Home Blog Page 1996

Vuksanović Stanković tvrdi da je Crna Gora ugrožena: Neki kandidati se lažno predstavljaju

0

Crna Gora je unižena i ugrožena i to treba jasno reći, ne treba zbog toga da iskazujemo strah, nego moramo hrabro da iskoračimo i pokažemo spremnost da je branimo, poručila je kandidatknja SDP-a Draginja Vuksanović Stanković na konvenciji u Bijelom Polju.

– Građanska dužnost nam nalaže da uvijek branimo one koji su ugroženi. Tako je SDP stao uz Bošnjake, Albance i Hrvate kada su 90-tih bili ugroženi. Tada je naša dužnost i emocija bila da odbranimo naše sugrađane. I danas, nažalost, ponovo je na sceni slična politika koja naše brojčano manje narode više posmatra kao strano tijelo nego kao neodvojivi i vitalni dio Crne Gore. Ono što je, ipak, danas poseban fokus ove politike je negiranje Crnogorki i Crnogoraca, nacionalnih, vjerskih i kulturnih prava crnogorskog naroda – kazala je ona. 

Poručila je da „oni koji ugrožavaju imaju neku drugu matičnu državu, i žele da podvedu Crnu Goru pod svoje tuđe nacionalne i strateške interese“.

– Mi drugu državu nemamo i ovu moramo braniti svim snagama – kazala je  Vuksanović Stanković.

Prema njenim riječima, na ovim predsjedničkim izborima neki kandidati se lažno predstavljaju kao građanski kandidati.

– Lako je dokazati da oni to nijesu. Ne možete biti građanski kandidati i istovremeno svoju politiku temeljiti na onoj negativnoj tradiciji SPC i političkim aspiracijama koje ona ima. Ne možete biti građanski kandidat, a da ispunjavate planove nacionalističkih krugova Srbije i želje njenih autoritarnih i antidemokratskih lidera Vučića i Vulina. Ne možete biti građanski kandidat, a da istovremeno jednako ne branite interese svih građana, već su vam oni jedne nacije i vjere bliži od onih drugih. Nekome može zvučati možda i neskromno, ali s punim uvjerenjem tvrdim – ja sam jedini kandidat koja je predstavnik autentičnih građanskih snaga – dodala je ona. 

Obećala je da će se sa više solidarnosti i sa više pažnje baviti onima koji su zapostavljeni, ugroženi diskrimisani, ženama, licima sa invaliditetom, LGBT populaciji, djeci, mladima, starima i napuštenima.

– Predsjednik nema moć da donosi vladine politike i zakone, ali ima mogućnost da ukaže na nepravdu. Ja želim da budem takva Predsjednica. Ima Predsjednik mogućnost više i iskrenije, sa više brige i ljubavi u srcu ukaže na probleme sjevera. Prvenstveno na bolnu činjenicu da ovdje mnoge naše porodice i naše kuće opustješe. Hiljade mladih ljudi odlazi u južne gradove, odlazi u inostranstvo za poslom i boljim životom. To se mora zaustaviti, a to se možem zaustaviti samo usmjeravanjem državnog kapitala i investicija prema sjeveru. Brigom prema infrastrukturi, privredi i radnim mjestima ovdje – zaključila je Vuksanović Stanković. 

Bečić: Jedan sam od rijetkih koji nije lagao, varao i izdao narod

0

Bio sam tu i kad su nam ubili glavnog i odgovornog urednika „Dana“ Duška Jovanovića, i policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića, naveo je Bečić

Predsjednički kandidat, Aleksa Bečić, kazao je tokom posjete Beranama da nije jedini koji želi biti predsjednik Crne Gore, ali je jedan od rijetkih koji narod nikada nije lagao, varao i izdao.

– Ne bih ni umio, sve da sam htio. Ne možete uraditi ono za šta u porodici nijeste učeni, ili negdje izvan obučavani. To ili imaš ili nemaš. To je stvar karaktera. A nema veće časti za jednog predsjednika nego da živi životom svog naroda. Da bude u svemu sa svojim narodom. Takav sam bio i kao opozicionar, takav sam ostao i kao predsjednik Skupstine, takav ću biti i kao predsjednik Crne Gore- kazao je Bečić.

Bečić je istakao da je bio tu i kad su padale bombe, i kad su tukli, i kad su hapsili…

– I kad su nas prebijali, i kad su nas progonili, i kad su nas otpuštali, i kad su nas prisluškivali i tajno snimali i kad su na nas slali partijske policajce, partijske tužioce i kriminalce, ja sam uvijek bio tu. Iz zemlje nijesam otišao ni dan, a kamoli godinama ili decenijama. Kakav bi ja to bio kandidat za predsjednika da nijesam dijelio sudbinu svog naroda. Bio sam tu i kad su nam ubili glavnog i odgovornog urednika Duška Jovanovića, i policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića, i kad su pucali na novinarke Vijesti, i kad su im palili imovinu, i kad su progonili i prebijali nedužne, nikad se nisam sakrio, ni od kog pobjegao i ni sa kim od njih sarađivao. Zato nemojte me gledati kao kandidata za predsjednika, nego kao vašeg saveznika-dodao je Bečić.

Bečić je na Konvenciji istakao da je ovo je borba protiv jednog čovjeka.

– Koji je kao zli car iz bajke pokušao da nas zaustavi, a mi smo zaustavili njega, baš zato što je lišen svih onih vrijednosti na kojima počiva naša tradicija, ali i na  kojima treba da počiva naša budućnost. Pokušao je formirati društvo u kom su tri decenije vladala pravila opšte prevare, zato ovo što mi radimo nije samo borba, ovo je revolucija protiv loših ljudi. I znajte, loši ljudi vladaju samo onda kad dobri ljudi ćute i ništa ne čine- naglasio je on.

Smatra da je zato potrebno ujedinjenje dobrih ljudi svih vjera i nacija – ta rijetka, ali tako moćna sila koja omogućava da ostvarimo zajedničke ciljeve, jer bez dobrih ljudi, kako kaže, čak i najbolji planovi mogu postati najgori.

Na optužbe Đukanovića da je hrabrio Miloševića, Bečić odgovara: “moj protivkandidat, se u ovoj kampanji ponaša pomalo djetinjasto, ima svoje trenutke kada ga treba podsjetiti, a boga mi i utješiti, jer mu se, zbog serijskih poraza, desi se da pomiješa i godine i događaje, pa tako sam ja sa 11 godina hrabrio Miloševića, a on očigledno sa 35 u školskom dvorištu igrao “Ne ljuti se čovječe” sa Mirom Marković, “Monopol” sa Jezdom i lastike sa Dafinom Milanović“.

– Razumijem ga i ujedno sažaljevam, nije lako izgubiti 20 izbora u 30 mjeseci, zaključuje Bečić. Zato 19. marta za Crnu Goru koja, zahvaljujući mom timu i narodnoj volji daje dječije dodatke, veće plate, veće penzije, veće staračke naknade, naknade majkama, nakande za novorođenčad, besplatne udžebnike, jer je to Crna Gora naših slavnih predaka, kazao je Bečić na Koncenciji u Beranama- zaključio je on.

Oduzeta krijumčarena roba vrijedna 12,3 hiljada eura

0

Službenici su pronašli krijumčarenu robu detaljnom kontrolom teretnog vozila kojim je upravljao A.D. (28) iz Rožaja.

“Predmet prekršaja je neprijavljena roba koju čine 734 komada obuće i tekstilnih proizvoda, ukupne vrijednosti 8,4 hiljada eura”, navodi se u saopštenju.

O svemu je obaviješten nadležni državni tužilac u Rožajama koji preduzima radnje iz svoje nadležnosti.

“Sačinjen je zapisnik i potvrda o oduzimanju robe, a odgovorno lice je zbog počinjenog prekršaja nakon konsultacija sa tužiocem predato policiji na dalju nadležnost i postupanje”, naveli su iz Uprave prihoda i carina.

Takođe, dana 8. Marta oko 2 sata i 30 minuta, na istom graničnom prelazu na ulazu u Crnu Goru, službenici UPC su detaljnom kontrolom autobusa registarskih oznaka CT AV454, pronašli i oduzeli neprijavljenu krijumčarenu robu.

Robu koja je predmet ovog prekršaja čine prehrambeni proizvodi, tapete i prateći materijal i to: 111 kg kajmaka, 60 kg meda, 75 l domaće rakije, 3 kutije lijepka za tapete, 14 komada tapeta i 3 komada gume za ceradu. Ukupna vrijednost oduzete robe iznosi 2,9 hiljada eura. Odgovornom licu, zbog počinjenog prekršaja, izdat je prekršajni nalog”, navodi se u saopštenju.

Misao dana: „Čudno je, kako je malo potrebno da budemo sretni i jos čudnije, kako nam često baš to malo nedostaje“ – Ivo Andrić

0

„Čudno je, kako je malo potrebno da budemo sretni i jos čudnije, kako nam često baš to malo nedostaje“

Zbog štrajka nema odlaznih letova sa aerodroma u Berlinu, Hamburgu i Bremenu

0

„Zbog štrajka upozorenja radnika u sektoru kontrole, neće biti komercijalnih letova sa aerodroma u Berlinu, a do poremećaja može doći i prilikom dolazaka“, objavio je berlinski aerodrom na sajtu, prenosi Rojters.

Hamburški aerodrom je takođe naveo da dolasci mogu biti odloženi ili otkazani.

Iz Bremena su poručili da neće biti letova na njihovom aerodromu.

Sindikat Ver.di je pozvao osoblje zaduženo za bezbednost da štrajkuje na berlinskom aerodromu zbog nesuglasica oko plata za noćni rad, vikende i praznike.

Backović: Sve dojave o bombama poslali maloljetnici, dvije stigle iz inostranstva

0

Škole u Crnoj Gori su bezbjedne, a sve dojave o bombama koje su uznemirile javnost u posljednjih godinu, poslali su maloljetnici, kazao je u emisiji “Link” rukovodilac Grupe za suzbijanje krivičnih djela visokotehnološkog kriminala u Ministarstvu unutrašnjih poslova Jakša Backović. Dvije dojave su stigle iz inostranstva, ostalih šest iz Crne Gore.

Backović je kazao da su škole bezbjedne.

“U pitanju su mahom maloljetna lica. Dvije lažne dojave poslala su djeca mlađa od 14 godina koja nijesu krivično odgovorna, dok su ostale dojave poslali maloljetnici od 14 do 18 godina. Od osam lažnih djava dvije su poslate iz inostranstva, dok su ostale poslate iz Crne Gore”, kazao je on.

Govoreći o mogućnosti da su djeca instruisana da šalju dojave, on je objasnio da je jedan maloljetnik kazao da je dojavu poslao jer je tog dana imao kontrolni iz matematike.

Prijetnje koje su upućene predsjedničkim kandidatima na društvenim mrežama, nijesu u njegovoj ingerenciji, ali kaže da je lako dokazati da li je hakovan profil osobe sa čijeg profila su napisane prijetnje.

“Na serverima društvenih mreža ostaju tragovo sa kojih IP adresa su postavljeni određeni komentari i u kojem trenutku, kao što jepoznato digitaln dokazi mogu da potvrde ili demantuju alibi”, kazao je Backović.

Preminuo japanski nobelovac, književnik Kenzaburo Oe

0

„Umro je od starosti u ranim satima 3. marta“, naveo je izdavač Kodanša u saopštenju objavljenom danas, dodajući da je sahrana u krugu porodice već obavljena, prenosi Japan tajms.

Poznat po svojim pacifističkim i antinuklearnim stavovima, Oe je sebe video kao dio generacije pisaca „duboko ranjenih“ u Drugom svjetskom ratu, „a ipak punih nade za ponovno rođenje“.

Njegove ezoterične priče, pod uticajem francuske i američke književnosti, suočile su se sa mnogim problemima od odnosa prema invaliditetu do nepovezanosti između seoskih tradicija i života u velikom gradu.

„Poetskom snagom Oe stvara zamišljeni svet, gdje se život i mit kondenzuju da bi formirali zabrinjavajuću sliku današnjih ljudskih nedaća“, stoji u obrazloženju Nobelovog komiteta kada mu je 1994. godine dodijeljena nagrada za književnost.

Rođen 1935. godine, Oe je odrastao u šumovitoj dolini na ostrvu Šikoku, udaljenom okruženju koje je često prizivao u svojim djelima kao mikrokosmos čovečanstva.

Dok je odrastao, njegova majka i baka su prepričavale legende koje su se prenosile kroz generacije o prkosnim lokalnim ustancima.

Ali i njegovo djetinjstvo je obilježio rat, dok je u njegovim školskim danima dominirala militaristička propaganda.

Sve se to promijenilo nakon predaje Japana 1945. i Oe je ubrzo postao fasciniran demokratskim principima koje su zastupale okupacione američke snage.

U svom govoru na dodjeli Nobelove nagrade, pisac je opisao tenzije između tradicionalne kulture Japana i njegovog posleratnog pozapadnjačenja.

„Sadašnji Japan je podijeljen između dva suprotna pola dvosmislenosti. I ja živim kao pisac sa ovom polarizacijom koja mi je utisnuta kao dubok ožiljak.“

Oe je napustio svoje selo da bi studirao francusku književnost na Univerzitetu u Tokiju, zaronivši se u egzistencijalističku filozofiju i renesansni humanizam.

Počeo je da piše beletristiku još kao student, a 1958. osvojio je prestižnu japansku nagradu Akutagava za mlade autore sa „Ulovom“ — o crnom američkom pilotu koji su zarobili japanski seljani tokom Drugog svjetskog rata.

Iste godine, Oe je objavio svoj prvi roman pune dužine „Očupajte pupoljak i uništite potomstvo“, bajku o dječacima tinejdžerima koji su prepušteni sami sebi pošto su evakuisani tokom rata.

Od samog početka, obećao je da će se njegov rad fokusirati na „periferije“ društva i obećao da nikada neće sarađivati „sa onima u centru stvari, koji imaju moć“, rekao je u intervjuu sredinom dvijehiljaditih.

Godine 1963, Oeov lični život se promijenio iz korijena rođenjem njegovog sina Hikarija, koji ima razvojne teškoće.

Pisanje i život sa Hikarijem su aktivnosti koje se „preklapaju i obogaćuju“, rekao je Oe. „To je nešto što oblikuje moju maštu.“ Oe je objavio seriju romana koji su se oslanjali na njegovu porodičnu situaciju, uključujući „Lična stvar“ iz 1964. godine, u kojoj se mladi otac koji je u nevolji bori da se pomiri sa činjenicom da ima sina sa invaliditetom.

Nakon što je Hikari rođen, Oe je prisustvovao antinuklearnoj konferenciji u Hirošimi, gdje je sreo preživjele iz 1945. koji se, prema njegovim rečima, „nikada nisu predali “.

To je ojačalo autorovu odlučnost da prihvati sopstvene porodične okolnosti, a on je dokumentovao izvještaje preživjelih u eseju „Bilješke o Hirošimi“ iz 1965.

Oeov antikonformistički stav je povremeno umio da razbijesni japanske nacionaliste, koji su mu šezdesetih prijetili zbog romana o ekstremno desničarskom tinejdžeru teroristu.

Pisac je takođe tužen za klevetu zbog odlomka u njegovim „Belješkama na Okinavi“ koji govori o prisilnom masovnom samoubistvu civila od strane japanske vojske. Dugo suđenje završeno je u njegovu korist 2011. godine.

U svojim kasnijim godinama, Oe je vatreno vodio kampanju protiv nuklearne energije, za prava osoba sa invaliditetom i protiv revizije japanskog pacifističkog ustava.

Njegovi uporni ideali su ga takođe naveli da odbije Japanski orden kulture 1994. godine, nagradu koju je svečano uručuje car.

„Ne bih priznao nikakav autoritet, nijednu vrijednost, višu od demokratije“, objasnio je za Njujork tajms.

Iza Oea je ostalo troje dece, uključujući Hikarija, koji je uspješan kompozitor.

Jaja u EU u jednoj godini poskupila 30 odsto

0

Cijena jaja u EU u januaru je u prosjeku bila 30 odsto viša nego prošle godine, objavio je evropski statistički ured Eurostat.

Time su, kako navode, jaja postala jedna od namirnica s najvećim poskupljenjem. U Sloveniji su poskupila 21,7 odsto, prenosi SEEbiz.

Cijene su najviše porasle u Češkoj, 85 odsto, Mađarskoj 80 odsto i Slovačkoj 79 odsto. Na drugoj strani ljestvice su Njemačka i Luksemburg, u obje 18 odsto inflacija, te Austrija 19 odsto

Jaja su u januaru prošle godine bila sedam odsto skuplja nego u januaru 2021., a u januaru 2021. jedan odsto u odnosu na januar 2020.

Dogovoren TV duel Đukanović-Mandić: Prenos na Prvoj i TV E

0

Kako Portal RTNK saznaje, Mandić je kandidovao Prvu TV, dok je Đukanović izabrao E Televiziju. Pomenute medijske kuće naknadno će odredite novinare koji će voditi debatu.

Precizan termin emitovanja TV duela trebalo bi da bude dogovoren uskoro.

Predsjednički kandidat Demokratskog fronta Andrija Mandić sa konvencije u Pljevljima  pozvao je Đukanovića na debatu koja bi se organizovala na bilo kojoj televiziji kako bi  razmijenili stavove o, kako je rekao, prošlosti i budućnosti Crne Gore.

„Da čitava Crna Gora sazna ko ima bolje ideje, a mi imamo ideje i predloge za budućnost. Možemo s ponosom da pokažemo rezultate naših ljudi u EPCG, Rudniku uglja, Morskom dobru, Budvanskoj rivijeri, opštinama, Plantažama… Zašto su rezultati dobri? Jer nema krađe, nego se radi u interesu građana“, poručio je Mandić prije nekoliko dana.

Odgovor od aktuelnog predsjednika države i kandidata Demokratske partije socijalista uslijedio je odmah.

„Želim da obavijestim njega i crnogorsku javnost da prihvatam poziv da razgovaramo o svim pitanjima koja interesuju naše građane“, rekao je Đukanović na izbornoj konvenciji u Nikšiću.

Stradalo 22 migranata u brodolomu kod Madagaskara

0

Nesreća se dogodila u subotu.

Na brodu je bilo 47 ljudi, spaseno je njih 23 a izvučeno je 22 tijela, saopštile su pomorske vlasti, dodajući da se nastavlja potraga za nestalima.

U potrazi učestvuju pripadnici moranrice, žandarmerije, carine ali i lokalni ribari.

Brodolom se dogodio kod sjevernog vrha Madagaskara. Najbliža strana velikog ostrva je oko 350 kilometara od francuskog departmana.

Brodolomi malih ribarskih čamaca sa motorom koje koriste krijumčari česti su na pomorskom putu koji povezuje Komorska ostrva ili Madagaskar sa ostrvom Majot.

Mnogi migranti sa Komorskih ostrva ili iz Afrike pokušavaju ilegalno da stignu do tog ostrva čija polovona stanovništva, su stranci. Ostrvo Andžuan na Komorskim ostrva nalazi se samo 70 kilometara od Majota.

Francuska je od 2019. znatno zaoštrila akcije protiv ilegalne imigracije, između ostalog povećala je stalno prisustvo brodova presretača u moru i vazdušni nadzor.

Ne postoje pouzdani statistički podaci o nastradalim u migrantskim riskantnim prelascima mora. Prema izvještaju francuskog Senata objavljenom početkom 2000-ih, oko hiljadu ljudi izgube život u tim pokušajima prelaska svake godine.