U Crnoj Gori, zbog promjene klime, treba očekivati češće ekstremne vremenske i klimatske pojave, poput toplotnih talasa, ekstremnih temperatura, suša, oluja i jakih kiša koje dovode do poplava.
To je agenciji MINA kazala načelnica Odsjeka za primijenjenu meteorologiju i klimatske promjene u Zavodu za hidrometeorologiju i seizmologiju (ZHMS), Mirjana Ivanov.
Ona je rekla da praćenja i ocjene pokazuju da se klima Crne Gore mijenja kao posljedica globalnih klimatskih promjena i varijabilnosti.
Prema riječima Ivanov, najtoplija dekada do sada u Crnoj Gori bila je od 2011. do 2020. godine.
„Od 2000. pa do sada, u sjevernom regionu je bilo više toplih perioda tokom godine nego što je uobičajeno za to područje, i manji broj mraznih dana“, rekla je Ivanov.
Ona je kazala da se vegetaciona sezona produžila, naročito na Žabljaku.
Ivanov je kazala da su u središnjem i primorskom regionu evidentne pozitivne promjene u broju ljetnjih i tropskih dana, toplih dana i noći, dužine i broja toplotnih talasa.
„Trend je pozitivan, rastući s vremenom, dok za razliku od sjevernog regiona nema velikih promjena u broju mraznih dana niti u dužini vegetacione sezone“, kazala je Ivanov i dodala da je izuzetak Bar gdje je broj mraznih dana znatno manji.
Ona je rekla da su između 2000. i 2020. godine naročito bili izraženi veći dnevni intenziteti padavina u sjevernom i središnjem regionu.
„Ukupna godišnja količina padavina u danima jakih kiša bila je u ovom periodu povećana u odnosu na klimatološku normalu 1961-1990“, navela je Ivanov.
Kako je kazala, suše praćene toplotnim talasima u Crnoj Gori u posljednje dvije decenije pogodile su naročito region primorja, zetsko-bjelopavlićku ravnicu, a zatim sjevernoplaninski region.
„Uticale su ne samo na poljoprivredu i šume već značajno i na vodostaj važnih rijeka i jezera, poput rijeke Morače i Zete, kao i Skadarskog jezera, što je potom uticalo na ribarstvo, poljoprivredu i sektor energetike“, rekla je Ivanov.
Ona je kazala da su klimatske promjene uticale i na podzemne vode što, kako je navela, već predstavja potencijalan problem u budućnosti.
Ivanov je pojasnila da deficit padavina znači i da je sadržaj vode u tlu znatno smanjen, zbog čega biljke otežano crpe vodu iz zemljišta i polako venu.
„Imajući u vidu da se već nalazimo u toplijoj klimi, treba očekivati češće ekstremne vremenske i klimatske događaje poput toplotnih talasa, ekstremnih temperatura (prvenstveno visokih), suša, oluja, jakih kiša koje dovode do poplava“, rekla je Ivanov.
Kako je kazala, hladnih talasa u Crnoj Gori će biti manje u odnosu na klimatološku normalu 1961-1990, a osmatranja pokazuju da će biti manje i mraznih dana.
„Ovakve prilike će naročito uticati na poljoprivredu, šumarstvo, zdravlje, turizam i hidrologiju, a preko hidrologije na ekonomiju koja od nje zavisi“, rekla je Ivanov.
Ona smatra da je crnogorska javnost dobro upoznata sa opasnošću od klimatskih promjena, zato što su održane brojne radionice na tu temu.
Ivanov je kazala da je održan i dvogodišnji seminar tokom kojeg su eksperti iz ZHMS, Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, Ispitnog centra i Programa Ujedinjenih nacija za razvoj imali priliku da podijele znanja i iskustva sa preko 200 nastavnika iz osnovnih i srednjih škola iz svih opština.
Kako je navela, javnost je dobro upoznata sa opasnošću od klimatskih promjena i preko televizijskog učešća, novinskih i elektronskih članaka.
„Ova tema bi trebalo češće da bude prisutna u pisanim i elektronskim medijama, ali i informacije o radionicama i predavanjima na ovu temu“, rekla je Ivanov.
Ona je kazala da na globalnom nivou do klimatskih promjena dolazi zbog promjene koncentracije gasova sa efektom staklene bašte, a na lokalnom zbog prenamijene zemljišta, krčenja šuma, razvoja urbanih sredina.
„Preporuke sadržane u relevantnim dokumentima su da treba poštovati pravila održivog razvoja“, zaključila je Ivanov.
