Policija je na licu mjesta, u toku je uviđaj u saradnji sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici
Ugljenisano tijelo mlađe muške osobe pronađeno je jutros oko 10.20 časova u mjestu Šteke.
Policija je na licu mjesta, u toku je uviđaj u saradnji sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici.
Preduzimaju se mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti.
Želim da najveći hrišćanski praznik proslave u ljubavi i blagostanju, poručio je on
Novoizabrani predsjednik Crne Gore Jakov Milatović čestitao je nastupajući Uskrs građanima katoličke vjeroispovjesti.
– Svim vjernicima najsrdačnije čestitam nastupajući Uskrs i želim da najveći hrišćanski praznik proslave u ljubavi i blagostanju. Vjerujem da će pomirenje, poštovanje i sloga obilježiti ne samo naredne blagdane, već i da će opet postati temeljne vrijednosti našeg društva – napisao je Milatović u objavi na Tviteru.
Andrej Milović, član Predsjedništva Pokreta Evropa sad kazao je da je zakon koji reguliše upotrebu nacionalnih simbola “skalamerija” i reklit prošlosti, kao i Zakon o državljanstvu, te da neke zakone treba mijenjati.
“Mogu da vam obećam da kada Evropa sad bude na funkcijama da neće biti hapšena nijedna zastava. Niti trobojka, bilo da se radi o zastavi Kralja Nikole, bilo o srpskoj trobojci, bilo o albanskoj zastavi, bilo o hrvatskoj zastavi. I ja sad kažem građanima – mašite zastavom koju najviše volite. Poštujte Crnu Goru a koju ćete zastavu da koristite to je vaša stvar. Bitno je samo da smo mi odgovorni prema Crnoj Gori i njenim građanima. To je stav Evrope sad, to je lično moj stav”, kazao je Milović u emisiji “Minula neđelja”.
Milović kaže da svi treba da budu ono što jesu. Navodi i da je zakon koji reguliše upotrebu nacionalnih simbola relikt prošlosti.
“Taj zakon je isto kao i Zakon o državljanstvu jedna skalamerija i “Frankenštajn” zakon kojim se na represivan i destruktivan način pokušalo instalirati nešto da se poštuje. To na taj način ne treba da se radi. Evropa sad se zalaže da se svi osjećamo ono što jesmo. Ako u jednoj Americi možete da mašete sa 200 zastava ne vidim zašto u maloj Crnoj Gori ne možete da mašete nekom zastavom koja ima istorijsko utemeljenje. Neće biti da je zastava Kralja Nikole okupatorska zastava. Ja mašem crvenom zastavom sa zlatnim orlom, volim i krstaš barjak ali ne vidim razlog zašto bi trobojku na kojoj piše HI neko smatrao okupatorskom. Zašto bih zastavu Albanije smatrao uvredom za Crnogorce”, navodi Milović i dodaje:
“Evropa sad ima tu progresivan stav, a to je da se poštuje zakon ali da radimo na tome i da se zakoni mijenjaju, i da se svaki čovjek osjeća slobodno u ovoj zemlji”, kazao je on.
Predsjednik Nove srpske demokratije Andrija Mandić čestitao je Uskrs nadbiskupu barskom Roku Đonlešaju, biskupu kotorskom Ivanu Štironji, sveštenstvu, monaštvu i svim vjernicima Rimokatoličke crkve, uz želju da ga provedu u zdravlju, miru i sreći sa najmilijima.
“Nema ništa uzvišenije na ovome svijetu nego živjeti u ljubavi, slozi i razumijevanju sa najbližima, a to je upravo simbolika ovakvih velikih praznika. Hrišćanstvo nas uči da jedino praštanje i požrtvovanje za bližnjeg mogu izgraditi uspješnu zajednicu, a Crnoj Gori je takva moralna obnova nužna”, navodi Mandić.
On je rekao da bolja budućnost ove zemlje znači da svi moramo dati svoj doprinos na tom putu iscjeljenja, čiji ishod je, svakako, jedno naprednije mjesto za život svakog našeg građanina i da je ubijeđen da zajedničkim radom možemo do takvih rezultata.
“Primite izraze mog dubokog poštovanja, sa nadom da ćemo na vrijednostima Hristovog vaskrsenja razvijati međusobno povjerenje i stabilno društvo”, kazao je Mandić u čestitki.
Priča oko ponovnog aktiviranja beranskog aerodroma aktuelizovala je i pitanje da li će u slučaju da vazdušna luka proradi doći do uklanjanja određenog broja novosagrađenih stambenih objekata pored same piste. Odgovor na ovo pitanje nijesu mogli da daju ni odgovorni u lokalnoj upravi uz obrazlošenje da još uvijek nije definisano koliko će prostora biti obuhvaćeo za realizaciju planiranog projekta, naznačenog kao Air – park Berane.
– Trenutno ne možemo ništa preciznije da kažemo jer još uvijek nije ponuđen precizniji plan koliko će tim projektom biti obuhvaćeno prostora na samom aerodromu. Zasad je nepoznanica šta će biti sa stambenim objetima koji su tamo sagrađeni poslednjih decenija, jer nemamo ni idejno rješenje za aktivnosti koje njemački investitor treba da sprovodi – saopštili su za „Dan“ iz lokalne uprave.
Podsjetili su da je planskim dokumentima lokacija bivšeg aerodroma definisana upravo za aerodrom.
– Prostornim planom opštine Berane predviđeno je da lokacaja nekadašnjeg aerodroma bude i dalje aerodrom. Izrada detaljnog plana za ovu lokaciju nije urađena i ona je u toku, ali se zna da je određeni broj stambenih objekata na ovom potezu sagrađen u zaštićenoj zoni – istakli su iz lokalne uprave.
Prilikom potpisivanja Memoranduma o valorizaciji beranskog aerodroma sa njemačkim investitorom Majkom Štajnmilerom premijer Drutan Abazović je kazao da će država na pravi način obeštetiti vlasnike čiji će objekti biti eventualno uklonjeni.
– Sve što bude trebalo da bude naša podrška i kada su u pitanju ljudi koji žive na prostoru aerodroma, i koji će vjerovatno morati da nađu neki drugi smještaj, država je tu da im pomogne, jer nas prevashodno zanima da aerodrom u Beranama ponovo zaživi- naveo je Abazović 5. aprila.
Iz prigradskih mjesnih zajednica na čijoj se teritiriji nalaze sporni objekti navode da ih je Abazovićeva izjava ohrabrila i da se iskreno nadaju da od aktiviranja arodroma niko neće imati štete, već koristi.
– Raduje nas izjava premijera Abazovića oko eventualnog zbinjavanja vlasnika stambenih objekata koji bi mogli smetati prilikom valorizacije aerodroma. Tim vlasnicima niko nije zabranio da tamo grade kuće. Sve su to porodice skromnog imovnog stanja i svakako to treba imati na umu – kaže predsjednik Mjesne zajednice Dolac Ivan Radević.
Dobrašinović: Uvažiti glas naroda
Predsjednica MZ Pešca Milena Dobrašonović navodi da se u cijeloj priči oko valorizacije aerodroma mora uvažiti glas naroda.
-Sa puno pažnje i razumijevanja prihvatili smo inicijativu njemačkog investitora da kroz zamišljeni projekat stvavi u određenu funkciju kapacitete beranskog aerodroma i da tako uz dodatne sadržaje da doprinos razvoju čitavog kraja. Međutim, u svemu tome moramo prepoznati i interes ljudi čije se kuće nalaze oko aerodroma, jer su oni te objekte sagradili uz dosta napora i ulaganja. Zato vjerujemo Abazovićevim tvrdnjama da ljudi iz našeg i okolnih naselja neće ostati bez krova nad glavom, ako eventualno bude trebalo uklanjati njihove objekte. Glas naroda se mora poslušati – istakla je Dobrašinović.
Kako je rekao, vrijeme u Crnoj Gori još nije sazrelo, bude predsjednik države neko ko je Srbin i ko je glasao za zajedničku državu, to se nama još ne oprašta.
„Izbornu kampanju je obilježila ta priča protiv Andrije Mandića da je on Srbin koji je glasao za zajedničku državu, kao da smo glasali za bacanje atomske bombe na Podgoricu i Nikšić a ne što smo glasali za zajedničku državu jer smo željeli najbolje Crnoj Gori smatrajući da je to bio idealan federalni okvir u kome bi se Crna Gora mogla najbolje razvijati“, dodao je Knežević.
Službenici Odjeljenja bezbjednosti Berane su u kratkom roku identifikovali i lišili slobode V.L. (50) zbog sumnje da je izvršio krivično djelo teško ubistvo u pokušaju na štetu M.Š. (21) i S.P. (21), oba iz Berana, saopšteno je iu policije.
Navode da je jutros oko 04.15 časova u naselju Buče došlo je do upotrebe vatrenog oružja od strane tada nepoznatog lica na štetu M.Š. i S.P., koji su se nalazili u vozilu marke „Mercedes“ nikšićkih registarskih oznaka.
– Ovom prilikom niko nije povrijeđen, a na vozilu je nastupila materijalna šteta usled dejstva projektila – navode u saopštenju.
Na licu mjesta je izvršen uviđaj po nalogu državnog tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju.
– Beranska policija je identifikovala i lišila slobode osumnjičenog V.L., a pregledom na jednoj lokaciji pronađeno je sredstvo izvršenja krivičnog djela – pištolj marke „Smit Wesson“, koji je oduzet i koji će biti predmet vještačenja u Forenzičkom centru. Osumnjičeni će uz krivičnu prijavu biti priveden postupajućem državnom tužiocu – zaključuju iz UP.
„Indeks cijena hrane pao je 12. uzastopni mjesec u martu i iznosio je u prosjeku 126,9 bodova, što je pad od 2,1 odsto u odnosu na prethodni mjesec i 20,5 odsto ispod vrhunca iz marta prošle godine, zbog veće ponude, smanjene potražnje za uvozom i širenja Crnomorske inicijative za žito“, navodi se u saopštenju, prenosi SEEbiz.
Indeks cijena žitarica pao je 5,6 odsto u odnosu na februar, pri čemu su međunarodne cijene pšenice pale 7,1 odsto, pod pritiskom snažnog prinosa u Australiji, poboljšanih uslova usjeva u EU, velikih zaliha iz Rusije i trenutnog izvoza iz Ukrajine.
U saopštenju FAO-a se dodaje da su svjetske cijene kukuruza pale 4,6 odsto, dijelom zbog očekivanja rekordne žetve u Brazilu, dok su cijene riže pale 3,2 odsto.
Indeks cijena biljnog ulja bio je u prosjeku tri odsto niži u odnosu na prethodni mjesec i 47,7 odsto ispod razine iz marta prošle godine, jer su visoke svjetske zalihe i smanjena globalna potražnja za uvozom uticali na kotacije ulja soje, uljane repice i suncokreta. S druge strane, rast cijena palminog ulja posljedica je nižeg nivoa proizvodnje u jugoistočnoj Aziji zbog poplava i privremenih ograničenja izvoza koje je uvela Indonezija.
„Povećanje cijene uglavnom je rezultat zabrinutosti oko smanjene globalne dostupnosti šećera u sezoni 2022./23., nakon pada izgleda za proizvodnju u Indiji, Tajlandu i Kini.“ Međutim, pozitivni izgledi za usjeve šećerne trske u Brazilu ograničili su pritisak na rast svjetskih cijena šećera“, rekli su iz FAO.
FAO indeks cijena mliječnih proizvoda pao je u martu 0,8 odsto, pri čemu su cijene maslaca porasle zbog veće uvozne potražnje, dok su cijene sireva pale zbog većih zaliha kod vodećih izvoznika.
Nasuprot tome, indeks cijena šećera porastao je 1,5 odsto od februaru na najviši nivo od oktobra 2016. godine, odražavajući zabrinutost zbog pada proizvodnje u Indiji, Tajlandu i Kini. Pozitivni izgledi za žetvu šećerne trske u Brazilu ograničili su pritisak na rast cijena, kao i pad međunarodnih cijena sirove nafte, što je smanjilo potražnju za etanolom.
FAO indeks cijena mesa blago je porastao, 0,5 odsto. Međunarodne kotacije govedine porasle su pod uticajem rasta domaćih cijena u Sjedinjenim Američkim Državama, dok su cijene svinjetine porasle zbog povećane potražnje u Evropi uoči praznika.
Uprkos izbijanju ptičjeg gripa u nekoliko velikih zemalja izvoznica, svjetske cijene peradi pale su deveti mjesec zaredom zbog smanjene globalne potražnje za uvozom.
“Iako su cijene pale na globalnom nivou, još su vrlo visoke i nastavljaju rasti na domaćim tržištima, što predstavlja dodatne izazove za sigurnost hrane. To se posebno odnosi na zemlje u razvoju koje uvoze hranu, gdje je situacija pogoršana deprecijacijom njihovih valuta u odnosu na američki dolar ili euro te sve većim teretom duga”, rekao je glavni ekonomist FAO-a, Maximo Torero.
U izvještaju o ponudi i potražnji žitarica, FAO je povisio prognozu svjetske proizvodnje pšenice u ovoj godini, koja je sada postavljena na 786 milina tona, što bi bilo 1,3 odsto ispod nivoa iz prošle godine i drugi najveći postignuti rezultat. Gotovo rekordne zasijane površine očekuju se u Aziji, dok sušni uslovi pogađaju sjevernu Afriku i južnu Evropu.
FAO je takođe povisio svoju prognozu svjetske proizvodnje žitarica za ovu godinu na 2,78 miliona tona, što je pad od 0,7 odsto u odnosu na 2021./22. Očekuje se da će svjetske zalihe žitarica pasti 0,3 odsto s početnih nivoa na 850 miliona tona do kraja sezone 2022./2023.
Predviđa se da će svjetska trgovina žitaricama 2022./23. zabilježiti pad od 2,7 odsto u odnosu na nivo 2021./22. na 469 miliona tona. Pad uglavnom odražava očekivanja smanjenja trgovine krupnim žitaricama, dok se očekuje povećanje globalne trgovine pšenicom.
Predviđa se da će međunarodna trgovina pirinčem ove godine pasti 5,2 odsto ispod rekordnog nivoa iz prošle godine.
Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković u prošloj godini prihodovao je 23.964 eura. Obavljajući funkciju prvog čovjeka grada zaradio je 18.824 eura jer je pet mjeseci primao platu od po 1.578, a preostalih sedam mjeseci po 1.562 eura. U imovinskom kartonu o ostvarenim prihodima i imovini u prošloj godini koji je dostavio Agenciji za sprečavanje korupcije, Vuković je naveo da je u decembru primio 150 i 500 eura drugog prihoda. Ivan Vuković prijavio je i zaradu jer je predavao na Fakultetu političkih nauka. U februaru, martu, aprilu, maju, junu i julu prijavio je da je primao po 353 eura, dok je u septembru, oktobru, novembru i decembru kao profesor na fakultetu zarađivao po 584 eura.
Vuković je prijavio da je vlasnik stana od 59 kvadrata koji je stekao kupovinom, a prijavio je i 240 akcija u Vektra Boki i 160 akcija u Kombinatu aluminijuma. U imovinskom kartonu je naveo da otplaćuje stambeni kredit za koji ima dug od 60.000 eura. Kredit mjesečno otplaćuje 376 eura.
Ivan Vuković je dao saglasnost za pristup podacima na računima bankarskih i drugih institucija.
Нема дилеме, мали је наш @DjokerNole 👀⚫⚪#partizan #kkpartizan #bcpartizan #euroleague #everygamematters #monacobasket #grobari pic.twitter.com/HNpmiDUqOs
— Partizan.net (@PartizanNet) April 7, 2023
Novak je u društvu supruge Jelene i sina Stefana došao na utakmicu, koju prati iz prvih redova.
Ipak, ovoga puta je mali Stefan koji je sa puno emocija pratio svaki potez i koš Partizana, ukrao pažnju prisutnih.