Tridesetdevetogodišnji Podgoričanin Mladen Bulatović stradao je juče kada je na ulazu u podgorički Osnovni sud aktivirao ručnu bombu prije nego što je pristupio kontroli policijskih službenika. U eksploziji je povrijeđeno devet osoba.
Miljanić: Sudove i tužilaštva treba da čuva sudska straža, a ne Uprava policije
Miljanić kaže da je jučerašnja eksplozija u Osnovnom sudu u kojoj je poginula jedna osoba, a devet ranjeno izolovan slučaj. On je pomenuo i slučaj na Cetinju kada je čovjek oduzeo sebi život u Tužilaštvu, kao i ubistvo sutkinje u Baru 2005. godine.
“Sve to navodi da nešto ne funkcioniše kako treba”, kazao je on.
Ističe da tragedije upućuju da se ne primjenjuje Zakon o sudovima iz 2015. godine po kom obezbjeđenje u sudovima treba da vrši sudska policija i straža.
“Od tada su bile četiri Vlade. Slovo zakona nije implementirano i to je pitanje za sve nadležne”, kazao je on.
Vjerovatno će svaka institucija, kaže Miljanić, morati da da odgovor na ovo pitanje.
“Jer teret svega pada na Upravu policije. I onda je Uprava policije odgovorna i za ono što jeste i što nije. U ovom slučaju policija vrši obezbjeđenje sudova i tužilaštava upravo iz razloga što ovaj zakon nije implementiran i što nije obrazovana sudska straža i policija ili angažovana neka agencija za obezbjeđenje”, kazao je Miljanić.
Napomenuo je i da unutar suda, osim što ne funkcioniše detektor metala, nema ni video nadzora. Smatra da je Osnovni sud je najpogodniji za događaje koji se mogu završiti tragično jer zgrada ne zadovoljava standarde.
“Nije napravljena sudska ili pravosudna palata gdje bi bili objedinjeni sudovi, a u kojoj bi se nalazilo obezbjeđenje”, naveo je Miljanić.
Amerikanci odbili Đokovića, senator poziva Bajdena da reaguje
Američki mediji prenose da su tamošnje vlasti odbili zahtjev srpskog tenisera za medicinsko izuzeće jer nije vakcinisan protiv koronavirusa.
🚨 BREAKING: We have been told that @DHSgov just denied @DjokerNole's vaccine waiver request, making him ineligible to compete in the US next week in CA & in the @MiamiOpen. @JoeBiden must fix this NOW, grant the waiver & allow him to compete here in the states. https://t.co/TSD10yM8u6
— Rick Scott (@SenRickScott) March 3, 2023
“Rečeno nam je da je Đokovićev zahtev odbijen i on neće biti u mogućnosti da učestvuje u Majamiju naredne nedelje. Predsednik Džo Bajden mora da popravi to odmah i dozvoli mu da igra u našoj zemlji”, napisao je na Tviteru senator iz države Florida Rik Skot.
Po važećim pravilima u Americi, zabranjen je ulazak u ovu državu svim strancima koji nisu imunizovani protiv koronavirusa.
Đoković je juče eliminisan na turniru u Dubaiju od Danila Medvedeva u polufinalu.
Novi Zeland: Zemljotres magnitude 6,6 pogodio ostrva Kermadec
Nenaseljena ostrva Kermadec pripadaju Novom Zelandu. Zemljotres je bio na dubini od 183 km.
Američki sistem upozorenja na cunami saopštio je da posle zemljotresa nije bilo upozorenja na cunami.
DIK: Danas utvrđuju listu predsjedničkih kandidata
Sjednica DIK-a zakazana je u 17 sati.
DIK je utvrdio kandidaturu Jovana Radulovića za predsjednika Crne Gore.
Predsjedničke kandidature zamjenika predsjednika Pokreta Evropa sad Jakova Milatovića i lidera Demokratske Crne Gore Alekse Bečića DIK je potvrdio u utorak.
Ranije je Komisija utvrdila kandidature Andrije Mandića, Draginje Vuksanović Stanković, Mila Đukanovića i Gorana Danilovića.
Predsjednički izbori biće održani 19. marta.
Montefarm: Negativno poslovalo 84 odsto apoteka, smijenili upravnike
Iz Zdravstvene ustanove apoteke Crne Gore (ZUACG) Montefarm juče su saopštili da su povremene nestašice ljekova uslovljene globalnim problemima u snabdijevanju, a ne krivicom te ustanove. Povodom kritika od strane pojedinih poslanika u Skupštini Crne Gore, oni su saopštili i da je za godinu dana dug prema dobavljačima smanjen za 12 miliona eura. Analiza finansijskog poslovanja pokazala je da je 84 odsto apoteka bilo u minusu, zbog čega su izvršili reorganizaciju kadra.
Ističu da su podaci o rastu poslovanja ustanove dostupni na sajtu Uprave prihoda i carina, a pokazuju da su u 2020. godini imali ukupan promet 80.928.147 eura. Godinu kasnije promet je bio 99.382.084 eura, a u 2022. godini 113.089.861 euro.
– Nakon izvođenja finansijskih rezultata poslovanja apoteka u prethodnom periodu utvrđeno da je 16 odsto apoteka poslovalo pozitivno, a 84 procenta negativno. Tako je, na primjer, u poslednje četiri godine apoteka „Morača“ u Podgorici poslovala negativno u iznosu od minus 256.955,17 eura. Uzimajući u obzir činjenicu da promet zavisi od lokacije, blizine apoteka koje su u privatnom vlasništvu, zatim obaveze Montefarma da građanima pruža farmaceutsku uslugu kako u gradskim tako i u ruralnim sredinama, ipak poslujemo pozitivno zahvaljujući procentu od 16% apoteka koje su nosioci dobiti naše ustanove i nadoknađuju minus preostalih apoteka. Iz tog razloga bilo je neophodno izvršiti reorganizaciju farmaceutskog kadra u apotekama, a sve u cilju poboljšanja farmaceutske usluge koju pružamo građanima i, na kraju, povećanja dobiti, koje je evidentno. Premještanje kadra i promjena upravnika/upravnica apoteka bila je opravdana, naročito zbog činjenice da je većina njih rukovodila apotekama od 10 do 30 godina u kontinuitetu, poslujući negativno iz godine u godinu – saopšteno je iz Montefarma.
Reagujući na izjavu poslanika SDP-a Adnana Strikovića, tvrde da je on iznio podatke koje su dali na uvid još prošle godine, shodno Zakonu o slobodnom pristupu informacijama.
– Montefarm nabavku vrši za potrebe sektora javnog zdravstva u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, u ime države, te su neizmirene obaveze od 26.086.000 eura na kraju 2022, koje nijesu dug Montefarma, smanjene za 12.244.000 eura u odnosu na kraj 2021.godine, a predstavljaju višegodišnji dug za utrošene ljekove i medicinska sredstva za potrebe građana Crne Gore. Dakle, dug se nagomilao jer se očigledno uplate na relaciji Ministarstvo finansija –FZOCG – Montefarm u prethodnim godinama nijesu redovno izvršavale, a ne u 2021. i 2022.godini – navodi se u saopštenju.
Podsjećaju da je Striković kazao da je Montefarm, zbog nedovoljne snabdjevenosti, tema koja s pravom okupira javnost, zbog čega objašnjavaju da nijesu direktni uvoznik ljekova, niti pregovaraju sa proizvođačima, već javnim pozivima za nadmetanje putem platforme CEJN-a pokreću procedure nabavke na koje se svi dobavljači javljaju. Iz Montefarma ističu da podaci nedavno sprovedenog istraživanja u 29 zemalja EU-a govore da je četvrtina zemalja prijavila nedostatak više od 600 vrsta ljekova, a 20 odsto od 200 do 300 vrsta medikamenata.
– Svi disciplinski postupci sprovedeni su u skladu sa odredbama Zakona o radu i Granskog kolektivnog ugorova za zdravstvenu djelatost u kom su kvalifikovane lakše i teže povrede radnih obaveza. Od ukupnog broja postupaka utvrđivanja odgovornosti za povredu radne obaveze 62 zaposlena su nesavjesno, neblagovremeno i nemarno vršili radne obaveze na način što su konstatovani propusti u vršenju poslova radnog mjesta – tvrde iz Montefarma.
AMSCG: Putevi suvi, mogući sitni odroni
U Crnoj Gori se jutros saobraća po pretežno suvim putevima, saopštili su iz Auto moto saveza (AMSCG) i upozorili na moguće sitnije odrone, prilagođenu uslovima i stanju na putu.
Iz AMSCG vozačima su savjetovali da vožnju prilagode uslovima na putu i poštuju pravila saobraćaja.
Saobraćaj je u prekidu za sva vozila na putu Mojkovac – Đurđevića Tara, u mjestu Dobrilovina.
Na magistralnom putu M-5, dionica Rožaje – Špiljani zbog rekonstrukcije puta saobraća se naizmjenično.
Na magistralnom putu M-11 Lepetani-Tivat-Krtolska raskrsnica, u mjestu Donja Lastva, promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu radova.
Od raskrsnice Podgorica-Cetinje-Nikšić do Komanskog mosta režim saobraćaja je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Na trajektnoj liniji Kamenari-Lepetane saobraća jedan trajekt. Trajekt ne saobraća od 22 sata do šest sati ujutro. Autobusi i teretna vozila se preusmjeravaju na put zalivom.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnim signalizacijom.
Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, upotreba pneumatika za zimsku upotrebu za sva motorna vozila obavezna na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom, bez obzira na to da li na tom putu postoje zimski uslovi.
– Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (sniježne padavine, snijeg, led ili poledica na kolovozu) na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je četiri milimetra, naveli su iz AMSCG.
Kako su objasnili, na auto-putu je obavezno da svako vozilo ima zimsku opremu.
Mitropolit Joanikije: Ko se ne odrekne Kosova, on će ga i sačuvati
Kosovo je raspeto od Svetoga kneza Lazara pa do dana današnjeg, a ovo novo kosovsko raspeće nije lakše nego što je to bilo ranije, poručio je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije posle molebana za Kosovo i Metohiju koji je služio u Cetinjskom manastiru.
Posle bogosluženja besedom se obratio Mitropolit Joanikije. Besedu prenosimo sa portala Svetigora integralno:
„Draga braćo i sestre, mi se stalno molimo za naš raspeti narod na Kosovu i Metohiji i za svetinje, koje su, evo, početkom 21. vijeka doživjel velika stradanja i pogrom. Kosovo je raspeto od Svetoga kneza Lazara pa do dana današnjega, a ovo novo kosovsko raspeće nije lakše nego što je to bilo ranije.
Biće prilike još da se kaže koja riječ o Kosovu, o tajni Kosova, o njegovom duhovnom, metafizičkom, istorijskom, kulturnom i njegovom sveukupnom značenju. To je, zapravo, naša osnovna priča i osnovna tema. To je bila priča i tema naših predaka kroz vjekove, a naročito ovdje u Mitropoliji crnogorsko-primorskoj. Vladika Visarion Borilović u 17. vijeku govori o Pećkoj Patrijaršiji kao suncu koje širi svoje zrake i obasjava sve srpske zemlje i na takav ih način i objedinjuje, iako je to bilo vrijeme ropstva, osim naznaka slobode u Crnoj Gori tada.
A Sveti Petar Cetinjski, pred čijim moštima se ovdje molimo, govorio je isto to, ali malo drugačije saopšteno – da je Pećka Patrijaršija mati svih srpskih crkava koju su podigli naši kraljevi i carevi i patrijari. A Njegoš je priznat od svih kao obnovitelj Kosovskog zavjeta. On govori o Crnoj Gori kao iskri koja je iskočila iz gomila pepela veličine Dušanove. Tako je bilo njegovo poniranje u tajnu Kosova. A takođe je govorio o tome da je nadanje naše zakopano na Kosovo, u jednu grobnicu.
Naš prethodnik, blaženopočivši Mitropolit Amfilohije te Njegoševe misli je sagledao kroz teološko tumačenje, stavio ih u teološku perspektivu. Možemo slobodno reći da je na neki način dopunio i produbio Njegoševu misao o Kosovu kad je govorio da je kosovska grobnica dobila svetost i silu od groba Gospodnjega i da je kosovsko raspeće srpska Golgota i da je to raspeće dobilo osvećenje od raspeća Hristovoga i od Krsta Gospodnjega. Volio je posebno da naglasi taj Njegošev stih Nadanje se naše zakopalo, na Kosovo u jednu grobnicu i dodavao: Nadanje, a ne beznađe! Tako je Kosovo izvor nade, izvor okrepljenja, jer je izvor svetosti.
Kosovo je obasjano nebeskim ljepotama svetih ikona i fresaka, umirisano miomirom svetih moštiju, blagouhanijem svetih moštiju kojim je umirisana sveta srpska zemlja! Kosovo je naš Jerusalim. Hajde, neka neko porazmisli malo: Zašto Jevreji, evo tri hiljade godina govore i ulaze u tajnu prelaska preko Crvenog mora? I zašto su toliko vezani za Jerusalim, zašto poniru u tajnu i zemaljskog i nebeskog Jerusalima?
Tako i mi isto, vjekovima i pjevamo i plačemo, ali taj naš plač se pretvara u radost. Ta suza se pretvara u svijeću, a poezija u junaštvo, pa je čestiti knjaz Nikola pjevao o Kosovu Onamo ‘namo, a Bog ga je udostojio da sa svojim Crnogorcima krene u oslobađanje Kosova, pa je oslobodio cijelu Metohiju. A kralj Petar, sa druge strane, oslobodio je Prizren, Gračanicu i ostale djelove svete srpske zemlje. Kralj Nikola je posebno to isticao kao zaslugu dva stara srpska kralja. Tako je volio ponekad da kaže. Njih dvojica su ponekad lijepo slagali, ponekad se nijesu slagali, sve je to bilo neslaganje zbog vlasti, ali sve je to bilo ljudski. Međutim, kad je trebalo da budu – bili su! Ispunili su zavjet Svetoga kneza Lazara. Na ovim našim pomenima i molebanima, kada se molimo za Kosovo i Metohiju, treba obavezno da zapalimo svijeću i za kralja Nikolu i za Janka Vukotića i za Radomira Vešovića i posebno za one crnogorske junake koji su pali za oslobođenje Metohije, Pećke Patrijaršije i Visokih Dečana.
Ali, nije se tu završila priča i epopeja o Kosovu niti se tu završila Kosovska bitka. Ona će, kao što naši pjesnici pjevaju, možda trajati do skončanija vijeka, jer to je bitka za smisao, bitka za pamćenje, za vjeru. Tajna Kosova prožela je našu istoriju, našu kulturu, našu vjeru. Kada su Crnogorci pobjeđivali u bojevima u 19. i 20. vijeku, to su doživljavali kao lijek kosovskih rana. Tako se tumačila Bitka na Vučjem dolu. A Njegoš. Kada pjeva o bici na Vrtijeljci i o slavnoj pogibiji Baja Pivljanina u borbi sa Turcima kaže: Blago tome ko se tu nagnao, već ga rane ne bole kosovske. Dakle, rana kosovska, suza kosovska, pjesma kosovska koja je često tužna, ona se pretvara u slavu, u poeziju, u junaštvo, u ep! To su sve odlike Kosovskog zavjeta.
Samo veliki narodi imaju zavjet. Samo veliki narodi imaju ep. I to se čuva. To su vrijednosti koje se ni sa čim drugim zemaljskim ne mogu porediti! I kada dođe stani-pani mi imamo tu svjest, to pamćenje koje smo naslijedili, tu odgovornost da sagledavamo ovaj život u perspektivi tih najvećih vrijednosti – i vjere, i predanja, i poezije i ostalih vrijednosti. Kao i Sveti knez Lazar. Tako zemaljski život i dani zemaljskog života nijesu prva i najveća vrijednost nego duša i njeno spasenje. A toga ne može biti bez očuvanja zavjeta. Kao što je to po našem narodnom predanju Sveti knez Lazar saopštio u davna vremena zemaljsko je za malena carstvo, a nebesko uvijek i do vijeka. U toj perspektivi se može naći smisao života i smisao istorije.
U ovim vremenima najvećeg pritiska velikih sila da se Srbiji i srpskom narodu otme Kosovo i Metohija, i da se otmu svetinje i obriše pamćenje zaista nije lako! Zato mi imamo molitvu: Pomozi Jaki nejakome. Nijesmo jaki da se odupremo velikim silama. A to je naš patrijarh, blaženopočivši Irinej rešavao vrlo jednostavno, tu našu nejakost pred velikim silama, riječima: Kosovo neka sila može oteti, ali ga se odreći nećemo, ni posredno ni neposredno! Vrlo jednostavno, ali mudro. A onaj koji ga se nije odrekao, a to Srbi sigurno neće nikada, on će ga i sačuvati! Daće Bog.
Draga braćo i sestre, da se pomolimo Bogu, da se oslonimo na Boga, da se u Boga ponadamo, da se na takav način objedinimo kao narod, Bogu koji nam je vazda pomagao i opet će nam pomoći! Mi smo ovdje imali jednu malu Kosovsku bitku. Tako bih rekao, da ne precjenjujemo! Kada smo se borili za svetinje. I tada smo bili veoma usamljeni. Ali Bog je bio sa nama! I zato, kao što je govorio naš blaženopočivši Mitropolit: Ne beznađe nego nadanje! A nada nas veže sa Bogom kao iskra sa suncem kapljicu, kao što je govorio Njegoš. Da se u toku ovog Velikog posta smirimo, da se kajemo za svoje grijehe, da čistimo svoje duše od osuđivanja, od mržnje, od pakosti, od zlobe, da se duhovno obnavljamo, hrabrimo i objedinjujemo oko Hrista Gospoda koji će nam dati snagu da sačuvamo i veru i svetinje i predanje i, što je mnogo važno – i čast i obraz.
Trba da se uvijek sjetimo i Njegoševe riječi da čast i bruka žive dovijeka. Ko se jednom obruka – to je vrlo opasno! A to ne priliči potomcima onih koji su njegovali kosovsku misao i koji su se vezivali za kosovske svetinje. To ne priliči potomcima Svetoga kneza Lazara i Njegoša. I eto, u tim mislima i tim raspoloženjima da provedemo ovaj post. Naš svjatjejši Patrijarh je blagoslovio da se uz ovaj Časni post molimo Bogu na takav način. Bog će pomoći, Božja milost će se izliti na sve one koji se Bogu mole, pa i na naše Kosovo i Metohiju, na naše svetinje. One su, zapravo, nepresušni izvor Božje milosti i Božjeg blagoslova. Na to da se oslonimo i da na takav način njegujemo Kosovski zavjet i kosovsko pamćenje i čuvamo Kosovo i Metohiju.“
Knežević spreman da dođe u Crnu Goru, ali sumnja da nije bezbjedan
Biznismen Duško Knežević saopštio je, gostujući na A plus televiziji, da je voljan da dođe u Crnu Goru, ali je dodao da postoji rizik od njegovog hapšenja.
– Imao sam dogovore oko mog dolaska, ali već nekoliko mjeseci ne možemo da dobijemo procjenu moje bezbjednosti od MUP-a i ANB-a… Nešto čudno se tu dešava. Postoji rizik od mog hapšenja, ako dođem, rekao je Knežević i apelovao na ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića da mu dostavi procjenu bezbjednosti.
Knežević je istakao da je on prepoznat kao borac protiv režima Mila Đukanovića. On je upitao zašto MUP nema snage da mu kaže da li mu je bezbjednost ugrožena i da li može da dođe.
On je naveo da još nije počeo proces razvalšćivanja Mila Đukanovića, kao i da ova vlast nema kapacitete da to uradi.
– Sa Đukanovićem morate malo brutalnije da se obračunate, da uđete u njegove finansije u Prvu banku. Niko ga nije pitao za ničiju kuću. Moraju se pokidati njegovi pipci i veze sa kriminalnom, narko-kartelima, kazao je Knežević.
Istakao je da je u njegovom slučaju žrtva postala najveći krivac, kao i da niko od porodice Đukanović nije procesuiran i nije pozvan na razgovor.
– Dok se to ne desi u Crnoj Gori nema mira, dodao je.
Adžić: Država će uraditi sve kako bi osigurala bezbjednost svih građana i institucija
On je dodao da problem obezbjeđenja sudova i tužilaštava datira deceniju unazad kada je Zakonom predviđeno da te ustanove ne obezbjeđuje policija već da sami organizuju obezbjeđenje svojih objekata
Država će uraditi sve kako bi osigurala bezbjednost svih građana i institucija, naročito onih zaduženih za sprovođenje pravde, poručio je ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić nakon tragedije koja se dogodila u Osnovnom sudu u Podgorici.
– Povodom današnjeg incidenta na ulazu u zgradu Osnovog suda i Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, u kojem je u bezumnom činu lica koje je oduzimajući sebi život nanijelo povrede zaposlenima i građanima, želimo izraziti želju da se povrijeđeni što prije oporave i vrate svakodnevnim aktivnostima, naglasio je Adžić.
Kako je napomenuo, ovakvi izolovani slučajevi nam nanovo ukazuju koliko je važno da svakodnevno unapređujemo sektor bezbjednosti, ali i da ga još više uvezujemo sa socijalnim i zdravstvenim ustanovama.
– Istine radi treba istaći da su izlaskom na lice mjesta i vršenjem uviđajnih radnji službenici Uprave policije i Višeg državnog tužilaštva utvrdili da je lice odmah pri ulasku u zgradu, a prije kontrole, aktiviralo eksplozivnu napravu, sakrivenu ispod jakne i time sebi oduzelo zivot i nanijelo povrede zaposlenima i građanima, istakao je on.
Adžić je dodao da problem obezbjeđenja sudova i tužilaštava datira deceniju unazad kada je Zakonom predviđeno da te ustanove ne obezbjeđuje policija već da sami organizuju obezbjeđenje svojih objekata.
– Ipak, MUP će u cilju povećanja bezbjednosti nastaviti intenzivnu zaštitu i zahtijevaćemo strožije kontrole i jače bezbjednosne mjere. Ovim povodom bavi će se Vlada, a u narednim danima sastaće se i Vijeće za nacionalnu bezbjednost, zaključio je on.