Provjerom potpisa podrške predsjedničkim kandidatima na aplikaciji Državne izborne komisije, veći broj građana prijavio je da su njihova imena na spiskovima podrške koju nikada nijesu dali. Da se nastavlja praksa iz 2018, svjedoče iz nevladinih organizacija CEMI i CDT, koje su tražile uvid u potpise prije potvrđivanja kandidatura. S obzirom na to da su zloupotrijebljeni lični podaci, najavljene su tužbe.
Neko je predsjedničke kandidate podržao bez razmišljanja, mnogi i bez znanja. Nakon što su se brojni građani žalili na društvenim mrežama da su bez pristanka podržali nekog od kandidata, svoj potpis je provjerila i novinarka Violeta Rovčanin.
“Kad sam ukucala svoje podatke i br ličke karte vidjela sam da sam dala podršku Jovanu Raduloviću. Bila sam neprijatno iznenađena, ali vidim da nisam jedina, danas se toliko ljudi požalilo da se isto i njima desilo”, kaže Rovčanin za TVCG.
Daje broj onih čiji su podaci zloupotrijebljeni mnogo veći, potvrđuju iz Centra za demokratsku tranziciju. Upravo zbog iskustva s prethodnih predsjedničkih izbora, kada se dešavalo isto, CDT i Cemi tražili su uvid u spiskove podrške, ali taj zahtjev je odbijen.
“Ovoga puta napravljen je presedan i mi tu dozvolu nijesmo dobili, vjerujemo da je ovo objašnajav i zašto da je ovo stvar koja se krila od nas. DIK je u sadejstvu sa Agencijom za zaštitu ličnih podataka odlučila da štiti lične podatke od posmatrača, a vidimo kako ih je zaštitila od kandidata”, kaže Milica Kovačević iz CDT-a.
“DIK nije blagovremno reagovala, ovo nije nista novo, ovo se moglo očekivati i prevenirati. Neophodna je transparentnost DIK-a, da ne bi dolazili u ovakve situacije”, navodi Ana Nenezić iz CEMI-a.
Pošto smo u situaciji u kojoj smo, na potezu je tužilaštvo.
“Građane upućujemo na tužilaštvo ili da se nama obrate pa da ima pomognemo u tom procesu, jer je u pitanju krivično djelo i mi se nadamo da će tužilaštvo nešto da uradi”, poručuje Kovačević.
I iz CEMI-a pozivaju tužilaštvo da reaguje.
Svoja prava štitiće i Violeta Rovčanin. Zna i kako.
“Za početak obratiću se DIK-u i mogu da kažem da je ovo klasična krađa, i ukoliko budemo ćutali na ovakve krađe to će se konstantno dešavti. Što se mene tiče ja sam spremna da idem do tužilaštva”, kaže Rovčanin.
Da bi svi čiji su podaci zloupotrijebljeni trebalo da slijede Violetin primjer, poručuju iz CDT-a.
O svemu tome biće riječi i na sjednici Državne izborne komisije koja je zakazana za danas, kazao za TVCG predsjednik DIKS-a Nikola Mugoša.
Ustavni sud održaće danas prvu sjednicu nakon izbora troje novih sudija, a na dnevnom redu biće više ustavnih žalbi na lokalne izbore. Na pitanje kada će Ustavni sud ocijeniti ustavnost Zakona o predsjedniku, iz Ustavnog suda su naveli da se predmeti rješavaju redom, ali da se prioritet može odrediti nakon odluke na sjednici.
“Po pravilu Ustavni sud rjesava predmete po redosljedu njihovog prijema. Saglasno odredbama iz člana 54 Poslovnika Ustavnog suda, izuzetno, može se odrediti i prioritet u postupanju Ustavnog suda tek kad sudije donesu odluku o tome na sjednici Ustavnog suda. Za sad, Ustavni sud će prioritetno razmatrati žalbe u izbornim sporovima, a o narednim prioritetima odlučiće sudije Ustavnog suda na budućim sjednicama”, navodi se u odgovoru Portalu RTCG.
Na predloženom dnevnom redu su, između ostalog, izborne žalbe Svetosavske srpske liste, podnijete nakon lokalnih izbora u Podgorici 23. oktobra.
Ustavni sud odlučiće i o izbornoj žalbi podnosioca izborne liste “Dragan Krapović – Demokrate – Ustani! Odbrani! Pobijedi! – Nema izdaje!” i predsjednice Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista Kolašin, Marte Šćepanović.
Konačni rezultati lokalnih izbora u Podgorici, Plavu i Pljevljima još nijesu proglašeni zbog izbornih žalbi koje su izjavljene protiv rješenja Državne izborne komisije.
Ustavni sud odblokiran je 27. februara izborom Snežane Armenko, Dragane Đuranović i Momirke Tešić za sudije tog suda.
Hrana na crnogorskom tržištu bezbjedna je za upotrebu, zadovoljava i parametre kvaliteta koji su definisani propisima, ali je kontrola pojačana zbog ranije pojave pantljičare u pojedinim klanicama u Opštini Plav, poručio je za Portal RTCG direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vladimir Đaković.
Sredinom decembra prošle godine veterinarski inspektori su u Plavu pronašli cisticerkou – opasnu parazitsku bolest kod 23 grla ovaca i goveda, a Đaković navodi da se ta situacija ponovila još jednom, ali u manjoj mjeri. Zaposleni u Upravi su kaže, reagovali na vrijeme.
“Rade se vrlo detaljne kontrole pa se desi da naiđemo na bobičastost koja se javlja kod ove bolesti, i to je samo jedan od razvojnih morfoloških oblika kod pantljičare. Kad se primijeti nepravilnost, to meso se uništava, ili ako je u manjoj mjeri zaraženo, onda ga šaljemo na doradu. To podrazumijeva smrzavanje ili termičku obradu na određenim teperaturama, nakon čega se meso ne prodaje, niti se stavlja na tržište, već se koristi u okviru tog domaćinstva”, pojasnio je Đaković.
Rizična hrana, kao što su meso, jaja i mliječni proizvodi, prema riječima našeg sagovornika, dodatno se kontrolišu.
Đaković napominje da bezbjednost i kvalitet nijesu iste kategorije, te da je bezbjednost sve ono što ne ugoržava zdravlje stanovništva, a da se kvalitet odnosi na određene parametre koje proizvod mora da zadovolji da bi se našao na tržištu.
“Meso je najpodložnije kvarljivosti, zbog svog sadržaja je idealna sredina za razvoj svih vrsta mikoorganizama. Zato je kontrola mesa pod posebnom pažnjom. Službeni veterinari Uprave pregledaju meso u klanicama i provjeravaju da li je ono bezbjedno za upotrebu”, navodi Đaković.
Sve namirnice životinjskog porijekla naročito su podložne mikrobiološkim provjerama, dok se kod svježeg voća i povrća provjeravaju hemijski parametri, naročito prisustvo rezidua pesticida.
Đaković navodi da svu smrznutu piletinu koja je porijeklom van zemalja EU testiraju na prisustvo salmonele, jer je to meso naročito osjetljivo.
“Na primjer, kontrolišemo svaku pošiljku mesa, naročito piletine koja dolazi iz Brazila i drugih zemalja koje su označene kao zemlje visokog rizika. Znači, nema nijedne pošiljke koja je ušla u Crnu Gor iz tih zemalja, a da nije kontrolisana”, istakao je Đaković.
Podsjetio je da su zaposleni u Upravi tokom prošle godine povukli sa tržišta oko 700 tona nebezbjedne hrane, te da se mahom radilo o proizvodima biljnog porijekla.
Đaković zaključuje da u Crnoj Gori nema genetski modifikovane hrane, ali da su zaposleni u sektoru na čijem je on čelu u obavezi da javnost upoznaju sa načinom proizvodnje GMO hrane zbog čega su prethodnih dana imali radionice na tu temu.
Osnovno državno tužilaštvo moglo bi se baviti slučajevima falsifikovanja lažnih potpisa podrške predsjedničkim kandidatima, kazali su za Portal RTCG iz podgoričkog tužilaštva. Oni su naglasili da građani, ukoliko utvrde preko aplikacije Državne izborne komisije da je njihov potpis podrške nekom od kandidata falsifikovan, tužilaštvu prijave te zloupotrebe.
„Tužilaštvo će postupati u skladu sa ovlašćenjima i ako za to bude osnova, procesuirati odgovorne“, kazali su nam iz ODT Podgorica.
Crnogorski zakon prepoznaje „falsifikovanje isprave“ kao krivično djelo.
„Ko napravi lažnu ili izda neistinitu ispravu u pogledu javne isprave, testamenta, mjenice, čeka, javne ili službene knjige ili druge knjige koja se mora voditi na osnovu zakona, učinilac će se kazniti zatvorom od tri mjeseca do pet godina“, predviđeno je zakonom.
Advokat Veselin Radulović smatra da je u pitanju falsifikat.
„Javna je tajna da to partije rade godinama jer su u posjedu biračkog spiska i ličnih podataka građana. Morao bi se naći način da se provjera potpisa vrši djelotvorno jer ovako to nema smisla“, kazao je Radulović.
Ovih dana sve više građana Crne Gore tvrdi da su sebe, uz lične podatke, našli među onima koji su navodno potpisima podržali nekog od predsjedničkih kandidata, iako to nijesu uradili, već je sada izgledno da su zloupotrijebljeni lični podaci i falsifikovani potpisi za podršku.
Nakon saobraćajne nezgode u Ulici 8. mart, došlo je do lančanog sudara kod Hemomonta na Zabjelu i tom prilikom pričinjena je materijalna šteta
U podgoričkim naselju Zabjelo, u Ulici 8. marta, večeras oko 19.50 sati se dogodila saobraćajna nezgoda u kojoj su tri osobe povrijeđene, potvrđeno je iz policije.
Povrijeđeni su se javili u Urgentni centar, gdje su im konstatovane lakše povrede. Nepunih sat kasnije, kod Hemomonta na Zabjelu došlo je do druge saobraćajne nezgode, u kojoj nije bilo povrijeđenih.
Naime, došlo je do lančanog sudara u kojem su učestvovala četiri vozila i pričinjena je materijalna šteta.
Imajući u vidu da su kandidature, bez obzira na validnost potpisa podrške, već potvrđene, iz nevladinih organizacija očekuju da se ovim problemom pozabavi tužilštvo
Samo par sati nakon što je Državna izborna komisija aktivirala aplikaciju za provjeru potpisa podrške birača predsjedničkim kandidatima, brojni građani svoje su ime pronašli pored imena kandidata kojem nisu dali podršku.
To potvrđuju i u CEMI-ju i CDT-u, odakle navode da im od jutros desetine građana prijavljuje zloupotrebe svojih ličnih podataka.
Podsjećaju da posmatračima, za razliku od dosadašnje prakse, Državna izborna komisija nije omogućila uvid u potpise podrške prije potvrde samih kandidatura, a Dragan Koprivica iz CDT-a ističe da je sada jasno i zašto.
Imajući u vidu da su kandidature, bez obzira na validnost potpisa podrške, već potvrđene, iz nevladinih organizacija očekuju da se ovim problemom pozabavi tužilštvo.
Evropa je doživjela drugu najtopliju zimu od početka mjerenja 1979. godine, objavila je u srijedu služba Evropske unije za praćenje klime, dok su sušni uslovi viši od prosjeka zabilježeni u velikim djelovima zapadne i jugoistočne Evrope, kao i u ruskim regijama.
Puno veće temperature od prosjeka izmjerene su u istočnoj Evropi i djelovima sjeveroistočne Evrope, objavila je Služba za klimatske promjene Copernicus, prenosi Hina.
‘Topla’ zima
Temperature su bile ispod prosjeka na Pirenejskom poluostrvu.
Prema izvještaju najtoplija zima od početka mjerenja bila je 2019./2020. godina.
Globalno je ovogodišnji februar bio peti najtopliji od kada postoje mjerenja, prema Copernicusu.
“Veći dio Evrope imao je iznadprosječne temperature vazduha, posebno sjeverna Norveška i Švedska, kao i (norveška regija) Svalbard”, dodala je služba EU-a.
Svalbard je arhipelag između norveškog kopna i Sjevernog pola.
Znajući njegovo političko iskustvo, ovi novi principi u završnici kampanje za predsjedničke izbore i na pragu formiranja nove Vlade, ne djeluju da idu u prilog obračunu sa Đukanovićem, već njemu na ruku, kazao je Vučinić
Predsjednik Radničke partije Maksim Vučinić kaže kako je sa nevjericom slušao Gorana Danilovića kada je rekao da će formiranje 44. Vlade na osnovu avgustovske većine, ojačati Mila Đukanovića.
Lider Ujedinjene Crne Gore i predsjednički kandidat Goran Danilović kazao je da taj politički subjekt ostaje pri ranijem stavu da neće podržati rekonstrukciju Vlade Dritana Abazovića.
Navodno je, kako kaže Vučinić, problem u tome što Miodrag Lekić neće biti premijer.
Premda je gospodin Lekić izrazio spremnost i posvećenost da se formira vlada na osnovu izborne većine, bez obzira na to hoće li njemu pripasti mjesto premijera. Inače, već godinama Lekić i Danilović ne komuniciraju, dok je sad odjednom premijerska funkcija Miodraga Lekića za Gorana Danilović uslov svih uslova, kaže Vučinić i dodaje da poznaje Gorana Danilovića relativno dugo.
– Znajući njegovo političko iskustvo, ovi novi principi u završnici kampanje za predsjedničke izbore i na pragu formiranja nove Vlade, ne djeluju da idu u prilog obračunu sa Đukanovićem, već njemu na ruku – zaključio je Vučinić.
Ministarstvo pravde je zaduženo da obrazuje međuresorsku radnu grupu za implementaciju odredbi Zakona o sudovima i Zakona o državnom tužilaštvu, koje se odnose na poslove obezbjeđenja i unapređenje bezbjednosti objekata pravosudnih institucija.
To je jedan od zaključaka, danas održane sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost na kojoj je razmatrano pitanje unapređenja bezbjednosti objekata pravosudnih institucija u kontekstu posljednjeg nemilog događaja na ulazu Osnovnog suda u Podgorici.
Kako je saopšteno iz Vlade, zaduženi su Uprava policije i Agencija za nacionalnu bezbjednost da, u koordinaciji sa pravosudnim institucijama i tom radnom grupom, nastave da preduzimaju aktivnosti u cilju obezbjeđivanja pravosudnih institucija, uz moguće izmjene radnih procesa, prilagođavanja načina rada i obima angažovanja policijskih službenika, u periodu preduzimanja srednjoročnih i dugoročnih aktivnosti i potpune implementacije odredbi koje se odnose na bezbjednost pravosudnih institucija.
“Takođe, Vijeće pruža snažnu podršku zaposlenima u pravosudnim organima, a posebno u Osnovnom sudu u Podgorici u kontekstu posljednjeg nemilog događaja i predlaže Vladi da na odgovarajući način konkretizuje pomenutu podršku”, saopšteno je iz Vlade.
Nije utvrđeno ko stoji iza sajber napada
Na sjednici je, kako navode, razmotren Izvještaj o preduzetim aktivnostima povodom rješavanja sajber napada Savjeta za informacionu bezbjednost i izvještaji američke Agencije za istraživanje (FBI) i francuske Nacionalne agencije za sajber bezbjednost (ANSSI), te je konstatovano da, usljed specifičnosti i složenosti sajber napada, nije utvrđena njegova atribucija, odnosno – karakteristika koja bi ukazala ko stoji iza napada.
“Pomenuti izvještaji sadrže veliki broj podataka od značaja za unapređenje sajber bezbjednosti u Crnoj Gori. S tim u vezi, konstatovano je da je unaprijeđen sistem detektovanja i ranog otkrivanja sajber prijetnji, te je Vijeće pohvalilo aktivnosti i napore nadležnih organa, a posebno intenzivne aktivnosti u cilju osnivanja Agencije za sajber bezbjednost u Crnoj Gori”, saopšteno je iz Vlade.
Ažuriti podatke iz dokumenta SOCTA2021
Vijeće je razmatralo i pitanja mogućih prijetnji po nacionalnu bezbjednost i borbe protiv organizovanog kriminala i date su, kako je saopšteno, smjernice Birou za operativnu koordinaciju u cilju realizacije zadataka organa obavještajnog sektora radi otkrivanja, sprečavanja i procesuiranja fizičkih i pravnih lica, koja ostvaruju maligni uticaj u kontekstu mogućih prijetnji po nacionalnu bezbjednost, ekonomske interese Crne Gore i povezanosti sa organizovanim kriminalnim grupama.
“Imajući u vidu da se podaci korišćeni za izradu Procjene opasnosti od teškog i organizovanog kriminala u Crnoj Gori (SOCTA2021) odnose na period do 2021. godine, Vijeće je uputilo smjernicu Birou za operativnu koordinaciju da se pristupi ažuriranju ovog dokumenta, uključujući i podatke, koji se odnose na pokretnu i nepokretnu imovinu članova organizovanih kriminalnih grupa, kao i najnovnije podatke koji se odnose na angažovanje lica u međunarodnom krijumčarenju narkotika”, saopšteno je iz Vlade.
Takođe, u okviru borbe protiv organizovanog kriminala, Vijeće je donijelo zaključak kojim se zadužuje Biro za operativnu koordinaciju da obrazuje međuresorski radni tim povodom prikupljanja podataka u odnosu na lica koja se nalaze na nacionalnim i međunarodnim potjernicama.
Na sjednici je usvojen i Izvještaj o pitanjima iz djelokruga rada Vijeća za period od 13. juna do 13. decembra 2022. godine koji će, u skladu sa članom 10 stav 2 Zakona o osnovama obavještajno-bezbjednosnog sektora Crne Gore, biti upućen Odboru za bezbjednost i odbranu Skupštine Crne Gore.
Pored predsjednika Vijeća, predsjednika Vlade Dritana Abazovića, prisustvovali su članovi Vijeća: ministar pravde i koordinator Biroa za operativnu koordinaciju Marko Kovač, ministar finansija Aleksandar Damjanović, ministar unutrašnjih poslova i koordinator Ministarstva odbrane Filip Adžić i vršilac dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Boris Milić.
Predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine Crne Gore Milan Knežević i njegov zamjenik Mevludin Nuhodžić bili su opravdano odsutni.
Pored predsjednika i članova Vijeća, imajući u vidu temu, prisutni su bili: vršiteljka dužnosti vrhovne državne tužiteljke Tatjana Begović, glavni specijalni tužilac Vladimir Novović, predsjednik Ustavnog suda Budimir Šćepanović, sa saradnicom, generalnom sekretarkom Ustavnog suda dr Biljanom Damjanović; vršiteljka dužnosti predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Vučković; predsjednica Osnovnog suda u Podgorici Željka Jovović, direktor Uprave policije Zoran Brđanin, predsjednica Sudskog savjeta Vesna Zvicer, predsjednik Advokatske komore Crne Gore Zdravko Begović.
Prilikom razmatranja Izvještaja o preduzetim aktivnostima povodom rješavanja sajber napada Savjeta za informacionu bezbjednost, sjednici su prisustvovali i ministar javne uprave Maraša Dukaja i njegovog pomoćnika Dušan Polovića.
