Ministar zdravlja Dragoslav Šćekić i v.d.direktorice Stambene zadruge zdravstvenih radnika ”Zdravstvo” Maja Radišević, potpisali su Ugovor o izgradnji zajedničkog stambenog objekta za zdravstvene radnike u Podgorici.
Objekat će se graditi u naselju Zagorič , a prema podacima stambene zadruge interesovanje za dobijenja stana po povoljnim uslovima izrazilo je oko 300 zdravstvenih radnika, koji su članovi stambene zadruge ”Zdravstvo”.
Za novu stambenu jedinicu, do sada su interesovanje iskazali zaposleni u Kliničkom centru Crne Gore, domu zdravlja Glavnog grada, apotekama Crne Gore Montefarm, Zavodu za hitnu medicinsku pomoć u Podgorici, Institutu za javno zdravlje , kao i Fondu za zdravstveno osiguranje.
-Jedan od prioriteta 43. Vlade Crne Gore je unapređenje stambene politike i rješavanje stambenih pitanja zaposlenih u zdravstvu. U saradnji sa stambenom zadrugom ”Zdravstvo” riješeni smo da pomognemo kako ovo ezistencijalno pitanje svake porodice za zdravstene radnike ne bude teret i briga.Oni koji brinu o zdravlju građana, moraju znati da je država na njihovoj strani- kazao je Šćekić.
On je rekao da je trend demografskih kretanja iz sjeverne ka centralnoj regiji jako izražen i da se u narednom periodu mora voditi računa o decentralizaciji i zadržavanju mlađe i radno sposobne populacije u sjeverni region te da će resorno ministarstvo u tom pravcu politiku stambenog zbrinjavanja posebno imati u vidu u narednom periodu.
-Ubrzo ćemo sličan Ugovor potpisati i za gradnju stanova za zaposlene zdravstvene radnike u Pljevljima – poručio je Šćekić.
Ukupan broj stambenih jedinica koje je do sada izgradila Stambena zadruga zdravstvenih radnika Crne Gore „Zdravstvo“ preko projekata, a kojima je riješeno stambeno pitanje članova zadruge je 322.
Predsjednička kandidatkinja Socijaldemokratske partije (SDP) Draginja Vuksanović Stanković pozvala je na razgovor predstavnike Bošnjačke stranke, Hrvatske građanske inicijative, Force i jednog broja albanskih partija i lokalnih subjekata i pokreta, povodom izbora koji će biti održani 19. marta.
Vuksanović Stanković u pismu predstavcima manjinskih politickih partija, kazala je da je zadovoljna zbog činjenice da sa njima dijeli temeljna vrijednosna opredjeljenja.
“Sigurna sam da i Vi cijenite politiku SDP-a čiji sam kandidat, posebno u vremenu ratnih dešavanja u okruženju i našeg jasnog zalaganja za prava manje brojnih naroda i podrške u vremenu velikih izazova iz naše bliske prošlosti“, navodi se u pismu.
Vuksanović Stanković istakla je zajedničku borbu SDP-a i tih subjekata u ostvarivanju ciljeva nezavisnosti, evropske i NATO orjentacije Crne Gore.
“Danas se zajednički suprostavljamo novom talasu nacionalizma koje ugrožava građansko, moderno i sekularno društvo“, rekla je Vuksanovič Stanković.
Prema njenim riječima, sve te zajedničke bitke i dostignuća su doprinijele i rastu uzajamnog povjerenja.
Vuksanović Stanković je kazala da je duboko uvažavajući tu bliskost, željela da organizuje sastanak na kome bi razmijenili razmišljanja o predsjedničkim izborima.
“Uvjerena sam da imamo zajednički cilj i da rezultati predsjedničkih izbora mogu doprinijeti ostvarivanju onih ideala i vrijednosti na kojima stojimo i od različitih nasrtaja branimo pune tri decenije” kaže se u pismu Vuksanović Stanković.
Osobe koje su danas povrijeđene u eksploziji bombe u Osnovnom sudu u Podgorici su zbrinute u Kliničkom centru Crne Gore i stabilnog su zdravstvenog stanja.
Nakon što je danas u zgradi Osnovnog suda u Podgorici aktivirana bomba u kojoj je poginuo Mladen Bulatović u Klinički centar Crne Gore primljeno je osam osoba.
“U Klinički centar primljeno osam osoba od kojih je petoro povrijeđeno. Četiri pacijenta su zadržana na daljem liječenju. Svi povrijeđeni su vitalno stabilnog zdravstvenog stanja”, saopštila je direktorica Kliničkog centra Crne Gore Ljiljana Radulović.
Naglasila je da je svo osoblje Urgentnog centra KCCG-a angažovano na zbrinjavanju povrijeđenih.
Ispred Kliničkog centra se ekipe policije i porodice povrijeđenih.
Policija je nakon sprovedenih aktivnosti utvrdila da je lažnu dojavu o bombi, u zgradi Skupštine Glavnog grada, poslala maloljetna osoba.
Portalu Dana je to potvrđeno iz policije uz navode da se radi o desetogodišnjaku.
Navodno, dječak je to napisao i ostavio dan prije nego je u toj zgradi održan sastanak Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista, ali je radnik obezbjeđenja pronašao tek tog dana.
Prema informacijama “Vijesti”, dječak je poruku napisao i ostavio dok je čekao da mu otac, koji je ušao u zgradu, zavši obaveze zbog kojih je došao.
Podsjećanja radi, Centru bezbjednosti Podgorica je 28. februara, oko 18.30 časova, prijavljena dojava o bombi u zgradi parlamenta Glavnog grada. Ovaj slučaj je prijavljen uoči sastanka DPS, kojem je prisustvovao i Milo Đukanović.
U eksploziji bombe u podgoričkom Osnovnom sudu poginuo je M.B. (40) iz Podgorice, a pet osoba je povrijeđeno. Kako je saopštio Srđan Korać iz Uprave policije, do eksplozije je došlo u 11:45 sati.
Zbog ispisivanja grafita po vozilu tužiteljke iz Kotora predata je prekršajna prijava protiv Ž.B. Budve.
Pripadnici policije u Budvi su, postupajući po prijavi državne tužiteljke iz Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru, preduzeli mjere i radnje iz svoje nadležnosti i identifikovali počinioca krivičnog djela na njenu štetu.
-Naime, izvršen je uvid u više video zapisa sa nadzornih kamera, preduzete su operativne radnje na terenu, te je identifikovano lice koje je u noći između 23. i 24. februara ispisalo grafite na vozilu u vlasništvu oštećene. Riječ je o Ž.B. (37) iz Budve i od njega su prikupljena obavještenja na zapisnik u odnosu na okolnosti događaja- navode iz Uprave policije.
Protiv ovog lica policija je nadležnom sudu u Budvi, podnijela prekršajnu prijavu zbog prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru.
Na fotografijama koje je objavio Daily Mail vidi se slavni glumac tokom šetnje s prijateljima.
Podsjetimo, Brusova porodica je sredinom februara podijelila novosti o njegovom stanju.
“Otkako smo objavili Brusovu dijagnozu afazije u proljeće 2022, njegovo stanje je napredovalo i sada imamo specifičniju dijagnozu: frontotemporalna demencija (poznata kao FTD). Nažalost, problemi s komunikacijom samo su jedan od simptoma bolesti s kojom se Brus suočava. Iako je ovo bolno, pravo je olakšanje konačno imati jasnu dijagnozu”, napisali su tada u izjavi.
Predsjednički kandidat Pokreta Evropa sad (PES) Jakov Milatović poručio je da na predsjedničkim izborima jedino on može da pobijedi kandidata Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića.
Milatović je u intervjuu agenciji MINA kazao da je, na osnovu rezultata podgoričkih izbora, objektivno očekivati da u drugom krugu njegov protivnik bude Đukanović.
On je rekao da je Državna izborna komisija (DIK) učinila veliku nepravdu lideru PES-a Milojku Spajiću, koji zbog problema sa državljanstvom nije mogao da se kandiduje.
Milatović je ponovio da su u PES-u napravili propust, nakon kojeg su se izvinili javnosti i time, kako je naveo, unijeli novu dozu političke kulture u Crnoj Gori.
Prema njegovim riječima, ljudi su to prepoznali i reagovali tako što su za četiri, pet dana prikupili 25 hiljada potpisa.
„Time su pokazali jedan vid inata prema drugim političkim akterima koji su, i zbog naše greške, nama nanijeli veliku nepravdu. Mislim da će to rezultirati izvanrednim rezultatom u prvom i pobjedom u drugom krugu”, poručio je Milatović.
On je rekao da je već jednu kampanju prošao vrlo uspješno, i da je, zahvaljujući PES-u, u Podgorici došlo do diskontinutiteta vlasti.
“Mislimo da smo u ovom trenutku jedini koji možemo da pobijedimo sadašnjeg predsjednika, zato sam prihvatio tu odgovornost i uključio se u predsjedničku trku”, kazao je Milatović.
Komentarišući poziv iz Demokratskog fronta (DF) da taj politički savez, sa PES-om i Demokratama, napravi sporazum o međusobnoj podršci kandidatu u drugom krugu izbora, Milatović je ponovio da je prihvatio predsjedničku kandidaturu iz odgovornosti prema Crnoj Gori.
“Sva istraživanja kažu da smo trenutno mi jedini na političkoj sceni percipirani kao oni koji mogu da pobijede sadašnjeg predsjednika i snažno otvore put demokratskog i ekonomskog razvoja zemlje”, rekao je Milatović.
On je kazao da je Đukanović oličenje principa za koje se PES ne zalaže.
“Sasvim sam siguran da sam ja kandidat za drugi krug. Ono što jedino mogu da kažem je da nikada neću podržati Đukanovića i da ću sasvim sigurno ući u drugi krug”, istakao je Milatović.
Upitan koliko to što on i lider Demokrata Aleksa Bečić okupljaju isto biračko tijelo, može uticati na to da kandidati DPS-a i DF-a budu u drugom krugu, Milatović je odgovorio da svako ima pravo da se kandiduje i da ima svoju percepciju o mogućnosti ulaska u drugi krug.
On je rekao da bi volio da je bilo malo više vizije zajedništva i sloge među pobjednicima parlamentarnih izbora od 30. avgusta 2020. godine.
“Volio bih da smo mogli da imamo jednog zajedničkog kandidata većine od 30. avgusta. Nažalost to se nije desilo. To se sigurno najmanje nije desilo mojom krivicom”, kazao je Milatović.
Kako je naveo, rezultati podgoričkih izbora pokazali su da je PES politički snažno etablirana partija koja je najviše doprinijela porazu nad koalicijom koju je predvodio DPS.
“Volio bih, i mislim da ima prostora da dođe do sinergije. Ali ne želim da utičem na samostalnu odluku bilo kog političkog konstituenata”, rekao je Milatović.
Upitan očekuje li podršku Bečića i ostalih kandidata većine od 30. avgusta u drugom krugu, on je odgovorio potvrdno.
Milatović je kazao da politički akteri koji su dio većine od 30. avgusta, imaju isti cilj i namjeru.
“Njihovi simpatizeri i podržavaoci očekuju od njih podršku meni kao kandidatu koji će sasvim sigurno proći u drugi krug”, saopštio je Milatović.
Upitan da li postoji mogućnost saradnje PES-a sa Socijaldemokratskom partijom (SDP), on je rekao da je to partija lijevog centra koja je od 2016. do 2020. bila u opoziciji, i koja je u jednom trenutku dokazala svoje opozicionarstvo.
“U meni postoji žal što je njihova retorika u jednom trenutku bila ideološki desničarska. Ušli su u koaliciju sa DPS-om na podgoričkim izborima, pa su u kontekstu te dvije stvari napravili korak unazad. Od toga da li će napraviti korak unaprijed, zavisiće buduća saradnja”, rekao je Milatović.
On je dodao da će glasači Vuksanović Stanković procijeniti da li će mu dati podršku u drugom krugu.
“Imam akademskog znanja, iskustva i vizije da mogu da budem privlačan u političkom smislu velikom broju ljudi u Crnoj Gori. Stvari o kojima pričam i o kojima ću govoriti okupljaju brojne ljude u Crnoj Gori, uključujući i one koji podržavaju Vuksanović Stanković”, smatra Milatović.
Upitan šta bi Crnu Goru značilo da se u drugom krugu predsjedničkih izbora građani opredjeljuju između lidera DF-a Andrije Mandića i Đukanovića, on je rekao da je glas naroda mora poštovati.
“Ipak, mislim da to neće biti slučaj. Mojom kandidaturom građani su dobili čovjeka koji dostojno može da vrši funkciju predsjednika. Upravo mojom kandidaturom, građani imaju za koga da glasaju, a da to nije neki čovjek koji je već dugo godina na našoj političkoj sceni”, naveo je Milatović.
On je rekao da želi da, kao predjsednik države, bude korektivni mehanizam koji će vraćati fokus na teme koje su važne građanima.
“Znanjem, obrazovanjem, međunarodnim kontatkima mogu da predstavljam svoju zemlju dostojanstveno. Živio sam u šest zapadnih zemalja, što sa sobom nosi iskustva i kontakte koji na najbolji način mogu da budu upotrijebljeni u svrhu javnog interesa Crne Gore”, rekao je Milatović.
On je kazao da je kao ministar zadužen za resor turizma imao vrlo uspješnu turističku sezonu uprkos teškoj situaciji izazvanoj pandemijom, kao i da je stajao iza interesovanja kredibilnih zapadnih investitora za Crnu Goru.
“To ću sigurno nastaviti da radim u kapacitetu predsjednika države”, poručio je Milatović.
On je pozdravio izbor troje novih sudija Ustavnog suda, ističući da žali što nije izabran i četvrti iz reda manje brojnih naroda.
Govoreći o formiranju vlasti u Podgorici, Milatović je kazao da će Ustavni sud razmotriti izborne žalbe, nakon čega postoji procedura koja bi trebalo da bude ispoštovana od Opštinske izborne komisije, a i kod zakazivanja skupštine novog saziva.
„Pretpostavljam da će se kompletan postupak okončati u narednih mjesec, kako bi građani konačno mogli da imaju upravu koja u potpunosti reflektuje njegovu volju”, dodao je Milatović.
Prema njegovim riječima, logično je da PES-u ostane mjesto gradonačelnika, budući da su dali najveći doprinos pobjedi 23. oktobra.
“To što sam bio nosilac izborne liste, ne znači da nemamo izvanrednih ljudi na listi koji su pomogli da ostvarimo ovako veliki rezultat”, istakao je Milatović.
On je rekao da je apsolutno siguran da je Podgorica u dobrim rukama.
“Volio bih da na rukovodećim pozicijama imamo više žena. To bi značilo demokratsko sazrijevanje. U svakom slučaju to će biti predmet razgovora”, zaključio je Milatović.
Direktor Fonda zdravstva poručio je da će zdravstvene ustanove ubuduće morati tromjesečno da pravdaju troškove potrošnje, a njihovi direktori da zaduže osobe koje će fakturisati sve što troše, ili će snositi posljedice
Direktor Fonda zdravstva Crne Gore Vuk Kadić kazao je u razgovoru za „Dan“ da su troškovi za povećanje plata za medicinski i nemedicinski kadar porasli za 20 miliona godišnje, odnosno do 1,6 miliona mjesečno.
On je podsjetio da u javnim zdravstvenim ustanovama radi 9.800 zaposlenih, kojima su plate od januara 2022.godine tri puta povećavane. Ukupne bruto plate i ostala primanja budžet su koštali oko 150 miliona za prošlu godinu.
Upitan da li je veliko povećanje plata bilo racionalna odluka tokom ekonomske krize, Kadić je kazao da je to očigledno bila potreba jer su zdravstveni radnici bili zapostavljeni u prethodnom periodu. Po njegovim riječima, epidemija korone je otkrila sve mane zdravstvenog sistema, generalno i u mnogo bogatijim zemljama od naše, koje nijesu mogle da izdrže takav teret.
– Naši zdravstveni radnici su pokazali ozbiljan entuzijazam i nevjerovatnu požrtvovanost. Ovo je na kraju bila jedna nagrada, ali ne u smislu da smo ih preplatili, nego da ih samo vrednujemo koliko su zaslužili. Siguran sam da 99 odsto zdravstvenih radnika odgovorno radi svoj posao – rekao je Kadić.
Menadžment da kontroliše da li ljekari rade u radno vrijeme
Upitan šta misli o izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti i da li smatra da ljekarima treba odobriti da rade kod privatnika, Kadić ističe da je pitanje šta nam je glavna agenda – jačanje javnog zdravstva ili da pružimo najbolju moguću zdravstvenu uslugu građanima.
–Da li da zdravstvo nosi javni sistem 99 odsto ili ćemo praviti privatno-javno partnerstvo gdje će građani isto na uput moći da odu kod privatnika koji ima ugovor sa državom? Mislim da je kompromis koji je napravljen prihvatljiv za sve, u smislu da će ljekari moći da rade kod jednog privatnika. To im se ne može zabraniti Zakonom o radu, a Ustavom je garantovano da u slobodno vrijeme mogu da rade šta hoće. Stvar je kontrole menadžmenta, koji mora da obezbijedi da njihovi zaposleni u okviru radnog vremena ispunjavaju obaveze. Kada završe radno vrijeme, mogu da rade šta hoće – naglasio je direktor Fonda zdravstva.
Odgovarajući na pitanje šta će preduzeti povodom izvještaja Državne revizorske institucije, koja je u januaru ove godine objavila izvještaj za 2021. za Fond zdravstva, u kojem je, između ostalog, utvrđeno da je zdravstvenim ustanovama isplaćeno 88 miliona eura, a da one nijesu pravdale troškove, naš sagovornik je poručio da će to ubuduće morati da rade ili će snositi posljedice.
On je istakao, da zbog javnosti mora da naglasi da nije bilo zloupotrebe u trošenju tih sredstava, već da se radi o neažurnosti ustanova zbog različitih razloga.
– Subjektivni razlozi podrazumijevaju neažurnost menadžmenta i ljudi koji su dužni da ažuriraju te usluge, da ih na vrijeme fakturišu. Druga stvar je i da su cijene koje su definisane sa Fondom toliko male da oni ne mogu da pokriju te usluge – naglasio je Kadić.
Raspisan tender za kupovinu tri aparata za magnetnu rezonancu
Budžetom je predviđeno sedam miliona eura za obaveze prema privatnim ustanovama koje pružaju usluge osiguranicima.
Najveći dio budžeta su troškovi za magnetnu rezonancu u četiri privatne ustanove sa kojima Fond ima ugovore.
U planu je kupovina tri aparata, tenderi su raspisani, a po okončanju te procedure više nećemo imati potrebu za tom uslugom u privatnim ustanovama jer ćemo sve moći da obavimo u okviru javnog zdravstva, istakao je Kadić.
On je njavio da će uslijediti kontrola i da će menadžmenti JZU biti dužni da zaduže osobe koje će biti zadužene za fakturisanje medicinskih usluga.
– Govorimo o glavnim sestrama odjeljenja, klinika, načelnicima tih klinika, svi će imati lanac odgovornosti. Moraće na tromjesečnim kvartalima da pravdaju fakture. Ukoliko se to ne bude desilo, moraće da snose posljedice za to – istakao je Kadić.
On je u julu prošle godine, kada je stupio na čelo Fonda, prisustvovao sjednici Upravnog odbora Kliničkog centra Crne Gore.
– Problem nije nastao tako što je DRI došla i rekla nam da problem postoji, mi smo to vidjeli u knjigama. Mi smo pokušavali da svedemo knjige sa KCCG, koji je najveći potrošač – ukupan budžet za ovu godinu je 107 miliona. Kada sam ih na UO KCCG pitao ko je odgovoran za fakturisanje određenih usluga, rečeno mi je da su svaka sestra i svaki ljekar odgovorni. U idealnom svijetu to bi trebalo da bude tako. Svi znamo da je KCCG usko grlo zdravstvenog sistema, gdje dolazi mnogo pacijenata, i nije realno da svaki ljekar kad pruži tu uslugu poslije je i opravda da bi se fakturisalo kako treba – rekao je Kadić i podsjetio da je poslednji nalaz revizora bio iz 2014. ili 2015. godina, a ovih pet-šest godina nije bilo izvještaja, iako problem sa fakturisanjem traje godinama.
On je istakao da je sistem finansiranja vrlo specifičan, zbog toga što Fond za JZU opredjeljuje budžetska sredstva na godišnjem nivou, a uplaćuje ih podijeljeno na 12 puta, prvog u mjesecu. Ustanove su dužne da do 10. u narednom mjesecu ta sredstva opravdaju fakturama.
– Specifično je da JZU uplaćujemo avansno, za razliku od privatnih ustanova, gdje plaćamo po fakturi koju nam dostavljaju. Kada se svode ti računi, dešava se da se ne poklapa ono što je dostavljeno od ustanova i ono što je plaćeno avansno – dodaje Kadić.
Pripremaju novi „paket za participacije“
Direktor Fonda zdravstva nije želio da govori o novim pravilima za participacije za liječenje građana prije nego što za njih dobiju saglasnost Ministarstva zdravlja.
– Novi Zakon o zdravstvenom osiguranju tek je u izradi. Radi ga stručna služba Fonda, a moraćemo da ga usaglasimo sa ministarstvom. Mi ćemo na neki način pokušati da definišemo obim prava koja imaju pacijenti. Ne bih sad želio da pričam o idejama, s obzirom da je u ovoj priči glavno Ministarstvo zdravlja, koje to sve treba da aminuje – kazao je Kadić.
Nije konkretno odgovorio ni na pitanje da li se ide u pravcu izmjena koje će dovesti do toga da građeni plaćaju usluge u zdravstvu koje do sada nijesu plaćali, ili da će neke zdravstvene usluge biti skuplje.
– Biće definisan takozvani paket usluga osnovnog zdravstvenog osiguranja, koji će definisati ono što građani mogu da dobiju, narodski rečeno, besplatno. Vidjeće se koji je to dio gdje će morati da učestvuju u participaciji, koliko i ko. Imali smo pravila za participaciju koja nijesu mijenjana od devedesetih godina. Prosto ih je pregazilo vrijeme i kao takva nijesu više upotrebljiva, ne znamo ko i šta naplaćuje. Sredstva idu ustanovama za situacije koje nijesu planirane budžetom, najčešće za opravku aparata i sl., rekao je Kadić.
Upitan da li ustanove dostavljaju precizne podatke u vezi sa obračunom dodataka na plate, kao i oko primjene novog Opšteg kolektivnog ugovora, s obzirom da je KCCG optužio Fond da im nijesu dostavili instrukcije za obračun, odgovorio je da su u KCCG bili dužni da primijene novu regulativu. On je saopštio da će se raditi pozitivna korekcija za plate za februar koje će biti isplaćene do 10. marta.
– Uveli smo kontrolu za dopunska primanja, u smislu limita sredstava, koja je rađena na osnovu analize i budžetskih sredstava, koliki je to na mjesečnom nivou maksimalni iznos koju možemo isplatiti za dopunski rad. Sve ustanove su se uklopile u to, osim KCCG, koji je imao veliko prekoračenje i to se do juče nije moglo uklopiti u limite – rekao je Kadić.
On je ukazao da je budžet za zdravstvo manji u odnosu na sve države regiona, a pogotovo u odnosu na evropske zemlje.
– Ukupan budžet Fonda je 368,5 miliona eura, što nije čak ni na nivou zemalja regiona, a pogotovo ne evropskih država. U regionu je budžet za zdravstvo između 7,8 ili 9 odsto BDP-a. Slovenija ima 11 odsto, a naš budžet je 6,5 do 7 odsto BDP-a. Moramo biti racionalni, znati na šta trošimo sredstva i uvesti ozbiljne kontrole. Ove godine za ljekove i medicinska sredstva izdvojeno je oko 115 miliona. Moraćemo da se uklopimo u to! Sada će biti raspisan veliki tender za nabavku, koji će nadam se barem 10 mjeseci ove godine pokriti potrebe za ljekove i medicinska sredstva.U ovom trenutku Fond nema dugove prema bilo kome – odgovorio je Kadić na pitanje da li će biti novca za blagovremenu nabavku ljekova.
