Serija poraza na lokalnim izborima, počevši od onih nikšićkih, preko podgoričkih – pa sve do onih sinoć u Tuzima, je uvertira u izvjestan izborni neuspjeh nekada najjače političke partije i na predsjedničkim izborima, saopšteno je iz Pokreta Evropa sad.
Navode da DPS, nakon 30 godina vlasti, smatra da je, po potrebi, politika kalkulisanja sa manje brojnim narodima, jedini recept koji im još uvijek može pomoći.
– Međutim, prevaziđena politika DPS-a kojom se aktuelizuju tragična vremena, u kojima je i njihov predsjednik učestvovao, pročitana su gotovo na svakom mjestu u Crnoj Gori. Dok su se funkcioneri DPS-a bogatili, građane su primoravali da preživljavaju od minimalnih plata i penzija, koje godinama nijesu povećavali. DPS i njihov predsjednik su jedino predano radili na uvećanju crnogorske dijaspore. Međutim, sada pozivaju da im ukažu povjerenje oni, koje su zbog teških životnih uslova, već otjerali iz Crne Gore- navode u saopštenju.
Poručuju da se Pokret Evropa sad, za razliku od DPS-a već pokazao.
-A tek ćemo da nastavimo, da stvaramo uslove da se naša dijaspora vrati i živi u Crnoj Gori, a ne da se isti kratkoročno zloupotrebljavaju za samo jedan izborni dan-zaključuju u saopštenju.
Sumnja se da je B.B. krajem 2022. godine počinio krivično djelo zelenaštvo na štetu jednog lica iz istog grada.
“B.B. je oštećenom pozajmio novac nakon čega je po protoku kratkog vremenskog perioda, uz prijetnju fizičkom silom i oružjem, od oštećenog zahtijevao povraćaj većeg novčanog iznosa u odnosu na dogovoreni, čime je namjeravao da sebi pribavi nesrazmjernu protivpravnu imovinsku korist”, navodi policija.
Američki predsjednik Džozef Bajden neće se podvrgnuti testu mentalne sposobnosti, a ideja da to čine političari stariji od 75 godina je „smiješna“, rekla je prva dama SAD Džil Bajden.
Bivši američki ambasador u UN Niki Hejli objavila je u februaru kandidaturu za predsjedničke izbore 2024. godine.
U svom prvom govoru kao predsjednički kandidat, Hejlijeva je predložila obavezni test kompetencija za političare starije od 75 godina, što se smatralo udarcem za Bajdena i bivšeg predsjednika Donalda Trampa, njenog konkurenta na republikanskim predizborima.
-Smiješno. Mi o tome uopšte i ne govorimo- rekla je Bajdenova za Si-En-En na pitanje da li bi njen suprug razmislio o takvom testu ako bude ponovo izabran 2024. godine.
Prva dama je odbacila zabrinutost zbog godina svog supruga, navodeći njegov prezauzet raspored putovanja, uključujući nedavne posjete Poljskoj i Ukrajini.
-Koliko bi tridesetogodišnjaka moglo da putuje u Poljsku, uđe u voz, a onda ide još devet sati za Ukrajinu, da se sastane se sa predsjednikom Vladimirom Zelenskim?- upitala je ona.
Bajden je napunio 80 godina u novembru 2022. godine. On je najstarija osoba inaugurisana na funkciji predsjednika SAD i položio je predsjedničku zakletvu sa 78 godina. Ako se Bajden ponovo kandiduje 2024. godine i pobijedi na izborima, napuniće 86 godina prije nego što završi drugi mandat.
Predsjednik je ranije rekao da će biti iskren sa američkim narodom i da će im otvoreno reći ako bude imao zdravstvenih problema.
Prvi put je oglašena prodaja pet aviona tipa Fokker 100, čija se cijena kreće od 170.000 eura do 1,05 miliona. Avioni, koji se nalaze na aerodromu Golubovci, prodaju se pojedinačno, dok se sva ostala imovina prodaje u cjelini. Prvi put se prodaje i kancelarijski namještaj i inventar iz poslovnice bivšeg nacionalnog avio-prevoznika u Podgorici i zgrade „Starog tornja“ u Golubovcima, po ukupnoj cijeni od 8.539 eura.
Oglašena je prodaja četiri motora aviona Fokker 100 za 1,2 miliona eura. Inventar i oprema službe keteringa bivše avio-kompanije prodaje se za 97.238 eura. Računari i računarske komponente prodaju se, bez pripadajućih hard diskova, po cijeni od 10.245 eura
Prodaje se, kao cjelina, 41 putničko i teretno motorno vozilo, po ukupnoj cijeni od 180.204 eura.
Ponude se dostavljaju od danas, a biće otvorene 6. aprila u Privrednom sudu. Pravo na dostavljanje ponuda imaju sva pravna i fizička lica iz zemlje i inostranstva koja uplate depozit u iznosu od 10 odsto početne cijene.
Radulović je izabran za stečajnog upravnika MA u septembru prošle godine i ovo je prvi oglas za prodaju imovine bivšeg avio-prevoznika koji je objavio.
Stečaj u MA uveden je 28. aprila 2021. na zahtjev Uprave prihoda i carina, poslije 24 godine rada. Za stečajnog upravnika tada je imenovan Saša Zejak, koji je uhapšen u maju prošle godine zbog sumnje da je dio organizovane kriminalne grupe predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića. On je u međuvremenu pušten da se brani sa slobode, dok je u novembru prošle godine SDT podiglo optužnicu protiv njega, Jovanića i još 12 osoba koje se sumnjiče za stvaranje kriminalne organizacije i zloupotrebu službenog položaja kojom su oštetili državu za više miliona eura.
Povjeriocima MA priznato je 33,8 miliona eura potraživanja, a najviše se duguje bivšim radnicima. Njima je poslodavac ostao dužan 17,3 miliona eura za plate i doprinose.
Na dnevnom redu je i Predlog zakona o potvrđivanju izmjena Multilateralnog sporazuma o uspostavljanju zajedničkog evropskog vazduhoplovnog područja.
Poslanici će raspravljati i o potvrđivanju sporazuma izmedu Vlade Crne Gore i vijeća Ministara Bosne i Hercegovine o izgradnji međudržavnog mosta preko Tare, kao i između crnogorske i Vlade Koreje o ekonomskoj saradnji.
Skupština je krajem decembra prošle godine usvojila izmjene i dopune Zakona o lokalnoj samoupravi, uključujući amandmane kojima je predviđeno da, ukoliko nadležna izborna komisija ne objavi konačne rezultate izbora u roku od 60 dana od njihovog održavanja, aktuelnom sazivu lokalnog parlamenta mandat prestaje po sili zakona.
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je početkom januara vratio Zakon na ponovno odlučivanje, navodeći da bi se njegovoim stupanjem na snagu moglo otvoriti više bitnih pravnih pitanja i nedoumica povodom očuvanja preostalog jedinstva pravnog poretka, ustavnosti i zakonitost.
Đukanović je konstatovao da bi se istovremeno grubo zašlo u pravni prostor i izbornu materiju opšteg pravnog akta sistemskog karaktera i značaja – Zakona o izboru odbornika i poslanika, koji ne može biti izmijenjen i dopunjen bez podrške kvalifikovane dvotrećinske većine poslanika.
Slika planinskog vrha Materhorn biće uklonjena sa pakovanja Toblerona nakon što se dio proizvodnje čokoladice preseli van Švajcarske, što znači da je u suprotnosti sa marketinškim ograničenjima koja se odnose na upotrebu švajcarske ikonografije.
Planina visoka 4.478 metara , čiji skoro simetričan piramidalni vrh odražava oblik čokoladne pločice od badema i meda, biće zamijenjena opštijim alpskim vrhom, rekao je američki vlasnik konditorskog brenda, „Mondelez“.
„Redizajn ambalaže uvodi modernizovan i aerodinamičan planinski logo koji je u skladu sa geometrijskom i trouglastom estetikom“, rekao je portparol „Mondeleza“ za Argauer cajtung. Na pakovanju Toblerona će sada stajati „osnovano u Švajcarskoj“, a ne „proizvedeno u Švajcarskoj“.
Zakon o „švajcarstvu“ uveden 2017. ograničava upotrebu bijelog krsta nacionalne zastave na crvenoj pozadini, kao i drugih pokazatelja švajcarskog porekla, u prehrambenim proizvodima, industrijskim proizvodima i uslugama.
Da bi se namirnice plasirale na tržište kao „proizvedene u Švajcarskoj“, 80 odsto sirovina mora da se dobije iz zemlje i da se većina prerade tamo odvija. Za mlijeko i proizvode na bazi mlijeka, potrebna kvota je sto odsto, sa izuzecima za sastojke koji se ne mogu nabaviti iz Švajcarske, kao što je kakao.
Istraživanja su pokazala da se određeni proizvodi označeni kao „made in Switzerland“ prodaju po cijeni 20 odsto višoj od uporedive robe drugog porijekla, pri čemu prodajna cijena raste i do 50 odsto za luksuzne artikle.
Od 1908. Toblerone se proizvodi u glavnom gradu Švajcarske, Bernu, čija je heraldička životinja – medved – skrivena unutar slike Materhorna na ambalaži.
Naziv poslastice je kombinacija prezimena pronalazača izgleda čokoloade, Teodora Toblera, i torone, nugat poslastice od prženog badema tipične za božićne tradicije u jugozapadnoj Evropi.
U 2016. godini, Toblerone je osvojio naslove kada je povećao praznine između trouglastih komadića čokolade na pločicama koje se prodaju u Velikoj Britaniji, navodno da bi mogao da proda manju gramažu po istoj cijeni, ali po težini smanjenoj. Godinu dana kasnije, „Mondelez“ je takođe smanjio težinu Toblerona trouglića na tržištu u Njemačkoj, tako što je broj trouglova smanjio sa 15 na 11.
Takve „kontroverze“ garantovale su brendu slobodan marketing, pri čemu je prodaja navodno rasla uprkos navodnom gnijevu među kupcima. Čokolada je vraćena u prvobitni oblik 2018. godine.
„Mondelez“, koji je vlasnik Toblerona od 2012. godine, najavio je prošle godine da će od kraja 2023. preseliti dio proizvodnje u svoju fabriku u Slovačkoj, gdje takođe proizvodi brend čokolade Milka prvobitno, takođe napravljen u Švajcarskoj.
Njega je, kako su kazali iz policije, pretuklo više osoba, među kojima i Lazar Radulović, koji je nedavno bio priveden zbog prebijanja maloljetnika u Glavnom gradu, piše CDM.
Pretučenom mladiću su u Kliničkom centru Crne Gore konstatovane teške povrede.
Podsjećamo, sredinom februara u centru Podgorice je napadnut petnaestogodišnji dječak, sin podgoričkog biznismena dok je sjedio sa nekoliko drugarica na prostoru nekadašnje kasarne Morača.
Novak Đoković će četvrtu godinu zaredom propustiti prvi masters sezone, pošto se povukao sa mastersa u Indijan Velsu jer je u Sjedinjenim Američkim Državama i dalje na snazi odluka da stranci koji nisu vakcinisani protiv koronavirusa ne mogu da uđu u tu zemlju.
Đoković, koji nije primio vakcinu protiv koronavirusa, prošlog meseca je američkim vlastima podneo zahtev za specijalnu dozvolu da igra na turnirima u Indijan Velsu i Majamiju, ali, po svoj prilici, nije dobio dozvolu da uđe u zemlju.
World No.1 Novak Djokovic has withdrawn from the 2023 BNP Paribas Open.
Senatori sa Floride Rik Skot i Majk Rubio saopštili su pre nekoliko dana na Tviteru da su saznali da je Đoković dostavio dokumentaciju i podneo molbu za dobijanje posebne dozvole za ulazak u SAD, ali da je molba odbijena.
Skot i Rubio su tim povodom uputili pismo predsedniku SAD Džou Bajdenu i zatražili da se Novaku odobri da igra u Americi.
Najbolji teniser sveta je u Kaliforniji slavio pet puta, na Floridi šest, ali ni na jednom ni na drugom turniru nije nastupio od 2019. godine.
Srpskog tenisera će u glavnom žrebu u Indijan Velsu zameniti Nikoloz Basilašvili, a ukoliko se još neko povuče pre žreba, u glavni će upasti i Dušan Lajović.
Istražni sudija i tužilac složili su se da se protiv željezničkog službenika podnese optužnica u više tačaka za ubistvo, nanošenje tjelesnih povreda i ugrožavanje bezbjednosti u saobraćaju.
Najmanje 57 ljudi, od kojih su mnogi bili mlađi od 20 godina, poginulo je kada su se u utorak uveče čeono punom brzinom sudarili putnički i teretni voz sjeverno od grada Larise, u centralnoj Grčkoj.
Navodno je 59-godišnji šef stanice usmjerio na isti kolosek ta dva voza koji su išli u suprotnim smjerovima. On je juče sedam ipo sati svjedočio o događajima koji su doveli do nesreće, a potom je podignuta optužnica i naređeno je da bude u pritvoru.
„Moj klijent je svjedočio istinito, bez straha da će ga to inkriminisati“, rekao je novinarima Stefanos Pancarcidis, advokat šefa stanice i dodao da je odluka o pritvoru bila očekivana, s obzirom na važnost slučaja.
Pancarcidis je implicirao da, pored njegovog klijenta, i drugi dijele krivicu, rekavši da bi sudije trebalo da istraže da li je u Larisi u vijreme sudara trebalo da radi više od jednog šefa stanice.
„On je 20 minuta sam bio zadužen za bezbjednost (vozova) u cijeloj centralnoj Grčkoj“, rekao je advokat o svom klijentu.
Grčki mediji su javili da automatizovani sistem signalizacije u oblasti nesreće nije funkcionisao, što je omogućilo grešku šefa stanice. Šefovi stanica duž tog dijela glavne magistralne linije u Grčkoj komuniciraju jedni s drugima i sa mašinovođama preko dvosmernog radija, a skretnicama se upravlja ručno.
Premijer je obećao brzu istragu sudara i rekao da će novi grčki ministar saobraćaja objaviti plan za poboljšanje bezbjednosti. Kada se poslije prolećnih izbra formira novi sastav Skupštine Grčke, biće imenovana komisija koja će istražiti decenije lošeg upravljanja željezničkim sistemom, rekao je Micotakis.
U prvoj izjavi od srijede, Micotakis je rekao da je nesreća poslejdica „tragične ljudske greške“. Opozicione stranke su se odbacile tu ocjenu, optužujući premijera da pokušava da prikrije ulogu države i da od neiskusnog upravnika stanice pravi „žrtveno janje“.
„Dugujem svima, a posebno rodbini žrtava, veliko izvinjenje, kako lično, tako i u ime svih koji su godinama upravljali zemljom“, napisao je Micotakis u nedelju na Fejsbuku. „U 2023. godini, nezamislivo je da se dva voza kreću različitim smjerovima na istom koloseku i da niko to ne primjećuje. Ne možemo, ne želimo i ne smijemo da se krijemo iza ljudske greške“, napisao je premijer.
Grčke železnice koje je 2017. kupilo italijansko državno železničko preduzeće „Ferrovie dello Stato Italiane“, dugo su imale problema zbog hroničnog lošeg upravljanja, uključujući ogromnu potrošnju na projekte koji su na kraju napušteni ili značajno odloženi, izvijestili su grčki mediji o domaćoj željezničkoj kompaniji „Helenik Reilvejs“ u milijardama eura duga, s radovima na održavanju koji su odloženi.
