Osmi mart je uvijek povod da ukažemo na potrebu za jednakim pravima, ekonomskim osnaživanjem i konstantnu borbu protiv nasilja nad ženama, poručio je premijer Dritan Abazović, povodom Dana žena.
– Priče o ženama koje su trpjele i koje i sada trpe nasilje zaslužuju pravedni epilog. Zato je borba za rodnu ravnopravnost i stvaranje efikasnih institucija u fokusu rada Vlade Crne Gore. Ostajemo oslonac u toj namjeri, naglasio je on.
Abazović je na Fejsbuku objavio fotografiju Svetlane Kane Radević sa svečanosti povodom otvaranja spomenika 7. aprila 1980. na Barutani, koji je čuvena arhitektica projektovala.
Specijalni tužilac u pritvoru je zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije
Specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću produžen je pritvor još dva mjeseca, saopšteno je iz Vrhovnog suda.
– Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore, odlučujući o predlogu Specijalnog državnog tužilaštva Crne Gore za produženje pritvora protiv okrivljenog, donijelo je Rješenje da se okrivljenom produži pritvor za još dva mjeseca, odnosno do 9. maja 2023. godine – saopšteno je iz Vrhovnog suda.
Kako objašnjavaju, Vijeće Vrhovnog suda u sastavu sutkinje Milenke Seke Žižić kao predsjednice vijeća Vesne Vučković i Seke Piletić kao članica vijeća, produžilo je pritvor Čađenoviću zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije.
Podsjetimo, okrivljenom Čađenoviću pritvor je određen rješenjem sudije za istragu Višeg suda u Podgorici 11. decembra 2022. godine.
Pritvor je produžen rješenjem vijeća tog suda 9. januara, tako da po ovom rješenju može trajati do 9. maja.
Mi tražimo da budemo mnogo bolja i poštenija vlast nego što je bila ona koju je imao Đukanović, to je naša osnovna ideja, rekao je on
Od bivšeg režima je oslobođena Skupština 2020. godine, oslobođena je i Vlada, ostalo je još jedno uporište koje se zove predsjednik Crne Gore, kazao je predsjednički kandidat Andrija Mandić u Danilovgradu.
On je istakao da se Milo Đukanović mora demokratski ukloniti sa mjesta predsjednika i da je siguran da će građani glasati kao 30. avgusta i na lokalnim izborima širom Crne Gore.
– Mi tražimo da budemo mnogo bolja i poštenija vlast nego što je bila ona koju je imao Đukanović, to je naša osnovna ideja, rekao je Mandić.
Navodi da je želja politike koju predstavlja da se uposli čitava Crna Gora.
– Postavili smo nekoliko ambicioznih projekata, posebno u gradovima gdje postoje velika preduzeća, poput Pljevalja i Nikšića. Tražili smo da u tim gradovima, do narednih lokalnih izbora, nijedan čovjek ne bude na birou. Imamo mnogo ideja kako da otvaramo nova radna mjesta, objašnjava Mandić.
Podvlači da sa poštenom politikom i bez korupcije privlačenje investitora je moguće.
– Prvi moralni stub na kome treba da se obnovi Crna Gora je da se pomirimo. Ljudi u nekoj zajednici moraju prvo imati dobre odnose i mi smo pružili ruku i pozvale sve te ljude koji su glasali DPS da se pomirimo, za razliku od tih što su oni glasali godinama i koji su se trudili da nas povrijede i diskriminišu. Mi dolazimo kao novi pobjednici i nećemo da se ponašamo kao oni. To je dobra osnova na kojoj svi zajedno možemo da gradimo jednu novu Crnu Goru, rekao je on.
Mandić je izrazio očekivanje da će dobiti narodno povjerenje da sjutra kao predsjednik, predstavljajući Crnu Goru, može pred svakim stati uspravljene kičme, znajući da dolazi iz male, ali poštene i čestite države.
– Mnogo toga što je uspostavio Đukanovićev sistem mora da se mijenja. Tražimo od svakog građanina da bude spreman na rad da izdržava svoju porodicu i tako ne zavisi ni od koga, zaključio je Mandić.
Pored puta Požega–Arilje jutros je došlo do prevrtanja cisterne sa azotom, javlja RTS. Vozač je povrijeđen. Brzom intervencijom nadležnih službi izbjegnuta je opasnost od težih posledica po ljude i životnu sredinu.
Do incidenta je, kako se dodaje, došlo oko devet časova u Gorobilju kada se cisterna sa azotom prevrnula pored puta Požega–Arilje.
Kako RTS nezvanično saznaje, vozač je povrijeđen i prebačen u Zdravstveni centar Užice.
Saobraćaj glavnim putem Požega–Arilje je bio obustavljen, a sada se odvija jednom trakom.
Ovo zaduženje je projektovano, kamatna stopa i uslovi su posljedica globalnih dešavanja. Volio bih da je kamatna stopa mnogo manja, međutim realnost je takva, rekao je ministar finansija u Aleksandar Damjanović, komentarišući jučerašnje zaduženje i brojne kritike koje su uslijedile.
– I ova kamatna stopa je ispod nivoa inflacije u Crnoj Gori. Trudićemo se da kroz zadržavanje kreditnog rejtinga iskoristimo da sa svjetskim bankama uspostavimo bolje uslove. Nema opasnosti po javne finansije, guramo dalje. Ostale države regiona su se trostruko većim kamatnim stopama zaduživale i mnogo ranije, naveo je Damjanović, prenosi RTV Nikšić.
Ministar je kazao i da će probati da što prije realizuju najavljenu pomić penzionerima i socijalno ugroženim, „da se ne gubi vrijeme i da ne čekaju oporezivanje“.
– Probaćemo da to uradimo naredne sedmice, rekao je Damjanović.
On tvrdi da Crna Gora na talasu programa „Evropa sad“ hita na bankrotu javnih finansija.
– Ideja da se, i onako prevelika javna potrošnja drastično poveća i da se deficit finansira novim zaduženjima počinje da se pretvara u jasnu agoniju javnih finansija. Rekordne stope inflacije u SAD i EU su primorale centralne banke da povećaju kamate i era jeftinog novca i nultnih referentnih kamata je proslost. Novac postaje sve skuplji i kamate rastu. Zaduženje države kod propale Dojč banke od 100 miliona eura sa kamatom od 9,2 odsto je samo početak plaćanja računa za nekontrolisanu javnu potrošnju podstaknutu programom “Evropa sad- Grčka sjutra”. Rast inflacije, rast kamata, rast duga, rast nezaposlenosti, rast nelokvidnosti u privredi, ozbiljan je alarm koji ukazuje na hitnu sanaciju javnih finansija i pripemu politika za prevenciju bankrota. Ideja da se povećanje zarada finansira iz novih zaduženja, a ne iz povećanja proizvodnje i produktivnosti, skupo će nas koštati – zaključio je Medojević.
Žene širom svijeta masovno su protestovale u srijedu na Međunarodni dan žena da bi odbranile svoja prava koja su ugrožena u sve više zemalja. Planirani su mnogi organizovani protesti u velikim gradovima poput Madrida, gdje se veliki događaj obično održava 8. marta.
Motivi za demonstracije su brojni: od talibanske represije nad pravom žena na obrazovanje, rad i učešće u javnom životu, preko masovnog antirežimskog pokreta u Iranu izazvanog smrću mlade žene jer se nije skromno pokrila, na ugrožavanje prava na abortus u SAD, i posljedice rata u Ukrajini na žene.
„Žene su prve žrtve rata i nedovoljno su zastupljene u diplomatskim pregovorima“, rekli su lideri Savjetu bezbjednosti UN u utorak. „Ravnopravnost polova je sve dalje. Sadašnjim tempom biće postignuta za 300 godina, procjenjuje UN Vomen“, rekao je generalni sekretar UN Antonio Gutereš u ponedjeljak u Njujorku u govoru prije debate koju je organizovala Komisija o statusu. žena (CSR).
EU donijela sankcije talibanskom ministru
Gutereš je kao primjer naveo Avganistan, gdje se „žene i djevojke uklanjaju iz javnog života“. Univerziteti u zemlji otvoreni su u ponedjeljak poslije duge zimske pauze, ali samo muškarcima je bilo dozvoljeno da pređu prag, pošto je ženama zabranjeno da pohađaju univerzitete otkako su se talibani vratili na vlast 2021. godine.
Evropska unija je simboličnim i potpuno novim potezom uoči 8. marta uvela sankcije talibanskoj ministrici visokog obrazovanja Nedi Mohamad Nadim, koja je „odgovorna za opšte kršenje prava žena na obrazovanje“.
EU je sankcijama kaznila i druge pojedince ili subjekte odgovorne za kršenje prava žena u Iranu, Rusiji, Južnom Sudanu, Mjanmaru ili Siriji. U Londonu, Muzej Madame Tissauds proslavlja Dan žena otkrivanjem nove voštane figure sufražetkinje Emmeline Pankhurst, koja je 1903. godine osnovala ženski pokret koji je tražio pravo glasa za žene.
U nekim zemljama protesti su zabranjeni
U Evropi su planirani skupovi u nekoliko zemalja, među njima i u Francuskoj, gdje će se manifestacijama tražiti „jednakost žena u poslu i životu” i biće održane u oko 150 gradova, a akcenat će biti na protivljenju aktuelnoj penzijskoj reformi, za koje smatraju da je nepravedno prema ženama.
Na drugim mjestima u svijetu protesti su zabranjeni u nekim zemljama, na primjer u Lahoru u istočnom Pakistanu. Vlasti te konzervativne i patrijarhalne zemlje odluku o zabrani opravdale su „kontroverznim transparentima“, za koje kažu da su poruke o tabu temama poput razvoda, seksualnog zlostavljanja ili menstruacije.
Na Kubi se, zbog nemogućnosti otvorenih protesta, ženske nezavisne organizacije mobilišu u „virtuelnim demonstracijama“, na društvenim mrežama u kampanji senzibilisanja javnosti za femicid.
U Kolumbiji prošle godine ubijeno 614 žena
U Meksiku, pod sloganom „Nema više ubijenih žena“ i „Protiv muškog nasilja i nesigurnog rada“, protesti se održavaju u većim gradovima u zemlji u kojoj je 2022. godine, prema zvaničnim podacima, bilo 969 slučajeva femicida.
U Kolumbiji skupovi zahtijevaju mjere protiv povećanja femicida, o čemu svjedoče podaci. U 2020. godini 182 su ubijene samo zato što su bile žene, a 2022. godine ubijeno je 614 žena, prema zvaničnim podacima. Američki državni sekretar Antoni Blinken i prva dama Džil Bajden uručiće u Vašingtonu nagradu za doprinos „boljoj budućnosti“ za „jedanaest izuzetnih žena iz cijelog svijeta“.
U Mađarskoj i Poljskoj ugroženo pravo na abortus
Aktivistkinje za prava žena mobilišu se za ovogodišnji Dan žena posebno za odbranu prava na abortus, koje je u Sjedinjenim Državama sve više ugroženo odlukom Vrhovnog suda iz juna da poništi odluku „Roe protiv Vejda“ koja je to pravo garantovala ustavom iz 1973. godine.
U Evropi, pravo na abortus je ugroženo u Mađarskoj i Poljskoj, koje imaju najstroži zakon o abortusu. „Borimo se protiv patrijarhata koji se neprestano bori protiv naših prava, kao što je pravo na abortus, koje smo ostvarili i borbom“, navodi se u manifestu objavljenom uoči marša u Madridu, zakazanog za 20 časova.
Četvoro američkih državljana otele su naoružane osobe 3. marta dok su ulazili kolima u grad Matamoros u sjeveroistočnoj meksičkoj državi Tamaulipas, preko granice sa SAD kod Teksasa, prenosi BBC. Oni su tamo išli na estetske operacije, rekli su njihovi rođaci američkim medijima. Jedan 24-godišnji muškarac iz Tamaulipasa je uhapšen.
Dvoje preživjelih Amerikanaca predati su Amerikancima sinoć u saradnji sa konzulatom SAD u Matamorosu, rekao je državni tužilac meksičke države Tamaulipas u Tviter poruci. Vraćeni su uz oružanu pratnju u meksičkom vojnom konvoju.
Portparol Nacionalnog savjeta za bezbjednost Bijele kuće Džon Kirbi uputio je saučešće porodicama i prijateljima ubijenih državljana u tim napadima.
Američki FBI kasnije je potvrdio da su dvoje Amerikanaca pronađeni mrtvi, a da su dvoje vraćeni i prebačeni u američke bolnice. Jedan od preživjelih Amerikanaca zadobio je teške povrede u napadu, naveo je FBI.
U saopštenju se dodaje da će FBI raditi s međunarodnim partnerima i drugim policijskim agencijama da osigura da se procesuiraju odgovorni za „taj užasan i nasilan napad“.
Još je nejasno da li su Amerikanci greškom oteti jer se mislilo da su krijumčari droge ili su uhvaćeni u razmjeni vatre između zaraćenih narko kartela.
Matamoroso je grad u Tamaulipasu, jednoj od šest meksičkih država za koje američki Stejt department savjetuje putnike da ih ne posjećuju zbog zločina i otmica.
Matamoros spada među najopasnije gradove u Meksiku, a kontrolišu ga narko karteli.
Taj praznik ustanovljen je u znak sjećanja na demonstracije američkih radnica u Čikagu 1909. godine i njujorški marš više od 15.000 žena koje su tražile kraće radno vrijeme, bolje plate i pravo glasa.
Inicijativu za taj praznik dala je njemačka feministkinja i članica socijalističke stranke Klara Cetkin, a prvi Dan žena proslavljen je 1911. u Austriji, Njemačkoj, Švajcarskoj i Danskoj.
Generalna skupština UN je 1977. godine rezolucijom proglasila 8. mart Danom ženskih prava i međunarodnog mira.
Poznato je da tjelesna aktivnost smanjuje rizik od srčanih bolesti, raka i drugih vodećih uzroka smrti.
Međutim, nije jasno koliko je tačno treninga potrebno da bi imao takav učinak. Stoga je međunarodni tim istraživača objedinio rezultate 196 prethodnih studija koje su uključivale više od 30 miliona ljudi kako bi stvorili jednu od najvećih analiza sprovedenih na ovu temu.
Stručnjaci navode da bi energična dnevna šetnja mogla da spriječi najmanje svaku desetu preranu smrt.
Izračunali su da bi otprilike svaka šesta prerana smrt bila spriječena da su ispitanici studije imali najmanje 150 minuta umjerene tjelesne aktivnosti nedjeljno. Naime, to je nivo koji preporučuje britanska Nacionalna zdravstvena služba. Ali čak i pola od toga, 75 minuta nedjeljno ili manje od 11 minuta dnevno, moglo bi da spriječi svaku desetu ranu smrt, prema metaanalizi objavljenoj u časopisu British Journal of Sports Medicine.
„To uključuje smanjenje rizika od srčanih bolesti za 17 odsto te raka za sedam odsto. Osobi čija je tjelesna aktivnost minimalna ili nikakva 11 minuta žustrog hoda dnevno smanjuje rizik od prerane smrti za 23 odsto“, rekao je Soren Brejž, stručnjak za tjelesnu aktivnost na britanskom univerzitetu Kembridž i koautor studije, prenosi b92.
Izjavio je ovo za AFP i dodao kako je ovo „izuzetno dobra vijest“.
„Sve što treba učiniti je pronaći malo više od 10 minuta vremena svaki dan“, rekao je.
