Crna Gora će sa mnom postati još kredibilniji NATO partner nego što je to do sada bio slučaj”, istakao je Milatović.
Na pitanje hoće li izaći iz zajedničkih vježbi NATO saveza, Milatović je ponovio da će djelovati prema tome da Crna Gora postane njihov kredibilniji partner. Kaže da misli kako će nakon parlamentarnih izbora dobiti snažnu političku vladu koja će biti proevropska te da će on kao predsjednik, uz pomoć crnogorske vlade, uvesti zemlju u Evropsku uniju u idućih pet godina.
“Očekujem snažnu podršku Hrvatske. Mislim da je imamo. Očekujem i podršku Slovenije, mislim da i to imamo”, rekao je Milatović.
Hoće li prvo ići u Beograd ili Brisel, Milatović je istakao da “zbog simbolike”, prvo njegovo putovanje biće Brisel.
Dodao je i da je u slovenskom predsjednicom spomenuta i Ljubljana, kao putovanje nakon toga.
“Mislim da će Slovenija biti snažan mentor na crnogorskom evropskom putu”, dodao je.
Rekao je da su mu iz Slovenije čestitali i pozvali ga u posjetu.
“Mislim da Crnoj Gori trebaju dobrosusjedski odnosi sa svim zemljama zapadnog Balkana. Odazvaću se i da posjetim Beograd”, kazao je.
Rekao je kako je dobio lijepu čestitiku od hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića.
“Dobrosusjedski odnosi s Hrvatskom su nam vrlo važni i radujem se i posjeti Zagrebu, kao i posjeti Milanovića Podgorici već i na inauguraciji krajem petog mjeseca”, kazao je Milatović.