Predsjednik Pokreta Evropa sad Milojko Spajić kazao je da je napad na njegovog kolegu i kandidata za predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića organizovan od lidera DPS-a.
„Kad su me nepravedno i bezočno eliminisali rekao sam: mene ćete zaustaviti, ali točak istorije ne možete. Večerašnji napad na Jakova Milatovića organizovan je od strane kapetana DPS broda koji tone“, poručio je Spajić na Tviteru.
Kad su me nepravedno i bezočno eliminisali rekao sam: mene ćete zaustaviti ali točak istorije ne možete! Večerašnji napad na @JakovMilatovic organizovan je od strane kapetana DPS broda koji tone!
Sjedinjene Američke Države (SAD) zabrinute su zbog nastojanja da se formira nova vlada u Crnoj Gori, rekonstruiše ona koja je izgubila mandat ili skrati mandat parlamentu na osnovu izmijenjenog Zakona o predsjedniku, saopštili su iz američke Ambasade u Podgorici.
Mandatar Miodrag Lekić kazao je ranije danas u intervjuu agenciji MINA da je odlučio da obnovi pregovore o formiranju vlade.
Iz Ambasade SAD su istakli da dobra javna politika ne treba da se zasniva na ustavno sumnjivom osnovu.
„SAD su veoma zabrinute zbog bilo kakvih nastojanja da se formira nova vlada u Crnoj Gori, rekonstruiše vlada koja je izgubila mandat ili skrati mandat parlamentu na osnovu izmijenjenog Zakona o predsjedniku“, navodi se u objavi Ambasade na Tviteru /Twitter/.
Iz Ambasade SAD su poručili da su prijevremeni parlamentarni izbori potrebni da bi se čule jasne želje crnogorskog naroda, riješio trenutni politički ćorsokak i osigurao legitimitet buduće vlade.
Elektroprivreda Crne Gore pomogla je obnovu Saborne Crkve Svetog Vasilija Ostroškog donacijom od 100.000 eura.
ЕПЦГ помогла обнову Саборне Цркве Светог Василија Острошког донацијом од 100.000 евра. На данашњем састанку са владиком Методијем сам изразио велико задовољство што ће наша компанија подржати овако значајан пројекат. pic.twitter.com/aeHfPCfuok
„Na današnjem sastanku sa vladikom Metodijem sam izrazio veliko zadovoljstvo što će naša kompanija podržati ovako značajan projekat“, kazao je predsjednik Odbora direktora EPCG Milutin Đukanović.
Njemački poslodavci u posljednjem tromjesečju prošle godine nijesu mogli pronaći ljude za 1,98 miliona radnih mjesta, više nego ikada, objavio je Institut za istraživanje tržišta rada i trgovine (IAB).
Broj otvorenih radnih mjesta porastao je 160 hiljada ili 6,6 odsto u odnosu na prethodni kvartal, te 17,5 odsto u odnosu na isti period prošle godine, objavio je IAB pozivajući se na sopstveno istraživanje, prenosi SEEbiz.
„Potreba za radnicima u Njemačkoj je na novom rekordu. Velika većina poslova u ponudi stalno je otvorena, a kompanije se utrkuju za kvalifikovanim kadrom“, rekao je Alexander Kubis iz IAB-a.
Zavod tromjesečno ispituje hiljade kompanija i bilježi ne samo radna mjesta prijavljena agenciji za zapošljavanje, već i sve oglase za posao.
Pravo na naknadu za novorođeno dijete u iznosu od 900 eura odnosno 1.000 eura u januaru i februaru 2023. godine, ostvarila su 1.442 roditelja (usvojioca/staratelja/hranitelja), dok je njih 5.672 ostvarilo pravo na isplatu razlike po osnovu ovog prava, od strane Ministarstva rada i socijalnog staranja, preko centara za socijalni rad.
Kkao je saopšteno iz ministarstva, ukupno obračunat iznos po osnovu ovog prava za januar 2023. je 2.571.717,65 eura, a za februar 2.998.244,04 eura, odnosno ukupno 5.569.961,69 eura za januar i februar 2023.
“Iznosi isplate razlike za roditelje koji su pravo ostvarili u prvoj polovini 2022. godine su: 783,37 eura, odnosno 860,02 eura po osnovu materijalnog obezbjeđenja, dok je roditeljima koji su naknadu ostvarili u drugoj polovini 2022. godine isplaćeno 773,22 eura, odnosno 847,84 eura po osnovu materijalnog obezbjeđenja”, navodi se u saopštenju.
Napominju da se, zahtjevi za ostvarivanje prava na naknadu za novorođeno dijete podnose u centrima za socijalni rad.
“Rok za podnošenje zahtjeva je godinu dana od rođenja djeteta, dok je rok za podnošenje zahtjeva za isplatu razlike do 17.04.2023. godine”, zaključuju u saopštenju.
Mandatar Miodrag Lekić odlučio je da obnovi pregovore o formiranju vlade, a koaliciji Crno na Bijelo, čija mu podrška nedostaje u parlamentu, ponudio je da budu dio njegovog kabineta ili da podrže manjinsku vladu.
Lekić je, u intervjuu agenciji MINA, rekao da je odluku da obnovi pregovore o formiranju vlade donio nakon što ga je premijer Dritan Abazović obavijestio da ne može da obezbijedi podršku 41 poslanika za formiranje vlade na čijem bi čelu on bio.
Lekić je kazao da će pokušati da sastavi Vladu do 16. marta, kada ističe zadnji rok, da za sada ima podršku 37 poslanika parlamentarne većine, i da mu nedostaju četiri glasa predstavnika koalicije Crno na Bijelo.
On je rekao da je, koaliciji Crno na bijelo, odnosno Građanskom pokretu (GP) URA i Civisu, ponudio da budu dio njegovog kabineta na funkcijama koje su ranije dogovarane.
“Druga varijanta je da podrže manjinsku vladu. Oni su bili u dvije manjinske vlade – 42. i 43. Na njima je da odluče i preuzmu odgovornost”, poručio je Lekić.
On je kazao da bi u Vladi bili i predstavnici Demokratskog fronta (DF).
Upitan li u GP URA i Civisu problematizuju eventualno učešće DF-a u bezbjednosnom sektoru, Lekić je odgovorio da je situacija oko tog sektora dramatizovana i pravdana spoljnim uticajima.
“Dok sam ovo koordinirao, niko se nije miješao, ni spoljni ni unutrašnji faktori, mimo igre koje prepoznaje Ustav. Iz DF-a nijesu ni zainteresovani da budu u bezbjednosnom sektoru”, kazao je Lekić.
On je rekao da je ovo pokušaj da se formira vlada sa DF-om koji, kako je Lekić rekao, ima rezultate na izborima.
“Imaju čak i veće rezultate nego tri ministarska mjesta. Ne vidim da je DF problem, oni bi učestvovali u vladi sa tri ili četiri ministra”, saopštio je Lekić.
On je rekao da je, na početku pregovora prije tri mjeseca, napravio strukturu vlade od stranaka koje bi participirale.
“Ne vidim, ako dođemo do većine od 41 poslanika, da će biti problem personalno imenovanje ministara, jer smo strukturu još ranije dogovorili”, kazao je Lekić.
Na pitanje da li je u redu da se Vlada formira na osnovu Zakona o predsjedniku, koji bi trebalo da se nađe pred Ustavnim sudom, Lekić je odgovorio da to rješenje “moguće nije idelno, ali je legitimno”.
“Kada je nastala kontroverza oko zakona, mi smo predlagali, kao parlamentarna većina, da glasamo sudije Ustavnog suda i da ćemo sačekati da se odrede prema tom aktu. Nijesmo uspjeli, opozicija nije glasala sudije”, saopštio je Lekić.
On je rekao da je zakon važeći i da omogućava predsjedniku da raspusti parlament ako se ne realizuje vlada iduće nedjelje.
“To je zamršena situacija. Neko bi reko da je neozbiljna. Ima, siguran sam, boljih postupaka, ali ovo je manje loše u odnosu na vrijeme stabilokratije kada je sa vrha piramide u klijentelističkim sastavima određivan mandatar, za kojeg smo sigurno znali da će biti izabran i da će četiri godine biti na čelu Vlade”, smatra Lekić.
On je rekao da aktuelna situacija ima dosta specifičnosti, kao i da je ne bi idealizovao.
“Ali jeste na bazi demokratskih pravila. Ona može da se sastavi. Ako Ustavni sud aktuelizuje taj zakon i zaključi da on nije ustavnog karaktera, onda sve ovo treba zaustaviti”, saopštio je Lekić.
On je rekao da je Zakon predložio nadležni odbor, usvojila parlamentarna većina, potpisao predsjednik i objavljen je u Služenom listu pa je samim tim “važeći i u punom legitimitetu”.
Upitan da li očekuje da će Đukanović raspustiti Skupštinu, Lekić je rekao da ne želi da razmišlja o njegovim potezima.
Na pitanje kada će javnost imati informaciju da li će nova vlada biti formirana, on je odgovorio da se informacija može očekivati sredinom naredne sedmice.
On je rekao da, ako mu se otvori mogućnost da sastavi vladu, neće biti epohalnih obećanja, već da će pokušati da zaustavi i preokrene negativan tok u Crnoj Gori.
“Ta Vlada bi mogla da se oroči na određeni period. Na šest mjeseci, najviše godinu. Imala bi ministra koji bi se specijalistički i sa punom koncentracijom bavio izbornim postupkom i biračkim spiskom”, naveo je Lekić.
On je kazao da to što pitanje biračkih spiskova nije riješeno predstavlja poraz prethodne tridesetogodišnje vlasti, ali i prethodne dvije vlade.
“To bi bila vlada koja bi imala fokus pripremu izbora, zaustavljanja haotičnih tokova”, dodao je Lekić.
On je rekao da datum parlamentarnih izbora zavisi od dogovora.
“Nije nemoguće da budu i u ovoj godini, ali to bi bila stvar konsenzusa, poželjno šireg sa čitavog poltičkog spektra. Ako budem premijer, sigurno će ruka saradnje biti ispružena ka opoziciji”, rekao je Lekić.
On je kazao da svi kandidati partija parlamentarne većine od 30. avgusta na predsjedničkim izborima Andrija Mandić, Aleksa Bečić i Goran Danilović, podražvaju formiranje vlade i njega kao premijera.
Lekić je rekao da bi u novoj Vladi imalo mjesta i za Dritana Abazovića.
“Svakako u toj strukuturi, koja je dogovorena prije tri mjeseca, oni bi imali vrlo značajnu ulogu u vladi”, naveo je Lekić.
On je kazao da bi dio čitavog dogovora trebalo da bude i funkcija predsjednika parlamenta.
“Nijesam koncentrisan na taj detalj, ali u tom redefinisanju u parlamentarnoj većini, vjerovatno i to mjesto podliježe promjeni. Ovo je sve u posljednjem trenutku i rizikuje da ne stvara najbolju sliku o parlamentarnoj većini”, smatra Lekić.
Kako je dodao, to s druge strane jeste posljednji pokušaj da se napravi zaokret i napravi ono što je trebalo prije dvije godine – da parlamentarna većina sarađuje, gradi povjerenje, bira svoju političku vladu koja bi bila podržana u parlamentu.
“Pokušaću, kao i do sada ozbiljno, a ishod ćemo vidjeti na kraju”, zaključio je Lekić.
Državna izborna komisija (DIK) saopštila je danas da ne mogu biti odgovorni za eventualne zloupotrebe potpisa podrške birača kandidatima. Kako su naveli u saopštenju, odgovornost je potrebno pravilno adresirati prema onima koji su moguće zloupotrebe učinili.
Državna izborna komisija razmatrala je sinoć na sjednici pitanje zloupotreba potpisa podrške birača kandidatima za predsjednika Crne Gore nakon početka rada aplikacije za provjeru potpisa podrške.
„Državna izborna komisija podsjeća javnost da je upravo na inicijativu DIK-a izrađena predmetna aplikacija a u cilju davanja mogućnosti biračima da provjere da li je njihov potpis podrške zloupotrijebljen. Imajući u vidu da je dio javnosti izrazio kritički osvrt zašto DIK nije spriječila navedene zloupotrebe, potrebno je istaći da je Stručna služba DIK-a u skladu sa odgovarajućim aktima provjeravala da li su svi neophodni podaci sa obrazaca potpisa podrške tačni, te nije mogla cijeniti rukopis na obrascima budući da to jedino može biti predmet grafološkog tumačenja u posebnom postupku“, navedeno je u saopštenju.
DIK je, kako se dodaje, stava da svaka moguća zloupotreba potpisa podrške treba da bude ispitana i biće u potpunosti posvećeni da, „pruže podršku nadležnim organima po predmetnim postupcima u okviru svojih ovlašenja“.
Vuksanović Stanković je kazala da su prijetnje politički motivisane zbog njenih jasnih stavova
Kandidatkinja Socijaldemokratske za predsjednicu Crne Gore Draginja Vuksanović Stanković poručila je da je prijetnje, koje konstantno dobija skoro dvije godine, neće zaustaviti u predsjedničkoj kampanji, niti u svakodnevnom političkom djelovanju.
Vuksanović Stanković je kazala da su prijetnje politički motivisane zbog njenih jasnih stavova.
Ona je rekla da prepušta nadležnim organima da rade svoj posao.
“Sigurno ću nastaviti svoje političko djelovanje i ove odvratne prijetnje me neće zaustaviti niti u predsjedničkoj kampanji, a ni u svakodnevnom političkom djelovanju”, poručila je Vuksanović Stanković.
Ona je kazala da nema strah zbog prijetnji koje dobija.
“Uvjerena sam u ispravnost mojih stavova i za njih nastavljam da se borim”, zaključila je Vuksanović Stanković.
