Prema do sada uzetim izjavama od policijskih službenika incident je započeo provokacijom i napadom na policijskog službenika od strane grupe lica koja su bila u vidno alkoholisanom stanju-
Pripadnici Protivterorističke jedinice policije imali su sinoć fizički sukob sa grupom momaka koja ih je napala. Povrijeđeno je pet osoba.
– Manji broj pripadnika Protivterorističke jedinice koja se inače trenutno nalazi na Žabljaku gdje izvodi obuku u zimskim uslovima, sinoć su, dok nisu bili na dužnosti, boravili u jednom ugostiteljskom objektu u tom gradu kojom prilikom su fizički napadnuti. Prema do sada uzetim izjavama od policijskih službenika incident je započeo provokacijom i napadom na policijskog službenika od strane grupe lica koja su bila u vidno alkoholisanom stanju- rečeno je iz policije.
Tokom incidenta pet lica iz te grupe je zadobilo lakše povrede.
– Na lice mjesta izašli su pripadnici Stanice policije Žabljak koji su postupili u okviru svojih ovlašćenja, prikupili obavještenja od više lica. Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Pljevljima, po čijem nalogu se preduzimaju dalje mjere i radnje u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti ovoga događaja. Radi se o izolovanom incidentu budući da Protivteroristička jedinica dugi niz godina u ovom periodu boravi na Žabljaku gdje izvodi obuku u zimskim uslovima, te je poznato da ima dobre odnose sa lokalnom zajednicom i lokalnim stanovništvom, što će i buduće biti slučaj- navode iz policije.
U daljem postupku koji će nepristrasno sprovesti Uprava policije utvrdiće se eventualna odgovornost policijskih službenika u odnosu na ovaj događaj o čemu će javnost biti blagovremeno obaviještena.
Sa događajem je upoznata i Unutrašnja kontrola policije Ministarstva unutrašnjih poslova.
Peti dan zaredom bjelopoljski hladnjačari i malinari, tačno u podne, blokirali su kružni tok na Ribarevinama, kako bi skrenuli pažnju javnosti, resornom ministarstvu i Vladi na činjenicu da se u njihovim hladnjačama nalazi 350 tona zamrznute maline, koja, još uvijek, čeka kupca.
U takvoj situaciji bez planiranih prihoda ostali su hladnjačari i znatan broj malinara.
Irma Kujović iz porodične firme „Emar“ kaže da 70 tona maline u njihovoj hladnjači, nije samo njihov problem već i malinara koji nijesu dobili dio novca koji im sljeduje nakon prodaje maline, čime objašnjava njenu i upornost malinara da blokadama iznude rješenje problema.
„Iako smo očekivali, još nijesmo naišli na razumijevanje ni resornog ministarstva, niti premijera, ostaje nam nada da će, ipak, shvatiti da treba da nas prime na razgovor kako bi iznašli rješenje, koje malianri ne vide bez pomoći države“, saopštila je Kujović.
Njen kolega hladnjačar Rade Raičević kaže da njegova firma „Senzal“ je takođe u problemu. Stanje nije drugačije ni kod drugih, jer dnevno kroz utošak struje i kaliranje ploda gubi šest kilograma maline.
„Hladnjačari nemaju toliku akumulaciju da bi izdržali pomenute troškove, dodatni problem predstavlja i zasićenost tržišta. U Srbiji, gdje većina izvozi malinu takože su hladnjače pune, a evropsko tršište je stalo“, kaže Raičević.
Malinare su danas podržali stočari, koji su za sjutra najvili masovniji protest i blokadu na Ribarevinama u trajanju od dva sata, a očekuju podršku NVO sektora.
Auto-putem je u prošloj godini, od njegovog otvaranja sredinom jula, prošlo ukupno 1,14 miliona vozila
Auto-putem Princeza Ksenija je od početka ove godine prošlo 329,79 hiljada vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji upravlja prioritetnom dionicom auto-puta od Smokovca do Mateševa, promet vozila je u periodu od 5. do 11. marta iznosio 29,68 hiljada.
Auto-putem je u prošloj godini, od njegovog otvaranja sredinom jula, prošlo ukupno 1,14 miliona vozila.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula prošle godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 eura, za putnička vozila 3,5 eura, a za kamione i autobuse 17 eura.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.
Izvršni direktor Tesle Ilon Mask tvrdi da će se novi električni model ovog proizvođača automobila koristiti pretežno u autonomnom načinu vožnje.
Nakon što ga je Mask prvi put najavio 2020. godine, Tesla polako razvija novi model električnog vozila koji bi trebalo da nosi naziv Model 2, i da bude najpovoljniji automobil ovog proizvođača sa ciljanom cijenom od oko 25.000 dolara, piše N1.
„Postoji jasan put do izrade manjeg vozila, koje je otprilike upola jeftinije od proizvodnog troška našeg Modela 3. To vozilo će se koristiti gotovo u potpunosti u autonomnom načinu rada. Ono što je za Teslu veliki korak je autonomija“, rekao je Mask.
Dodao je da se lični automobili sada obično koriste samo 10-12 sati nedeljno i rekao da bi vozila, kada bi bila potpuno autonomna, vjerovatno bila korišćena 50-60 sati nedeljno.
„To je pet puta veća vrijednost automobila, a isto toliko košta i izrada automobila“, dodao je.
Kada je govorio o Modelu 2 i planovima kompanije za autonomnu vožnju, Mask je mislio na dugo obećanu uslugu robo-taksija gdje će vlasnici Tesle moći iznajmljivati svoja vozila kada im ne trebaju i tako dodatno zarađivati. S obzirom da će Model 2 biti pristupačan i moguće je da će se etablirati kao Teslin najprodavaniji model, za pretpostaviti je da će mnogi vlasnici svoje automobile reklamirati na robo-taxi servisu.
Naravno, Ilon Mask je tokom godina iznio niz smjelih tvrdnji o Teslinim sposobnostima samoupravljanja, pa njegovu izjavu treba uzeti s rezervom.
Đoković je trenutno na prvom mestu ATP liste, dok je Nadal deveti teniser sveta. Španac će na narednoj ATP listi, koja će biti objavljena 20. marta, po prvi put posle 18 godina ispasti iz TOP 10 najboljih tenisera sveta.
„Mislim da Nadal neće biti u Top 10 godinama. Ali mislim da je veoma srećan. Možda njegovo telo nije 100 odsto spremno, ali i dalje želi da igra“, rekao je Borg.
Nekadašnji švedski teniser je uveren da će Đoković da osvoji još nekoliko grend slem trofeja.
„You don’t understand anything about tennis!“
If Bjorn Borg can’t get his son to listen to him about tennis, there’s no hope for anyone else 🙄 pic.twitter.com/eP34IrbCZx
„Đoković bi mogao da osvoji još jednu ili dve grend slem titule. Ko zna? Ali on to ne radi to za sebe, već za tenis i novinare. Neverovatno, Novak pomera granice. Želi da bude najveći“.
Borg je ponovio da je Đoković fantastičan teniser.
„Đoković želi da obori sve rekorde u istoriji tenisa. On je fantastičan igrač. Kada su ti momci uključeni u tenis, nikada ne znate šta će Rafa uraditi, možda će igrati još jednu godinu. Đoković će igrati još nekoliko godina“, kazao je Borg.
Borg (66) je u karijeri osvojio pet Vimbldona i šest puta je trijumfovao na Rolan Garosu. Međutim, legendarni švedski teniser nikada nije osvojio Australijan open i Ju-Es open.
Predsjednik DPS-a i kandidat za predsjednika države, Milo Đukanović, kazao je tokom posjete Nikšiću da izbornu kampanju za prethodni predsjednički mandat prije pet godina, je počeo iz rodnog Nikšića.
– Evo i večeras prvu izbornu konvenciju od pet koliko smo ih planirali, počinjem iz Nikšića. Ni malo slučajno, jer je Nikšić uvijek davao najsnažniji pečat svim istorijskim važnim crnogorskim pobjedama. Još od vremena Petrovića kad je uz Cetinje postao najvažniji državotvorni centar i simbol modernog i naprednog razvoja Crne Gore. Isto tako i simbol patriotizma i junaštva.
Ovo su izbori daleko važniji od izbora bilo kog pojedinca pa makar se radilo i o predsjedniku države. Ovo su izbori presudno važni za Crnu Goru, jer će se na njima odrediti njena sudbina, kao i sudbina današnjih i budućih generacija. Pobjeda će značiti vjetar u leđa za dobar rezultat na prijevremenim parlamentarnim izborima na kojima moramo doći do ozbiljne vlade, koja će se pokazati kao odgovoran domaćin naše državne kuće“- istakao je Đukanović.
On je kazao da se nalazimo pred raskrsnicom, i da je važno da ne skrenemo sa puta kojim smo krenuli nakon obnove nezavisnosti.
– Jer je u međuvremenu uklonjen putokaz za Brisel. Nema zaustavljanja dok ne stignemo u Evropsku uniju. Zavjetovali smo se jedni drugima na to i u Nikšiću i na Cetinju, Bijelom Polju i Herceg Novom, redom u svim crnogorskim gradovima kao i na onom našem od zastava crvenom trgu u Podgorici u proljeće 2006- naglasio je Đukanović.
Đukanović je naveo da je Crna Gora zaustavljenja ne evropskom putu, i da je posljednje pregovaračko poglavlje otvoreno 30. juna 2020. godine.
– Za dvije i po godine ne samo da se nijesmo pomjerili za milimetar nego smo se vratili natrag. Od zemlje koju su naši evropski partneri nazivali sidrom stabilnosti u regionu napravili su državu koju evropski ministri danas vide kao rak-ranu Zapadnog Balkana- dodao je Đukanović.
Osvrnuo se na složenu geopolitičku situaciju u svijetu, i opasnost koju povampirenje nacionalizama u regionu predstavlja za Crnu Goru. Istakao je da je odbrana međuvjerskog i međunacionalnog sklada, prioritet.
– Svijet se nalazi u procesu velikog preslaganja geopolitičke arhitekture, sa neizvjesnim ishodom rata koji već drugu godinu bijesni u Ukrajini. Svjedočimo povampirenju retrogradnih politika u regionu, za koje smo mislili da je sa njima završeno u prošlom vijeku. Nažalost, one imaju snažno uporište i u našoj zemlji, posebno nakon promjene vlasti prije nešto više od dvije i po godine. Zato, na ovim izborima moramo da odbranimo građansku, multietičku Crnu Goru. Tek nakon toga možemo do mile volje da se raspravljamo i ako treba da vodimo i tipično crnogorski ostrašćenje političke dijaloge, ali koji nikada i nipošto ne smiju biti na štetu države- istakao je Đukanović.
Đukanović je rekao da su se tekovine savremene Crne Gore morale braniti od Krivokapićeve i Abazovićeve vlade, i da ih je odbranila narasla građanska svijest, zajedno sa opozicijom.
– Za nas su to bile dvije i po godine grčevite borbe za odbranu i savremenih vrijednosti i Crne Gore kao države. Tekovine savremene Crne Gore odbranila je prije svega narasla građanska svijest zajedno sa nama koji smo sada u opoziciji. Nažalost, oni su za to vrijeme i mnogo toga što je vrijedno uspjeli da unište- kazao je Đukanović.
Đukanović se zatim osvrnuo na kampanju svojih protivkandidata. Na poziv Andrije Mandića na televizijski duel, Đukanović je rekao da ga prihvata.
– Zaogrnuo se gandijevskim plaštom misli da će mu to pomoći da kolektivnom amnezijom naroda u Crnoj Gori dođe do predsjedničke funkcije, a u stvari najviše računa da će mu glasove donijeti hiljade onih koje je za vrlo kratko vrijeme natovario na državni budžet, sve kritikujući bivšu vlast, nadajući se da ljudi ne vide šta rade njegovi kadrovi u Elektroprivredi i Rudniku uglja. Pozvao me Mandić sinoć iz Pljevalja da na bilo kojoj televiziji samo on i ja pričamo o prošlosti i budućnosti Crne Gore. Želim da obavijestim njega i crnogorsku javnost da naravno prihvatam taj poziv da razgovaramo o svim pitanjima koja interesuju naše građane – naglasio je on.
„Demokratski front je i nastao na ideji pomirenja i u tom duhu ćemo nastaviti naše djelovanje. To pomirenje znači da će u Crnoj Gori svako moći slobodno da se izjasni između ostalog i o svom nacionalnom, vjerskom opredjeljenju a da zbog toga ne bude ugrožen kao što je to do sada bio slučaj sa srpskim narodom u Crnoj Gori. Pomirenje znači da ako je prihvatljivo da bivši premijer Krivokapić bude 200 % Crnogorac, sadašnji premijer bude Albanac, potpredsjednik Vlade bude Bosnjak, i da je konačno svima prihvatljivo i da predsjednik Crne Gore posle 19 marta bude Srbin“, naglasila je ona.
Božovićeva je za BORBU kazala da je mnogo datuma u novijoj istoriji Crne Gore koji će ostati upamćeni kao važna prekretnica u opozicionoj borbi DF-a protiv diktatorskog režima i decenijske strahovlade jedne grupe ljudi okupljene oko Demokratske partije socijalista.
„Jedan od tih datuma je 13. jul 2015. godine kad je iz Berana krenuo demokratski ustanak protiv režima. Tada je Demokratski front na glavnom odboru svih konstituenata koji je održan na otvorenoj glavnoj gradskoj ulici iz Berana najavio proteste koji su krenuli na jesen iste godine.Glavni ciljevi i politički zahtjevi su bili i ostali – pad Đukanovićeve vlade, izborne reforme, čišćenje biračkih spiskova, regulisanje pitanja državljanstva i oslobađanje službi bezbjednosti od partijskog uticaja DPS-a“, podsjeća Božovićeva.
Kako je kazala, toga dana trasiran je put mukotrpne dugogodišnje borbe Demokratskog fronta sa samo jednim ciljem – da izgradi ljepše, bolje i slobodnije društvo.
„Jedan od tih ciljeva postigli smo 30. avgusta 2020.godine, ali konačno razvlašćivanje jedne višestruko štetne i pogubne politike oličene u djelu Mila Đukanovića, dogodiće se 19. marta kad poslednji evropski diktator izgubi svoju poslednju političku utakmicu i ode u ružnu prošlost a onda, u skladu sa svojim djelovanjem i zakonima, ode tamo gdje nece moći ni da troši svo bogatsvo koje je od naroda oteo“, rekla je Božovićeva.
Komentarišući pomirljive poruke koje dolaze od strane predsjedničkog kandidata DF-a Andrije Mandića, koje se toliko komentarišu ovih dana, Božovićeva kaže da one nisu ništa novo u njegovom političkom djelovanju i da smo te poruke mogli čuti od Andrije i 2008. i 2012. i 2015. i 2020. godine, a da ih možemo čuti i danas.
„Andrija Mandić nikad nije pozivao na mržnju i sukob. Jedina oštra retorika mogla se čuti u onim trenucima kada se branilo dostojanstvo Crne Gore. Oštre poruke upućivane su onina koji su nas pljačkali i pustošili, i duhovno i materijalno, onima koji su se na kraju toliko osilili da su krenuli i da otimaju naše svetinje, da nam istrgnu dušu obuzeti ko zna kakvim silama. Oštra retorika imala je za cilj da kod naroda probudi svijest i upozori na važnost trenutka u kom smo se našli. I u tome smo uspjeli“, podvukla je Božovićeva.
Dodaje i da je 30. avgusta Crna Gora doživjela buđenje i da je tada napravljena važna prekretnica koja polako vraća Crnu Goru na pravi put.
„Stali smo u odbranu, svi do jednog, branili i odbranili svetu Srpsku pravoslavnu crkvu i tako zaustavili duhovno posrnuće i stranputicu na kom se našla Crna Gora. Za sve to vrijeme, Andrija Mandić je bio prvi uvijek i na svakom mjestu, nije djelovao iz sjenke, nisu drugi djelovali po njegovim instrukcijama već je bio prvi na braniku odbrane i Crkve u naroda, donosio važne odluke i kao ozbiljan protivnik uvijek je bio trn u oku bivšem režimu. Poslednji pokušaj eliminacije Andrije Mandića iz političkog života dogodio se na parlamentarnim izborima kada je pod raznim pritiscima otišao na 81. mjesto, na poslaničkoj listi. No poučeni višestrukim iskustvima nikad se više ne smije desiti da dozvolimo tako nešto“, kazala je Božovićeva.
Kako je kazala, Andrija je krzo kampanju na samom početku krenuo tako što je izrazio žaljenje ukoliko se iko ikad zbog njegovih riječi osjetio loše.
„I to je veličina koju Andrija nosi. Izvinio se zbog izgovorenih riječi. S druge strane, njegov oponent Milo Đukanović se nikada nije izvinio zbog pljačke svog naroda zahvaljujući kojoj je postao jedan od najbogatijih političara na svijetu. Nije se nikom izvinio zbog svih onih ubistava koja su se desila u Crnoj Gori. Nije se izvinio zbog stotine hiljada mladih ljudi i porodica koje su širom svijeta pobjegle iz Crne Gore i napustile svoja porodična ognjišta i svoje domove. Nije se izvinio što je uništio kompletnu industriju u Crnoj Gori i stotine hiljada porodica ostavio bez posla unazad 30 godina. Nije se izvinio za poniženja, progon, strahove i prijetnje, za hiljade kilograma kokaina… E zato hvala Andriji što se izvinio jer time još jednom samo pokazuje svoju veličinu i to je ono što čini veliku razliku“, zaključila je Božovićeva za Borbu.
Mihailović je umro u Beogradu, prenio je portal Nova.rs.
Bio je redovni član Srpske akademije nauka i umjetnosti, a dobitnik je mnogih književnih nagrada i priznanja.
Pisao je pripovetke, romane i drame, a izabrana dela su mu štampana dva puta, u šest knjiga 1984. i u sedam knjiga 1990. godine.
Roman „Kad su cvetale tikve“ objavio je 1968, a zatim i „Petrijin venac“, „Čizmaši“, „Goli otok“, „Crveno i plavo“, „Gori Morava“, „Lov na stenice“, i druga djela.
Uprkos najavama poljoprivrednika iz Srbije da će proljećna sjetva biti skuplja čak i do 30 odsto od jesenje, domaći proizvođači hljeba ipak uvjeravaju da ne bi trebalo da dođe do poremećaja u cijeni osnovnih namirnica, ali ni do narušavanja snabdijevanja brašnom.
Kako su ranije objavili mediji iz Srbije, do početka proljećne sjetve kukuruza, suncokretai soje ostalo je manje od mjesec dana, a procjena je da će sjetva biti skuplja od šest do 30 odsto.
Izvor blizak domaćim proizvođačima uvjerava da snabdijevanje zasad ide normalnim tokom i da ne treba očekivati ni značajnije promjene kada su u pitanju cijene hljeba, a u narednom periodu moglo bi doći i do pojeftinjenja žitarica.
– Prema trenutno dostupnim informacijama, zasad neće biti bitnih poremaćaja kako cijenovno, tako ni u lancu snabdijevanja. Čak je moguće očekivati manji pad cijena pšenice uskoro, ali moramo ispratiti da li će zaista tako i biti. U svakom slučaju, zasad nema nekih bitnih izmjena – ističu proizvođači.
Prve procjene poljoprivrednika iz Srbije, kako su prenijeli tamošnji mediji, govore da će bez troškova zakupa zemljišta, kreditnih zaduženja, radne snage, osiguranja i amortizacije, kao i troškova mašinskih usluga, po hektaru kukuruza uložiti 738 eura, za soju 665, a za šećernu repu čak 1.365 eura. Istraživanje pokazuje da se cijene zakupa oranica kreću u rasponu od 500 do 1.000 eura po hektaru, dok su usluge iznajmljivanje mehanizacije poskupjele za oko 25 odsto. Kada se cijene prošlogodišnje sjetve, odnosno jesenje, uporede sa onima iz 2021. godine, sjetva je bila skuplja između 30 i 50 odsto, što je dovelo do rekordno visokih cijena žita i uljarica na domaćem, regionalnom i svetskom tržištu, a kao jedan od razloga za drastičan rast navođen je i rat u Ukrajini.
Ipak, situacija na svjetskim tržištima poslednjih mjeseci drastično se mijenja, pa su cijene žitarica u padu. Padu cijena doprinio je veći broj posijanih hektara širom svijeta, kao i oslobađanje viškova iz silosa širom Evrope, koja je bar trenutno neutralisala nedostatak žitarica iz Ukrajine, kao i sankcija koje onemogućavaju izvoz iz Rusije. Te dvije države najveći su izvoznici ovih proizvoda u Evropi.
Pšenica je protekle nedelje na Produktnoj berzi u Novom Sadu pojeftinila 5,6 odsto u odnosu na cijenu od sedam dana ranije, a cijena kukuruza pala je 1,7 odsto, saopšteno je iz te berze.
Berzanski ugovori za pšenicu sa 11-12 odsto proteina zaključeni su u opsegu od 27 do 28 dinara po kilogramu, bez PDV-a.
