Home Blog Page 2032

Novović: ANB da dostavlja izvještaje, SPO izdvojiti iz policije

0

Dosadašnjim radom i rezultatima pokazali smo da smo profesionalni, neselektivni, nezavisni i samostalni u radu, rekao je glavni specijalni tužilac Vladimir Novović u intervjuu za portal RTCG.

On je istakao da nije bilo nikakvih, pa ni političkih pritisaka na njegov i rad Specijalnog državnog tužilaštva, od trenutka kad je izabran za glavnog specijalnog tužioca.

Novović je govorio o prvoj godini mandata na poziciji glavnog specijalnog tužioca, saradnji sa ANB-om i Upravom policije, kapacitetima Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) i hapšenju „krupnih riba“…

Skoro je godina otkako ste glavni specijalni tužilac. Kako ocjenjujete rad i rezultate SDT-a tokom Vašeg mandata?

-Već sam rekao više puta da smatram da moje 12-ogodišnje iskustvo u pravosuđu, kao prvostepeni sudija krivičar u Osnvonom sudu u Danilovgradu i prvostepeni sudija krivičar i sudija za istragu u Višem sudu u Podgorici, može pomoći u boljoj organizaciji i načinu rada Specijalnog državnog tužilaštva, a da ja lično, kao glavni specijalni tužilac, zajedno sa svim specijalnim tužiocima, upućenim državnim tužiocima i drugim zaposlenima, mogu dati doprinos u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, da bi rezultati te borbe omogućili zatvaranje poglavlja 23 i 24, u postupku pregovaranja Crne Gore sa Evropskom unijom. Time bi sigurno učinili važan korak ka željenom cilju svih nas – da Crne Gora postane punopravna članica Evropske unije, a što je bio moj osnovni motiv da se kandidujem za funkciju glavnog specijalnog tužioca. Što se tiče rada Specijalnog državnog tužilaštva u prvoj godini mog mandata, smatram da smo dosadašnjim radom i rezultatima pokazali da smo profesionalni, neselektivni, nezavisni i samostalni u radu. Vjerujem da je takav naš rad prepoznat i od strane građana, a punu podršku za dosadašnji rad ali i za ubuduće kontinuirano dobijamo sa brojnih međunarodnih adresa, što svakako ima svoju težinu i značenje. Ipak, smatram da u budućnosti možemo biti još bolji i upravo u tome nalazim i dodatnu motivaciju za rad.

Imate li zadovoljavajuću saradnju sa Upravom policije i Agencijom za nacionalnu bezbjednost (ANB)?

– Agencija za nacionalnu bezbjednost je organ uprave koji je obavještajne prirode, zbog čega bi trebala da snadbijeva Specijalno državno tužilaštvo obavještajnim podacima o tome da su učinjena krivična djela iz njegove stvarne nadležnosti, odnosno krivična djela organizovanog kriminala, visoke korupcije, pranja novca, terorizma i ratnih zločina. Ovo posebno jer Specijalno državno tužilaštvo se ne bavi obavještajnim radom, niti ima instrumente za sprovođenje obavještajnog rada. Očekujem da u tom cilju Agencija periodično dostavlja izvještaje sa takvim podacima Specijalnom tužilaštvu. Što se tiče saradnje sa Upravom policije, Specijalno državno tužilaštvo, po zakonu, u vršenju svojih poslova, sarađuje sa Specijalnim policijskim odjeljenjem, kao jednom od oragnizacionih jedinica Uprave policije i ta saradnja je na izvanrednom nivou.

Kako ocjenjujete kapacitete Specijalnog policijskog odjeljenja?

– Aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Ministarstva unutrašnjih poslova predviđeno je da u Specijalnom policijskom odjeljenju treba da bude zaposleno 50 policijskih službenika. Ta popunjenost je sada ispod polovine predviđenog broja. Osmim toga, aktom Ministarstva nije uopšte predviđeno zaposlenje potrebnog pomoćnog osoblja u Specijalnom policijskom odjeljenju, pa trenutno zaposleni policijski službenici, osim policijskih poslova obavljaju i poslove upisničara, zapisničara, dostavljača i dr. Specijalno državno tužilaštvo i sa trenutnim kapacitetima Specijalnog policijskog odjeljenja je postiglo značajne rezultate, ali bi ti rezultati sigurno bili bolji, da u policijskom odjeljenju ima predviđen broj službenika, uz odgovarajući broj namještenika, zbog čega se taj problem mora riještiti bez odlaganja. Već sam govorio javno i da je moja vizija da u bliskoj budućnosti Specijalno policijsko odjeljenje bude izdvojeno iz sastava Uprave policije i Ministarstva unutrašnjih poslova i bude sastavni dio Specijalnog državnog tužilaštva, sa svim policijskim ovlašćenjima. Takav primjer postoji u Sjedinjenim Američkim Državama i u praksi daje dobre rezultate, ali njegova realizacija u Crnoj Gori ne zavisi od Specijalnog državnog tužilaštva već od donosilaca političkih odluka. Vlada Crne Gore je ustupila na korišćenje, između ostalog, zgradu stare Vlade Specijalnom državnom tužilaštvu i Specijalnom policijskom odjeljenju, pa mogu reći da je za korak bliže realizacija ove moje ideje.

Ima li političkih pritisaka na SDT?

– Već sam rekao da smo u dosadašnjem radu pokazali samostalnost, nezavisnost i neselektivnost, pa zaista mogu da kažem da nije bilo nikakvih, pa ni političkih pritisaka na moj i rad Specijalnog državnog tužilaštva, od trenutka kad sam izabran za glavnog specijalnog tužioca. Primjetno je da određeni politički subjekti, u okviru svojih političkih aktivnosti i za potrebe političkih interesa, prisvajaju rezultate Specijalnog državnog tužilaštva kao svoje, a da određni politički subjekti rezultate u prethodnom periodu javno ne komentarišu ili ne bar u onoj mjeri u kojoj oni to zaslužuju. Ponavljam da Specijalno državno tužilaštvo radi profesionalno i samostalno, a rezultati koje je postiglo u prethodnih godinu dana, koji su prepoznati o pohvaljeni od strane međunarodnih partnera i Evropske Unije, su rezultati svih građana Crne Gore, a samim tim i svih političkih partija, vladajućih ili opozicionih, jer pokazuju da je pravda dostižna i vidljiva, a crnogorsko društvo zaštićeno od najtežih oblika kriminala.

Godinama se govori o potrebi hapšenja „krupnih riba“, kako bi Crna Gora napredovala na EU putu. Da li je u tom kontekstu bilo nekih pomaka?

– Nas konkretno u Specijalnom državnom tužilaštvu interesuju isključivo činjenice i dokazi, odnosno da li postoje osnovi sumnje ili osnovana sumnja da je neko učinio krivično djelo iz njegove stvarne nadležnosti, a ne lično svojstvo, politička, društvena ili druga moć, uticaj ili značaj koji neki učinilac ima u momentu kada je protiv njega pokrenut postupak. Podsjetiću da je u okviru prve godine mog mandata preduzeto krivično gonjenje bivše predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore, bivšeg predsjednika Privrednog suda Crne Gore, bivšeg državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, specijalnog tužioca, bivših i sadašnjih ministara u Vladi Crne Gore i poslanika Skupštine Crne Gore, bivših rukovodećih lica organa državne uprave, policijskih službenika i službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost, bivših odgovornih lica u pojedinim privrednim društvima čiji je osnivač država…Sve to dovoljno govori o našem neselektivnom radu, zasnovanom isključivo na kvantitetu i kvalitetu prikupljenih dokaza.

Uhapšen Nikšićanin: Vozio sa 3,71 promila alkohola u krvi

0

Nikšićka policija uhapsila je vozača koji je upravljao vozilom u alkoholisanom stanju.

Sinoć u 21.30h je u mjestu Budoš kontrolisan je vozač M.K. (50).

“Utvrđeno je prisustvo alkohola u organizmu u koncentraciji od 3,71 g/kg. Priveden je sudiji za prekršaje na dalju nadležnost”, navodi policija na Tviteru..

Objavljen Javni poziv za davanje šuma na korišćenje za 2023. godinu

0

UPRAVA ZA GAZDOVANjE ŠUMAMA I LOVIŠTIMA

Uprava za gazdovanje šumama i lovištima objavila je Javni poziv 1 za davanje šuma na korišćenje prodajom drveta u dubećem stanju, za 2023. godinu. Ponude predati najkasnije do 15. marta 2023. godine u 15 sati.

Kako je saopšteno iz Uprave za gazdovanje šumama i lovištima, predmet Javnog poziva 1 su šume u državnoj svojini koje se daju na korišćenje u skladu sa izvođačkim projektima u Petnjici, Šavniku, Plavu, Nikšiću, Danilovgradu, Podgorici, Andrijevici, Bijelom Polju, Plužinama, Kolašinu, Žabljaku, Beranama, Rožajama i Pljevljima za 2023. godinu, po gazdinskim jedinicama i po odjeljenjima, kao i po količinama i početnim cijenama, koje su predstavljene u tabelama Javnog poziva, koji je objavljen na sajtu Uprave.

„Naime, predmet prodaje u okviru ovog Javnog poziva biće ukupno 235 odjeljenja, ukupne bruto drvne zapremine 319.559 m³“, navodi se u saopštenju.

Javni poziv 1 je, kako se navodi, otvoren za ona pravna lica koja ispunjavaju uslove predviđene Javnim pozivom i tenderskom dokumentacijom i čija je osnovna djelatnost iz oblasti šumarstva ili drvoprerade.

„Ponude se podnose za svako odjeljenje posebno i ponuđač može dostaviti samo jednu ponudu za jedno odjeljenje. U postupku Javnog poziva za davanje šuma na korišćenje prodajom drveta u dubećem stanju za 2023. godinu, mogu učestvovati ponuđači koji ispunjavaju uslove koji su precizno navedeni u tekstu Javnog poziva objavljenog na sajtu Uprave, u kojem se nalaze i uputstva ponuđačima za sačinjavanje i podnošenje ponude“, navode iz Uprave za šume.

Tenderska dokumentacija po ovom Javnom pozivu može se preuzeti svakog radnog dana od 7 do 14 sati u Upravi za gazdovanje šumama i lovištima, najkasnije do 14. marta 2023. godine, do 14 časova, uz prethodno priložen dokaz o uplati za otkup tenderske dokumentacije (izvođačkih projekata), koja će se izdavati u elektronskoj formi (CD-u).

„Ostali dijelovi tenderske dokumentacije (Poziv za učešće, Nacrt ugovora, Obrazci 1, 2, 3 i 4 i Metodologija vrednovanja ponuda), javno su objavljeni na portalu Uprave za gazdovanje šumama i lovištima. U toku trajanja Javnog poziva, u komunikaciji sa rukovodiocem Područne jedinice ponuđači mogu izvršiti pregled odjeljenja za koja su zainteresovani“, kazali su.

Ponude treba slati poštom ili predati na arhivu Uprave za gazdovanje šumama i lovištima, u Pljevljima, najkasnije do 15. marta 2023. godine, do 15 sati bez obzira na način predaje ili slanja.

Javno otvaranje ponuda planirano je za 16. mart 2023. godine u 9 sati, u prostorijama Uprave za gazdovanje šumama i lovištima, Ul. MilošaTošića 4, 84210 Pljevlja.

Tekst Javnog poziva 1 za davanje šuma na korišćenje prodajom drveta u dubećem stanju, za 2023. godinu, Nacrt ugovora, Obrazce 1, 2, 3 i 4 i Metodologiju vrednovanja ponuda možete preuzeti na http://www.upravazasume.me/.

Arheolozi u Iraku otkrili hram star 4.500 godina

0

Na projektu sarađuju stručnjaci iz Britanskog muzeja, koji su pronašli i ostatke izgubljene palate kraljeva Girsua, na prostoru današnjeg mjesta Telo, u južnom Iraku. Otkriveni hram je izgrađen od opeke i blata, a pripadao je drevnom gradu Girsu.

„U samom centru grada Girsua otkrili smo jedan od najvažnijih svjetih prostora drevne Mesopotamije, hram posvećem centralnom bogu Girsu“, istakao je Sebastijan Rej, kustos za staru Mesopotamiju i vodeći arheolog Britanskog muzeja u Londonu.

Preliminarni daljinski radovi u Girsu prošle godine locirali su ostatke ogromnog kompleksa koji je ranije bio nepoznat javnosti, a nalazi se na lokalitetu Tablet Hil.

Arheolozi su otkrili glavno svetilište sumerskog boga, Ningirsu.

Naziv hrama je Eninu, „Bijela ptica groma“, i smatra se jednim od najvažnijih hramova Mesopotamije, istorijskog regiona zapadne Azije.

„Britanska arheološka iskopavanja u Iraku dodatno će otkriti značajne drevne ere Mesopotamije.To je istinsko svjedočanstvo jakih veza između dvije zemlje u cilju unapređenja zajedničke saradnje između dvije zemlje“, rekao je dr Ahmed Fakak Al-Badrani, irački ministar kulture.

Ostatke Girsa prvi je otkrio francuski arheolog Ernest de Sarčez još 1877. godine. Sve artefakte je sklonio, među njima i statuu sumerskog kralja Gudea.

Otkriće Girsua prije 140 godina otkrilo je postojanje sumerske civilizacije i bacilo svijetlo na neke od najvažnijih spomenika mesopotamijskeske umjetnosti i arhitekture.

Izumitelj mobilnog telefona Martin Kuper primio nagradu za životno djelo

0

Držeći u rukama prototip prvog mobilnog telefona nazvanog „cigla“ koji je izumeo pre 50 godina, Martin Kuper je s optimizmom govorio o budućnosti mobilne tehnologije, ali je izrazio i zabrinutost zbog rizika koji smart telefoni predstavljaju i za privatnost i za populaciju mladih, navodi se u izveštaju Asošijeted presa.

„Moje najnegativnije mišljenje jeste da više nemamo nikakvu privatnost jer je sve o nama negde snimljeno i dostupno nekome ko ima dovoljno jaku želju da to vidi ili čuje“, rekao je 94-godišnji Kuper.

Pored „erozije privatnosti“ Kuper je izrazio zabrinutost i zbog sporednih negativnih efekata kojima su izloženi korisnici pametnih telefona i društvenih medija, poput zavisnosti od interneta i olakšanog pristupa dece štetnim sadržajima.

Opisujući sebe kao sanjara i optimistu, Kuper je izrazio nadu da napredak u tehnologiji mobilne telefonije ima potencijal da revolucionarno unapredi oblasti poput obrazovanja i zdravstvene zaštite.

AMSCG: Oprez zbog mokrih puteva i odrona

0

U Crnoj Gori se jutros saobraća nesmetano, saopšteno je iz Auto moto saveza (AMSCG) i upozoreno na učestale sitne odrone.

Savjetuje se oprezna vožnja prilagođena stanju na putu i poštovanje pravila saobraćaja.

Saobraćaj je u prekidu za sva vozila na putu Mojkovac – Đurđevića Tara, u mjestu Dobrilovina.

Na magistralnom putu Podgorica-Bioče saobraćaj je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni, a moguća je i povremena obustava ne duža od 15 minuta, zbog izgradnje bulevara Vilija Branta, prenosi Mina.

Na magistralnom putu M-5, dionica Rožaje – Špiljani zbog rekonstrukcije puta saobraća se naizmjenično.

Saopšteno je da se izvode radovi naspram Komandnog centra tunela Sozina i poslije naplatnog centra, zbog čega je neophodno poštovanje privremene saobraćajne signalizacije. Apel vozacima da prilagode brzinu voznje, prate privremenu i promjenjivu saobracajnu signalizaciju.

Na magistralnom putu M-11 Lepetani-Tivat-Krtolska raskrsnica, u mjestu Donja Lastva, promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu radova.

Od raskrsnice Podgorica-Cetinje-Nikšić do Komanskog mosta režim saobraćaja je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.

Na trajektnoj liniji Kamenari-Lepetane saobraća jedan trajekt. Trajekt ne saobraća od 22 sata do šest sati ujutro. Autobusi i teretna vozila se preusmjeravaju na put zalivom.

Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnim signalizacijom.

Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, upotreba pneumatika za zimsku upotrebu za sva motorna vozila obavezna na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom, bez obzira na to da li na tom putu postoje zimski uslovi.

– Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (sniježne padavine, snijeg, led ili poledica na kolovozu) na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je četiri milimetra, naveli su iz AMSCG.

Kako su objasnili, na auto-putu je obavezno da svako vozilo ima zimsku opremu.

Finska počela da podiže ogradu prema Rusiji

0

GRANIČNE SLUŽBE SAOPŠTILE

Finska je počela da postavlja novu ogradu dugu 200 kilometara na dijelu granice sa Rusijom, a na taj se korak odlučila nakon invazije na Ukrajinu, saopštila je granična služba.

Radovi obuhvataju pilot projekat u dužini tri kilometra blizu grada Imatre, na jugoistoku Finske, piše AFP a prenosi Hina.

Izgradnja dodatnih 70 kilometara predviđena je između 2023. i 2025, uglavnom na jugoistoku nordijske zemlje. Finska ima 1340 kilometara dugu granicu s Rusijom.

Finska planira da izgradi 200 kilometara ograde, a radovi se procjenjuju na 380 miliona eura, prenosi Aldžazira.

Na metalnu ogradu visoku tri metra biće postavljena bodljikava žica, a na osjetljivim mjestima kamere za noćno snimanje, svjetiljke i zvučnici.

Očekuje se da radovi budu završeni 2026.

Estonija, Latvija i Poljska takođe su pojačale ili će pojačati bezbjednost na granici sa Rusijom.

Pritisnuta kritikama Vlada povukla ‘anti-mafija’ zakon

0

NEOPHODNA DOPUNA

Nakon oštrih kritika u Skupštini, Vlada Crne Gore povukla je 28. februara izmijenjeni Zakon, koji treba da omogući oduzimanje imovine stečene kriminalom.

Predložene izmjene Zakona pune su pravnih manjkavosti i politički motivisane, ocijenila je većina poslanika na posebnoj sjednici Skupštine na kojoj je je ovaj, anti-mafija zakon, bio jedina tačka dnevnog reda.

Sa druge strane, predstavnici Vlade, koji su se zalagali za njegovo usvajanje, poručili su da ne treba gubiti vrijeme već što prije početi s primjenom.

Riječ je o pravnom aktu na kojem Vlada radi već dvije godine, a čijem usvajanju se u postojećem obliku oštro protivi Evropska komisija.

Osim Evropske unije, Zakon su kritikovale organizacije koje se duže od deceniju zalažu za zakonsko rješenje, koje bi tretiralo kriminalom stečenu imovinu, a prije svega Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) i Akcija za ljudska prava (HRA).

„Djeluje mi da je intencija ovog zakona da se stimulišu tajkuni iz prethodnog režima Đukanovićeve Demokratske partije socijalista (DPS) i pređu na drugu stranu – da budu tajkuni novog režima“, rekla je direktorica MANS-a, Vanja Ćalović Marković.

Ona je posebno kritikovala činjenicu da bi se Zakona odnosio na posljednjih deset godina, što bi amnestiralo one koji su se 90-ih godina nezakonito obogatili.

Za Vladu i premijera Zakon dobar

Jedno od prvih obećanja vladajuće većine, Demokratskog fronta (DF), Demokrata i Građanskog pokreta URA, formirane nakon izbora avgusta 2020. godine, bilo je da će ključni prioritet rada biti borba protiv kriminala i oduzimanja nezakonito stečene imovine.

Jedan od koraka na tom putu bilo je upravo donošenje ovog takozvanog „anti-mafija zakona“.

Vlada je na njemu radila dvije godine, utvrdila ga je bez javne rasprave, ocjenjujući da je riječ o „istorijskom rješenju“. Zbog čestih dorada, skupštinska rasprava o njemu je više puta odlagana.

Zakon o porijeklu imovine kreiran je tako da bude efikasna podrška Tužilaštvu u oduzimanju imovine i daće rezultate u prvoj godini primjene, kazao je premijer Dritan Abazović na sjednici Skupštine.

 „Svi će morati morati da dokažu porijeklo imovine u građanskom postupku“, kazao je Abazović (Foto: gov.me)

Negirao je optužbe MANS-a da je skriveni cilj zakona legalizacija imovine funkcionera ili biznismena iz prethodnog režima.

„Svi će morati morati da dokažu porijeklo imovine u građanskom postupku. Ako ne damo instrument, i dalje ćemo imati neefikasne zakone koji ne mogu da odgovore zahtjevima borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije“, naglasio je Abazović.

Prema njegovim riječima, postojeća zakonska rješenja su neefikasna, „i do sada su se samo oduzimali bezvrijedni satovi, manžetne, knjige“.

Prema dosadašnjim Krivičnom zakoniku, finansijska istraga i oduzimanje imovine slijedi nakon što se u krivičnom postupku dokaže da je ta imovina stečena kriminalom.

Ministar pravde Marko Kovač rekao je da bi država sada imala na desetine miliona eura da je ovakvo zakonsko rješenje postojalo prije pet godina.

„A politiku Vlade neće voditi nijedna nevladina organizacija. Saslušaćemo ali ovo je u nadležnosti Vlade i Ministarstva pravde i tako ćemo se odnositi“, riječi su Kovača.

Nevladin sektor oštro protiv

Izvršna direktorica MANS-a Vanja Ćalović Marković je ukazala da je decenijama obećavano da će svi oni koji su se obogatili zahvaljujući ratu i sankcijama morati da vrate novac u budžet.

„Ali nama Vlada sada predlaže zakon koji abolira devedesete. Zakon se odnosi na ona lica za koja nisu uništeni dokazi i može se dokazati veza te imovine i krivičnog djela koji se može dokazati“, navela je Ćalović Marković.

Iz MANS-a je saopšteno da je bolje nemati nikakav zakon, nego imati takav da će oni koji su nezakonito stekli imovinu dobiti priliku da je legalizuju.

Ћаловић тврди да Влада сада предлаже закон који аболира деведесете Ćalović tvrdi da Vlada sada predlaže zakon koji abolira devedesete (Foto: Arhiva)

Ćalović Marković je ranije ocijenila da je većina imovine stečene kriminalom na off shore destinacijama, a da evropske zemlje neće sarađivati sa Crnom Gorom u otkrivanju te imovine crnogorskih funkcionera, na osnovu predloženih rješenja.

I HRA je ocijenila da je Zakon suprotan Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima.

„Konfiskaciju imovine u kontekstu krivičnog postupka smješta u građanski postupak, što je rješenje kakvo se ne srijeće nigdje u uporednom pravu“, navode iz HRA.

Partije vlasti za usvajanje izmijenjenog zakona

Da treba što prije usvojiti izmijenjeni zakon i krenuti s primjenom kako se ne bi gubilo vrijeme a imovina iznosila, smatraju u Socijalističkoj narodnoj partiji (SNP), jednoj od stranaka koje čine Vladu, iz čijih redova je i ministar pravde, Marko Kovač.

I iz Abazovićevog pokreta URA su branili zakonska rješenja. Poslanik Miloš Konatar je kazao da “ imamo milione eura stečenih kroz kriminal a sa druge sve građane koji žele da se oteto vrati državi“, naveo je Konatar.

Poslanik Demokrata Momo Koprivica poručio je da na usvajanje Zakona obavezuju „poraženi, opljačkani, ali i pravna i moralna tradicija“.

„Potreban je zakon koji udara na sve djelove i sve generacije mafije i zakon koji objedinjuje sve borce protiv korupcije, pranja novca“, kazao je Koprivica.

Ko se protivi izmijenjenom Zakonu?

Kao i u nevladinom sektoru, u opoziciji, ali i dijelu vladajuće većine, Demokratskom frontu i Demokratama, smatraju da ponuđeni tekst Vlade ne nudi adekvatan način za oduzimanje nezakonito stečene imovine.

„Insistiramo da se svima, koji su od devedesetih do danas oštetili Crnu Goru, oduzme imovina“, rekao je poslanik DF-a, Predrag Bulatović.

Draginja Vuksanović Stanković iz Socijaldemokratske stranke (SDP) je poručila da ne treba donositi zakon koji se ne može primjenjivati, „samo da bismo mahali njime i govorili – imamo anti-mafija zakon“.

Činjenicu da postojeća zakonska rješenja nisu bila efikasna, potkrjepljuje podatak da je do sada svega 14 odluka Višeg suda u Podgorici o trajnom oduzimanju imovine stečene kriminalom na teritoriji Crne Gore, a ni jedno oduzimanje imovine koja je u inostranstvu.

Ustav Crne Gore striktno zabranjuje retroaktivnu primjenu bilo kog novog zakona.

Zato je preispitivanje porijekla imovine koja je u prošlosti stečena kriminalom, moguće samo izmjenama postojećeg zakona.

DAMJANOVIĆ NAJAVIO: Od jula cigarete skuplje 10 centi

0

Posupljenje cigareta od 10 centi po paklici može se očekivati od 1. jula, dok ostalih povećanja cijena neće biti, saopštio je ministar finansija Aleksandar Damjanović u Skupštini. Skupština Crne Gore je sinoć usvojila izmjene i dopune više finansijskih i poreskih zakona, među kojim je i uvećanje akciza na duvan.

Između ostalog, izmjenama zakona je predviđeno da će kupci nekretnina vrednijih od 150 hiljada eura plaćati veći porez, firme iz ofšor zona imaće porez po odbitku od 30 odsto, a ubrzava se i povećanje akciza na duvanske proizvode.

Predlog o Izmjenama i dopunama Zakona o igrama na sreću povučen je na doradu.

Damjanović kaže da je cilj izmjena zakona povećanje poreskih prihoda i smanjenje sive ekonomije.

On je saopštio da je akcizni kalendar maksimalno ublažen i da se pokupljenje cigareta očekuje u iznosu od 10 odsto od ljeta, odnosno od 1. jula.

“Što se tiče ostalih proizvoda neće biti nikakvih povećanja ni danas, ni sjutra. Tu se misli na one proizvode, što je naša obaveza i prema EU politici i obaveza prema građanima da se štiti zdravlje građana i da se akciziraju proizvodi štetni po zdravlje, jer su troškovi za zdravstvene usluge koji su uzrokovani tim štetnim proizvodima enormni. Dakle prije 1. jula neće biti nikakvih poskupljenje”, kazao je Damjanović.

On je najavio i adekvatno oporezivanje igara na sreću.

“Od 15 miliona eura mršavih koje država prihoduje, prihodovaćemo 25 do 30 miliona”, kazao je Damjanović.

Grčka: U sudaru vozova najmanje 32 osobe poginule

0

DESETINE POVRIJEĐENIH

Najmanje 32 osobe su poginule, a više od 85 je povrijeđeno kada se putnički voz sa više od 350 ljudi sudario sa teretnim vozom, nešto prije ponoći, u Tempiju, u centralnoj Grčkoj, u blizini grada Larise, saopštila je grčka vatrogasna služba. Uzrok najsmrtonosnije željezničke nesreće u Grčkoj u posljednjih nekoliko decenija je nepoznat.

Međugradski putnički voz koji je saobraćao iz Atine za Solun sudario se velikom brzinom sa teretnim vozom ispred grada Larise u centralnoj Grčkoj, rekao je guverner Tesalije.

Udar je izazvao požar u velikom broju putničkih vagona, pri čemu su izgorjeli mnogi putnici koji su hitno prevezeni u bolnice.

„Čuli smo veliki prasak, bilo je to 10 košmarnih sekundi. Prevrtali smo se u vagonu dok nismo pali na bok… onda je nastala panika, pucali su kablovi svuda, vatra je bila momentalna, dok smo se prevrtali bili smo spaljeni, vatra je bila desno i lijevo“, rekao je Stergios Minenis, 28-godišnji putnik.

Regionalni guverner Tesalije Konstantinos Agorastos rekao je za TV SKAI da su prva četiri vagona putničkog voza iskočila iz šina u udesu, dok su prva dva vagona, koja su se zapalila, „skoro potpuno uništena“.

Rekao je da su dva voza jurila jedan prema drugom na istom kolosjeku. „Putovali su velikom brzinom i jedan vozač nije znao da drugi dolazi“, rekao je guverner.

Evakuisano 250 putnika

Oko 250 putnika autobusima je bezbjedno evakuisano u Solun. Jedan putnik rekao je državnoj televiziji ERT da je uspio da izađe iz vagona, nakon što je koferom razbio prozor voza.

 (Foto: Beta/AP)

„U vagonu je nastala panika, ljudi su vrištali“, rekao je za TV SKAI mladić koji je evakuisan iz voza na obližnji most.

„Bilo je kao zemljotres“, rekao je Angelos Tsiamouras, još jedan putnik, za ERT.

Emiter SKAI je prikazao snimke vagona koji su iskočili iz šina, teško oštećenih sa polomljenim prozorima i gustim oblacima dima, kao i krhotine razbacanim preko puta. Spasioci su viđeni kako nose baklje u vagonima tražeći zarobljene putnike.

Najsmrtonosnija željeznička nesreća u posljednjih nekoliko decenija

Ovo je najsmrtonosnija željeznička nesreća od 1972. godine, kada je 19 ljudi poginulo kada su se dva voza direktno sudarila ispred Larise.

Zastarjeli željeznički sistem u Grčkoj treba da se modernizuje, sa mnogo vozova koji putuju na jednom kolosjeku, a sistemi signalizacije i automatske kontrole tek treba da budu instalirani u mnogim oblastima.