U Crnoj Gori jutros se saobraća po suvim putevima, a duž klisura i usjeka mogući su sitniji odroni, saopštili su iz Auto moto saveza (AMSCG). Iz AMSCG-a su vozačima savjetovali da vožnju prilagode uslovima na putu i poštuju pravila saobraćaja. Saobraćaj je u prekidu za sva vozila na putu Mojkovac – Đurđevića Tara, u mjestu Dobrilovina.
Saobraćaj na magistralnom putu M-2 Podgorica-Bioče, zbog izgradnje Bulevara Vilija Branta promijenjen je sa dvosmjernog na jednosmjerni, a moguće su povremene obustave ne duže od 15 minuta.
Na magistralnom putu M-5, dionica Rožaje – Špiljani, zbog rekonstrukcije puta, saobraća se naizmjenično.
Zbog radova naspram Komandnog centra tunela Sozina i poslije naplatnog centra, neophodno je poštovanje privremene saobraćajne signalizacije.
Na magistralnom putu M-11 Lepetani-Tivat-Krtolska raskrsnica, u mjestu Donja Lastva, promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu radova.
Od raskrsnice Podgorica-Cetinje-Nikšić do Komanskog mosta režim saobraćaja je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.
U Budvi, na dionici od Prijevora do Lastve Grbaljske, zbog radova na regionalnom vodovodu, promijenjen režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni, a potpuno je obustavljen od deset do 14 sati osim nedjelje.
Na trajektnoj liniji Kamenari-Lepetane saobraća jedan trajekt, a autobusi i teretna vozila se preusmjeravaju na put zalivom. Trajekt ne saobraća od 22 sata do šest sati ujutro.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnim signalizacijom.
Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, upotreba pneumatika za zimsku upotrebu za sva motorna vozila obavezna na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom, bez obzira na to da li na tom putu postoje zimski uslovi.
„Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (sniježne padavine, snijeg, led ili poledica na kolovozu) na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je četiri milimetra“, naveli su iz AMSCG.
Kako su objasnili, na auto-putu je obavezno da svako vozilo ima zimsku opremu.
Odavde sam sa vama prije gotovo sedemnaest godina pošao po državu i kao što sam obećao vratio se s državom na Cetinje da bismo zajedno proslavili još jednu crnogorsku istorijsku pobjedu. Kroz nedjelju dana, čeka nas još jedan susret sa istorijom. Na predsjedničkim izborima tog dana odlučujemo da li će Crna Gora nastaviti da se razvija kao slobodna, moderna, građanska, evropska država ili će, suprotno svojoj hiljadugodišnjoj istoriji, prihvatiti da ponizno služi tuđim interesima. Baš kao i 1997. kada smo pobjedom na predsjedničkim izborima krenuli putem demokratskog razvoja i stvorili pretpostavke da obnovimo državu koja nam je prijevarno oteta 1918, poručio je predsjednik DPS i predsjednički kandidat Milo Đukanović, okupljenim Cetinjankama i Cetinjanima, na konvenciji u Prijestonici.
POBJEDU DUGUJEMO NAŠIM SLAVNIM PRECIMA
“Ja nemam dilemu da ćemo i u nedjelju opet biti na visini zadatka. Tu novu pobjedu dugujemo našim slavnim precima, slobodarima i antifašistima, zahvaljujući kojima je naša zemlja opstala kroz duge vijekove borbe i stradanja. Od davnih vremena, koja pamte osnivača ovog grada gospodara Ivana Crnojevića, preko znamenitih Petrovića Njegoša čiji su vladari udarili temelje moderne crnogorske države, sve do nepokornih boraca za pravo čast i slobodu Crne Gore i veličanstvenih trinaestojulskih ustanika, svaka je generacija Crnogoraca žrtvovala svoje najbolje sinove na oltar slobode ovih naših brda koja zahvaljujući njima nikada ne poznaše sramotnoga ropstva lance“, kazao je Đukanović.
“Kao izdanak Katunske nahije koja kroz istoriju nije znala za drugo do za boj i za junaštvo, ponosan sam na to što je upravo ova generacija dosanjala san naših predaka, i što je današnja nezavisna Crna Gora naše životno djelo sazdano na temelju njihove borbe“, poručio je predsjednik okupljenima na konvenciji na Cetinju.
POLICIJSKA TORTURA NA CETINJU, SRAMNI ŽIG OVE VLASTI
On je podsjetio na policijsku torturu koja se desila na Cetinju, 5. septembra 2021, i konstatovao da je vlast tim činom ostavila sramni žig na svom političkom obrazu.
“Sramna policijska tortura nad mirnim građanima Cetinja i Crne Gore tokom belvederskih protesta, najbolje svjedoči o odnosu nove vlasti prema najsvetijim crnogorskim vrijednostima. Otkako je Ivan Crnojević prije gotovo pet i po vjekova ovdje izgradio svoj dvor, a potom i manastir, udarivši temelje grada, nije bilo takvog nasrtaja na tu crnogorsku svetinju, kao što je Vlada Crne Gore zajedno sa Srpskom pravoslavnom crkvom pokušala ustoličenjem novog mitropolita da unizi i Cetinje i Crnu Goru. A unizili su sebe za sva vremena. Da ništa drugo nije današnja vlast uradila ostavila je time sramni žig na svom političkom obrazu,“ kazao je Đukanović.
BILO – NE PONOVILO SE
On je rekao da je ono što je uslijedilo nakon promjene vlasti, najbolje okarakterisati riječima – bilo – ne ponovilo se.
“Ono što je uslijedilo nakon 30. avgusta brutalno je demantovalo tadašnje zagovornike teze da će političke promjene u Crnoj Gori biti nužno promjene nabolje. Štaviše, ni najveći pesimisti nijesu očekivali da će Crna Gora ovako i ovoliko posrnuti za samo dvije i po godine. Što bi stari rekli – bilo – ne ponovilo se…“, kazao je Đukanović.
Danas, kada je svima koji nijesu politički ostrašćeni potpuno jasno da je eksperiment zvani 30. avgust propao, pokušava se povući paralela između katastrofe koju je proizvela aktuelna vladajuća većina i grešaka prethodne vlasti.
“Ne možemo reći da je sve što su Demokratska partija socijalista i naša koalicija radili bilo savršeno jer nije, ali za razliku od sluganskih vlada Krivokapića i Abazovića, mi nikada nijesmo i nikada nećemo trgovati nacionalnim i državnim interesima Crne Gore“, rekao je Đukanović.
IMAMO PATRIOTSKU DUŽNOST DA PREKINEMO AGONIJU
“Svakako nesvjesno u svojoj razmetljivosti sami su simbolički tačno vrednovali učinke svoje vladavine dajući rashodovanom trajaktu, nabavljenom u Hrvatskoj, plaćenom više od pola miliona eura bez tendera, naziv 30. avgust, koji ostaje kao plutajući spomenik njihove nedobronamjernosti, neznanja i javašluka. Zato imamo patriotsku dužnost da prekinemo agoniju koju živimo posljednje dvije i po godine. To ćemo početi pobjedom na predsjedničkim izborima i nekoliko mjeseci zatim na prijevremenim parlamentarnim izborima, nakon čega će Crna Gora opet dobiti stabilnu, državno – odgovornu vladu. To će omogućiti institucionalnu i ekonomsku obnovu zemlje, stvaranje uslova za ubrzan razvoj i za sprovođenje reformi i brže ispunjavanje obaveza u procesu evropske integracije što će nas dovesti do punopravnog članstva u Evropskoj uniji do kraja mog sljedećeg predsjedničkog mandata“, istakao je Đukanović.
NAŠA VIZIJA SE OSTVARUJE, TO POTVRĐUJU REZULTATI
Đukanović je zatim podsjetio na istorijska postignuća savremene Crne Gore.
„Bez velike elaboracije želim da podsjetim na učinke naše politike koju personifikujem i koji me preporučuju za novi predsjednički mandat“, kazao je Đukanović i naveo najznačajnija istoriska postignuća savremene Crne Gore – „očuvan mir devedesetih godina u uslovima ratnih razaranje u okruženju, sačuvana država od bombardovanja, ostvaren Beogradski sporazum, kao uvod u proces osamostaljenja, mirna obnova nezavisnosti, članstvo u najmoćnijem vojnom savezu – NATO, ekonomska održivost, unaprijeđen životni standard, razvoj Crne Gore kao turističke i investicione destinacije“, kazao je Đukanović i dodao da je Crna Gora dovedena na sam prag Evropske unije.
„To je naša vizija. Vizija koja se ostvaruje, što najbolje potvrđuju rezultati koje sam letimično pomenuo. To je ujedno i moja legitimacija koja me preporučuje za novi mandat. A ko je alternativa?“, zapitao se Đukanović.
PREPORUČUJU SE DA VODE DRŽAVU A PONOSNO SLUŽE TUĐOJ
On se zatim osvrnuo na profile ostalih protivkandidata.
„Zar može predsjednik Crne Gore biti onaj koji ju je ne tako davno karakterisao kao državoliku tvorevinu koja se od države razlikuje taman koliko li čovjekoliki majmun od čovjeka.
To je onaj isti za koga je Cetinje, dok nije počeo u kampanji da se ponaša po zahtjevima stručnjaka za politički marketing, bilo malo, nebitno selo.
Predsjednik Crne Gore htio bi da bude onaj koji ni kao kandidat ne može s mirom doći na Cetinje, a htio bi u njemu da stoluju.
Dok se na Belvederu branila čast i dostojanstvo Cetinja i Crne Gore, on je u čuvenoj var sobi bio član štaba koji je donio odluku o vazdušnom desantu i upotrebi sile za rastjerivanje mirnih demonstranata.
Onaj koji misli da bezočnim, nevaspitanim nasrtajem na mene može ubirati poene u kampanji koji me naziva čovjekom prošlosti, siguran sam da nema političke budućnosti u Crnoj Gori.
Da i ne pominjem kandidata bez političke fizionomije koga ćete lako prepoznati po napamet naučenim političkim frazetinama i tiradama o miru i naciji, časti i još po nečemu“, kazao je Đukanović.
On je rekao da se njegovi protivkandidati preporučuju da vode našu državu a ponosno služe tuđoj.
„Kad god je Crna Gora bila pred sudbonosnim izazovima ovi su ljudi bili na pogrešnoj strani istorije. I danas dok se preporučuju da vode našu zemlju sva trojica ponosno služe tuđim interesima. I ne puštaju glasa kada onaj koji je iz vojnog helikoptera zasijao na tron Svetog Petra Cetinjskoga svako malo najavljuje preuređenje jezerskoga vrha i obećava rušenje Njegoševog mauzoleja na Lovćenu“, kazao je Đukanović.
CETINJE NAPRAVILO TEMELJ DANAŠNJE CRNE GORE
Đukanović je na konvenciji u Prijestonici rekao da je Cetinje napravilo temelj današnje Crne Gore, koja je od Berlinskog kongresa država različitih vjera i nacija.
„Cetinje je i potkraj prošlog vijeka hrabro i odlučno stalno u odbranu crnogorske časti i dostojanstva. “Oprosti nam Dubrovniče” je prvi mirovni poklič u vrijeme krvavog raspada Jugoslavije, u kom je sažeta suština istorijskog slobodarskog trajanja na ovim prostorima. Časna platforma za moje kasnije izvinjenje Hrvatskoj, za sve što je bilo koji crnogorski građanin nečasno uradio na njenom tlu u tom zlom vremenu.
Ideja čiji je politički rodonačelnik bio Liberalni savez Crne Gore, većinski je prihvaćena na referendumu 2006. i evo nas danas u nezavisnoj, međunarodno priznatoj Crnoj Gori, članici NATO-a i prvoj budućoj članici Evropske unije“, podsjetio je Đukanović.
CETINJE – SIMBOL SLOBODARSKE ISTORIJE CRNE GORE
Dio svog govora predsjednik Đukanović je posvetio značaju Cetinja, nazvavši ga „rodnim mjestom novovjekovne crnogorske države i simbolom slobodarske istorije Crne Gore“.
„Uvijek je inspiracija i nadahnuće govoriti na Cetinju, rodnom mjestu novovjekovne crnogorske države i simbolu slobodarske istorije Crne Gore. Kao što je rekao veliki Njegoš: “Odavde je prva iskra sjekla u predjele noći uskočila, svjetlost, oblik pokazala”, ta svjetlost koja je pokazivala put nacionalnog oslobođenja i nezavisnosti istim sjajem obasjava i put evropske budućnosti Crne Gore. Cetinje je istorijsko svjedočanstvo da je crnogorska ideja uvijek bila ideja slobode i njene odbrane, ideja tolerancije i uvažavanja drugog i drugačijeg“, poručio je Đukanović.
On je podsjetio na cetinjski prkos:
„Niđe kao na Cetinju nije tako jasno iscrtana linija između ljubavi prema svojoj zemlji i izdaji. Ovdje je nikad savijene kičme i pogleda spuštenog pred okupatorima mladost cetinjska u smrt odlazila s pjesmom, u bijelim košuljama spremna za svečanost umiranja….“
POBJEDU DUGUJEMO ŽRTVI ONIH KOJI SU BILI PRIJE NAS, I BUDUĆNOSTI ONIH KOJI ĆE DOĆI POSLIJE NAS
„Pobjedu 19. marta dugujemo žrtvi onih koji su bili prije nas, ali više od toga tu pobjedu dugujemo budućnosti onih koji će doći poslije nas. Ukoliko želimo, a svaki odgovoran čovjek siguran sam osjeća tu potrebu, da svojim potomcima ostavimo Crnu Goru bolju od one koju smo naslijedili, i da stvorimo pretpostavke da već naredna generacija uživa plodove evropskog kvaliteta života, moramo pobijediti na ovim predsjedničkim izborima. Na taj način mi stavljamo tačku na sveukupno propadanje Crne Gore, kom nažalost svjedočimo nakon 30. avgusta 2020. godine“, kazao je Đukanović.
Na kraju govora, Đukanović je izrazio uvjerenje da će nakon 19. marta zajedno slaviti još jednu veliku crnogorsku pobjedu.
„Sa vama sam bio i 21. maja 2006. kad smo obnovili državu, sa vama sam bio i 5. septembra 2021. kada smo branili dostojanstvo Cetinja i Crne Gore. Biću i nakon 19. marta da zajedno proslavimo još jednu veliku crnogorsku pobjedu. Da je vječna Crna Gora“ , kazao je Đukanović.
Novi trajekt „30. avgust“, donedavno „Prizna“, trebalo bi od danas da saobraća na liniji Kamenari- Lepetene.
Iz Javnog preduzeća Morsko dobro najavili su za danas u 9 sati konferenciju za novinare na kojoj će upoznati javnost o načinu na koji će prevoz na ovoj liniji funkcionisati, planovima i daljim ciljevima preduzeća.
Iz „Morskog dobra“ ranije je saopšteno da će do aprila linijom, pored „Vasilija“ i 3. avgusta“, saobraćati još četiri trajekta.
Posjećamo trajekt 30. avgust je kupljen za 569.000 eura i prethodnih dana je čekao proceduru registracije. Juče je uspješno obavljeno probno pristajanje na dokove u Kamenarima i Lepetanima.
U optužnici se navodi da je D.D. polovinom juna 2019. godine na katunu na Bjelasici, gdje njegova porodica izdiže stoku, silovao rođenu maloljetnu sestru
Pred sudijom bjelopoljskog Višeg suda Draganom Mrdakom nastavljeno suđenje D.D. (25) iz jednog sela u okolini Mojkovca zbog optužbe da je izvršio krivično djelo silovanje.
Na jednom od prethodnih pretresa, koji su inače zatvoreni za javnost, optuženi je negirao djelo koje mu je stavljeno na teret.
U svojstvu svjedoka trebalo je da bude saslušan otac okrivljenog, koji je ujedno i otac oštećene, ali je on iskoristio zakonsko pravo da ne svjedoči.
Ranije su saslušana dva brata okrivljenog i oni su potvrdili izjavu koju je dao njihov brat u dijelu u kojem je on ustvrdio da nije izvršio krivično djelo.
Pretres se nastavlja 20. marta, kad će svi učesnici u postupku dati završne riječi.
U optužnici se navodi da je D.D. polovinom juna 2019. godine na katunu na Bjelasici, gdje njegova porodica izdiže stoku, silovao rođenu maloljetnu sestru.
Ona je nakon nekog vremena sve ispričala svojoj sestri, nakon čega je alarmirana policija.
Košarkaši Denver Nagetsa poraženi su na svom parketu od Bruklina 122:120
I ovaj meč obilježio je centar Denvera Nikola Jokić koji je ubilježio 103. tripl-dabl u karijeri, ali i promašio šut za pobjedu.
Jokić je imao 35 poena, 20 skokova, 11 asistencija i po 2 ukradene lopte i blokade. Pored Jokića istakli su se Majkl Porter Junior sa 23 poena i Džamal Marek koji je imao 16.
U pobjedničkom timu istakao se Majls Bridžs koji je bio najefikasniji sa 25 poena, a Nik Klekston je dodao 20 uz 6 skokova i 5 asistencija.
Lokalna uprava sada nastoji da stvari mijenjamo nabolje kako bismo posrnulu privredu pokrenuli sa mrtve tačke – kaže za „Dan“ Vuko Todorović, predsjednik Opštine Berane
Industrijska zona na Rudešu, sa brojnim zatvorenim fabrikama, jasno ukazuje da su Berane od nekad trećeg grada po ekonomskoj razvijenosti u Crnoj Gori pretvorene u grad ugašene privrede.
Sa tom konstatacijom saglasio se i predsjednik Opštine Berane Vuko Todorović, koji je u izjavi za „Dan“ kazao da lokalna uprava, u skladu sa svojim mogućnostima, preduzima sve neophodne mjere da se privredne aktivnosti podignu na veći nivo.
foto: najnovije.me
– Zna se da Berane raspolaže izuzetnim prirodnim i drugim resursima koji nijesu stavljeni u funkciju razvoja lokalne zajednice. O tome svjedoči i Industrijska zona na Rudešu, gdje su brojni proizvodni pogoni pretvoreni u staro gvožđe. Ugašena su i nekadašnja jaka preduzeća koja su se bavila trgovinom, ugostiteljstvom i nekim drugim djelatnostima, što je kumovalo da danas na beranskom birou rada imamo oko 5.000 lica. Očigledno je da država nije imala odgovarajuću strategiju za oživljavanje posrnule privrede, što nas je i dovelo do ovakvog stanja. Tu je izostala i veća motivacija i zainteresovanost privrednika iz Berana da svoj kapital ulažu u otvaranje proizvodnih pogona. Zato mi u lokalnoj upravi sada nastojimo da stvari mijenjamo nabolje i da stvaramo ambijent kako bismo posrnulu privredu pokrenuli sa mrtve tačke – kaže Todorović.
Sadašnja slika Industrijske zone na Rudešu jasno ukazuje da u Beranama nije uspjela nijedna privatizacija privrednih kolektiva u kojima je nekad radilo blizu deset hiljada ranika. O tome svjedoče uništene fabrike, od kojih se izdvajaju Fabrika celulote i papira, Fabrika kože „Polimka“, Ciglana, Fabrika „Gumig“ i „Obodov“ pogon na Rudešu.
foto: DJ
Trenutno van funkcije je i Rudnik mrkog uglja, bez nekih velikih izgleda da se u jami Petnjik krene sa ponovnom proizvodnjom. U Beranama je ugašeno nekadašnje Šumsko preduzeće, AD „Izgradnja“, preduzeće „Agropolimlje“, dok mljekara „Zora“ radi sa minimalnim kapacitetima.
Pregovori oko fabrike namjenske industrije
Na promotivnom skupu u Beranama predsjednički kandidat Andrija Mandić ustvrdio je da ovaj kraj ima brojne potencijale koji daju šansu da u Beranama svi radno sposobni ljudi dobiju uposlenje, te da su u tom pravcu vođeni pregovori sa Srbijom radi otvaranja fabrike namjenske industrije.
– U pregovorima sa Srbijom razmatrano je da se ovdje u Beranama otvori fabrika namjenske industrije i da se tako uposli 300 do 400 radnika. Jednostavno, treba privlačiti investitore koji su spremni da ulažu u ovaj kraj koji obiluje brojnim resursima. Tako se pomaže ljudima koji ne žele da napuštaju ovaj lijepi grad – rekao je Mandić, dodajući da postoje interesovanja brojnih investitora za ponovno pokretanje proizvodnje u Rudniku mrkog uglja.
Bivši beranski radnici ističu da su se do sada dosta naslušali različitih obećanja i da umjesto toga treba ponuditi konkretne inicijative koje će doprinijeti da se Industrijska zona na Rudešu pretvori u poligon sa profitabilnim proizvodnim pogonima.
– Svjedoci smo da su neuspjele privatizacije nekad moćnih kolektiva dovele Berane na ove grane. Gorka je istina da su brojni beranski radnici otišli na onaj svijet krajnje poniženi i uvrijeđeni. Tragično je što zbog ovih nedjela i očigledne pljačke državne imovine niko nije izveden pred lice pravde. Nadam se da će se stvari konačno mijenjati nabolje i da za beransku privredu dolaze bolji dani – kaže nekadašnji predsjednik štrajkačkog odbora beranskih radnika Mileta Šćekić.
Slično mišljenje iznio je i nekadašnji predsjednik sindikata beranske Ciglane Veselin Radičević ističući da je kucnuo poslednji čas da se Berane vrati na mjesto razvijenog idustrijskog, privrednog, turističkog i kulturnog centra na sjeveru Crne Gore.
– Berane je nekad bilo pravi industrijski centar, dok danas predstavlja jednu od najnerazvijenijih sredina u Crnoj Gori. Evidentno je da je Berane postaje mjesto odakle se konstantno odlazi, i mjesto u koje se rijetko ko vraća. Naša sela ostaju pusta, jer ljudi nemaju gdje da se zaposle zato što su tajkuni za sebe prigrabili prirodna bogatstva, a uvoznički lobi sahranio privredu. Zato se stvari moraju korjenito mijenjati. Više nema vremena za čekanje. Ovom narodu trebaju fabrike i nova radna mjesta – smatra Radičević.
GP URA nije odgovorila na Lekićevo novo pismo liderima postavgustovske većine, koje im je uputio juče i predložio da URA podrži njegovu vladu, jer Dritan Abazović nema većinu za formiranje vlade na čijem bi čelu on ostao
Lider Demosa Miodrag Lekić obavijestio je danas lidere postavgustovske većine da još nema potrebnu većinu za sastav nove vlade, jer mu nedostaju tri glasa poslanika GP URA, saznaju „Vijesti“.
GP URA nije odgovorila na Lekićevo novo pismo liderima postavgustovske većine, koje im je uputio juče i predložio da URA podrži njegovu vladu, jer Dritan Abazović nema većinu za formiranje vlade na čijem bi čelu on ostao.
Na pismo je odgovorio predsjednik Civisa Srđan Pavićević i naveo da Lekić ima njegovu podršku za formirane 44. Vlade „sa participacijom Civisa u njoj kao što je bio slučaj u prethodne dvije vlade“.
Lekić je nakon toga konstatovao da izostaje odgovor GP URA, „što upućuje na protivljenje te stranke, (legitimnim pravom) da se formira vlada na ponuđenim osnovama“ koje je izložio Abazoviću, kao i političkom sporazumu koji su ranije potpisali.
„Ostaje mi, kao i svim nama, da konstatujem da i dalje – sada za tri glasa u parlamentu – nema potrebne većine za sastav 44. vlade. Dozvolite mi da podsjetim da formiranje 44. vlade nije bio cilj po sebi, već pokušaj ostvarivanja legitimne institucionalne stabilnosti na osnovama, sada već prilično zaboravljene volje građane na izborima avgusta 2020. i nakon dva eksperimenta, nepoznata u uporednoj demokratskoj praksi. Zato nakon neuspjeha da se formira vlada na osnovu demokratskih pravila i pobjede ostaje svima nama preuzimanje odgovornosti za nastali bilans“, poručio je Lekić.
On je, kako je naveo u jučerašnjem pismu liderima, Abazoviću predložio da koalicija „Crno na bijelo“ podrži vladu iste strukture koju bi Lekić predložio Skupštini.
„Sa četiri poslanika ‘Crno na bijelo’ podrška bi omogućila potreban broj 41, dovoljan za formiranje 44. vlade“.
Podrška bi, kako je naveo, mogla da se izvede u dva moguća modaliteta.
„Prvi – i primarno poželjan, jeste učešće koalicije ‘Crni na bjelo“ u vladi, a prema ranije utvrđenoj kadrovskoj strukturu vlade. Drugi – spoljna podrška četiri poslanika koalicije ‘Crno na bijelo’ manjinskoj 44. vladi (slično manjinskim konceptu 42 i 23 vlade)“, pojasnio je.
Lekić je kazao da mu je Abazović najavio odgovor na predložene mogućnosti poslije sjednice Glavnog odbora, koji je održan u petak veče.
„Odgovor do sada nisam dobio. Ukoliko u sjutrašnjem danu ne dobijem odgovor, na predložene predloge, ostaje mi da zaključim da pokušaj konstitusanja 44. nije postigao svoj cilj. Sa svim daljim političko pravnim posljedicima. I da o tome na prigodan način, kako je i red, obavijestim javnost. Ovo moje obraćanje ima isključivi cilj informisanje svih nas, a razumije se – bez pretenzije uticaja na bilo koga“, poručio je Lekić liderima.
Podsjetio je da je Dritan Abazović na zajedničkom sastanku predstavnika izborne većine 7. marta zatražio pauzu kako bi pokušao da pronađe četrdeset prvog poslanika koji bi zajedno podržali vladu koju bi on formirao.
„Radilo se o konceptu kojem sam se pridružio nakon što sam informisan o toj kombinaciji. Sa kolegom Abazovicem sam imao sastank 10. marta u 10 sati, na kojem me je informisao da nije uspio da u kontaktima sa poslanikom (Genci) Nimanbeguom postigne dogvor i tako dođe do broja 41“.
Formiranje Vlade nekoliko dana prije predsjedničkih izbora sigurno bi dodatno motivisalo protivnike aktuelnog predsjednika države i lidera Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića, ali ako Vlade ne bude, moglo bi doći do raspuštanja Skupštine
Da će pokušaji biti nastavljeni, pored Lekića, najavio je i jedan od lidera Demokratskog fronta Andrija Mandić, koji je na predizbornom skupu u Pljevljima saopštio da će Vlada najvjerovatnije biti formirana narednih dana. On je ponovio da DF to snažno podržava, što i nije čudno, jer mnogi smatraju da bi formiranje Vlade nekoliko dana prije predsjedničkih izbora sigurno dodatno motivisalo protivnike aktuelnog predsjednika države i lidera Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića.
Sa druge strane, ukoliko Vlada ne bude formirana, otvara se mogućnost da, po izmijenjenom zakonu o predsjedniku, Đukanović tri dana prije predsjedničkih izbora raspusti Skupštinu Crne Gore i raspiše vanredne parlamentarne izbore. Za mnoge u Crnoj Gori to bi bio jasan signal da je on još uvijek jak i da njegovi potezi utiču na politički život, što bi sigurno veoma uticalo na rezultat predsjedničkih izbora.
– Više nema razlog da se ne formira Vlada. Varijanta u kojoj bi Abazović bio premijer je otpala, jer Ujedinjena Crna Gora nije htjela da glasa za to. To me je veoma začudilo, ali ne želim to više da komentarišem. Sada je mandat opet u rukama Miodraga Lekića, koji se pokazao kao veoma strpljiv političar sa državničkim karakteristikama – kazao je za TV A plus šef kluba poslanika DF-a Slaven Radunović.
On je dodao da su dosadašnji pregovori pokazali da DF više nije nepoželjan u Vladi.
– Abazović je pristao da bude predsjednik Vlade u kojoj bi bili i ministri iz Demokratskog fronta. Sada je lopta u njegovom dvorištu i treba da da odgovor da li pristaje na Vladu koja bi sigurno uticala na brzo razvlašćivanje Đukanovića iako on neće biti premijer – rekao je Radunović.
Mandatar Miodrag Lekić odlučio je da obnovi pregovore o formiranju Vlade, a koaliciji „Crno na bijelo“, čija mu podrška nedostaje u parlamentu, ponudio je da budu dio njegovog kabineta ili da podrže manjinsku vladu.
