Turniru su prisustvali sveštenici Srpske pravoslavne crkve Miloš Cicmil i Milenko Ralević, beranski imam Rahim efendija Muratović, predsjednik Islamske zajednice u Beranama Elvir Ramčić, predsjednik humanitarne organizacije “Čojstvo” Vladan Džiknić i mnogi drugi.
Novac koji je prikupljen biće uplaćen za pomoć u liječenju povrijeđenom sugrađaninu Senadu Muratoviću (35).
Svi koji žele i mogu da pomognu Senadu, to mogu učiniti uplatom na na tekući račun kod Prve banke: 535-0400101188084-80 na ime Senad Muratović. Uplate možete vršiti i na Devizni račun broj: ME 25510000000113611775
Sudija za istragu podgoričkog Višeg suda Suzana Mugoša odredila je privremenu mjeru zabrane raspolaganja i korišćenja nepokretnosti koje se u katastru vode kao vlasništvo ili sa pravom korišćenja na kompaniju “Vektra Boka”.
Ovo rješenje donijeto je na zahtjev Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) koje vodi istragu protiv većinskog vlasnika kompanije, članova uprave i povezanih lica. Odluka je donijeta 16. marta, a naknadno objavljena u Službenom listu.
Ova odluka znači da se zaustavlja svaka dalja prodaja ili bilo kakva promjena prava nad ovom imovinom.
Po nalogu SDT-a u avgustu prošle godine privedeni su vlasnik “Vektre” biznismen Dragan Brković, njegovi sinovi Boris i Bojan, kao i izvršni direktor kompanije “Vektra Boka” Milić Popović.
SDT ih tereti da su državu oštetili za nešto više od sedam miliona eura – nepoštovanjem ugovora o kupoprodaji nekadašnjeg državnog Hotelsko-turističkog preduzeća “Boka”, tako što su izvršili krivična djela zloupotreba ovlašćenja u privredi i pranje novca.
Oni su u pritvoru bili do sredine oktobra, kada su istekli uslovi za njihovo dalje zadržavanje jer je specijalna tužiteljka Lidija Vukčević saslušala sve svjedoka i sprovela dokazni postupak, nakon čega je i tražila ukidanje pritvora Brkovićima i Popoviću.
Tužioci su ispitivali kako je Brković prije 14 godina kupio HTP “Boka”, ali i da li je nakon što je njegova uprava dovela preduzeće do bankrota, sprovođenjem stečaja kroz reorganizaciju krčmio imovinu firme i iz nje pozajmicama izvlačio novac, dok bivši radnici još nijesu naplatili potraživanja.
U obrazloženju rješenja sutkinje Mugoša, se navodi da je ono donijeto u skladu sa istragom protiv okrivljenog Dragana Brković koji se sumnjiči za produženo krivično djelo zloupotreba ovlašćenja u privredi i krivičnog djela pranje novca putem pomaganja, protiv Milića Popovića zbog zloupotreba ovlašćenja u privredi, kao i protiv Bojana i Borisa Brkovića zbog zloupotreba ovlašćenja u privredi i pranja novca.
Navedeno je i da je predlog SDT-a primljen u Sud 14. marta u 8.17 časova, na osnovu Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnim djelatnošću. U rješenju se nabraja imovina kompanije iz lista nepokretnosti i zadužuje Uprava za katastar i državnu imovinu da je sprovede.
”Privremena mjera obezbjeđenja može trajati najduže do pravosnažnosti odluke o trajnom oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću. Ova privremena mjera ukinuće se po službenoj dužnosti ako u roku od dvije godine od dana donošenja rješenja o određivanju privremene mjere obezbjeđenja optužnica ne stupi na pravnu snagu”, navedeno je u obrazloženju.
Kompaniji “Vektra Boka” je žiro-račun blokiran već skoro četiri godine, na ukupan dug od 12 miliona eura. Radnici kompanije godinama protestuju jer im nisu isplaćeni dugovi i povezan radni staž.
Guverner Centralne banke Radoje Žugić već godinama važi za čovjeka od povjerenja odlazećeg predsjednika države Mila Đukanovića.
U javnosti mu je nerijetko spočitavano da štiti Prvu banku, u kojoj je pojedinačno najveći akcionar Aco Đukanović, brat Mila Đukanovića.
Toj banci godinama je gledano kroz prste, pomagana je novcem građana, a brojne malverzacije koje su se događale u bankarskom sektoru skrivane su od javnosti upravo voljom guvernera.
Ta tvrđava moći Demokratske partije socijalista (DPS) trebalo bi da bude srušena odmah nakon inauguracije novoizabranog predsjednika države Jakova Milatovića.
Prema podacima portala „Pres“, Milatović najvjerovatnije neće tražiti da se za novog-starog guvernera imenuje Žugić, već će za tu poziciju predložiti nekog ko će imati kapacitet i profesionalne kvalitete da upravlja bankarskim sektorom bez selektivnosti i na zakonit način.
Time će biti preinačen zahtjev koji je u septembru prošle godine Đukanović uputio Skupštini Crne Gore, od koje je tražio da se produži mandat Žugiću.
– Nakon što sam sagledao obavještenje Savjeta Centralne banke Crne Gore o isteku mandata guvernera, dostavljeno 22. jula 2022. godine, saglasno odredbi člana 50a Zakona o Centralnoj banci Crne Gore, zatim rezultate Centralne banke Crne Gore, kao i ocjene međunarodnih institucija o radu ove institucije, smatram opravdanim da za guvernera Centralne banke Crne Gore predložim dr Radoja Žugića, koji je i do sada vršio tu funkciju – naveo je Đukanović u obrazloženju zahtjeva.
Taj zahtjev do danas nije razmatran u parlamentu. Razlog za to nije poznat, ali se pretpostavlja da Đukanovićev čovjek od povjerenja nije imao potreban broj glasova poslanika za novo imenovanje.
Nije realno očekivati da će aktuelni parlament birati novog guvernera. Realnija opcija je da će do te nužne promjene doći nakon parlamentarnih izbora i konstituisanja nove većine u Skupštini Crne Gore.
Do tada će Žugić upravljati bankarskim sektorom, uprkos tome što mu je mandat istekao 14. oktobra prošle godine.
Drecun u igri za guvernera
U posljednje vrijeme se u političkim kuloarima kao moguće rješenje za mjesto guvernera Centralne banke sve češće pominje bivši ministar i poslanik Predrag Drecun.
On je oštar kritičar aktuelnog guvernera i sve češće ga krivi za neke loše poteze i stanje u bankarskom sektoru.
Drecun tvrdi da Žugić nikako ne može ponovo biti izabran na tu funkciju, jer, osim što bi mu to bio treći neustavni mandat, postoji i niz drugih suštinskih razloga zašto ne treba više da pokriva tu funciju.
Prema njegovim riječima, guverner Žugić se hvali rezultatima, iako u praksi sve izgleda drugačije, jer depoziti nerezidenata rastu, a domaćih državljana padaju, dok je solventnost banaka jedva iznad zakonskog prosjeka.
Odlazeći predsjednik Crne Gore Milo Đukanović još nije primio rješenje kojim mu je Urbanističko-građevinska inspekcija Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma (MEPPU) naredila da sruši dvije kuće u nikšićkom naselju Kočani. Iz ministarstva, kojim rukovodi ministarka Ana Novaković Đurović, za „Dan“ su kazali da je Đukanoviću rješenje poslato poštom.
– Prema trenutnim informacijama, stranka još uvijek nije primila rješenje koje joj je poslato putem Pošte Crne Gore – odgovorili su „Danu“ iz MEPPU.
Rješenjem o rušenju, koje je inspekcija donijela 4. aprila, odnosno dva dana nakon predsjedničkih izbora, Đukanoviću je ostavljen rok od 20 dana od prijema te odluke da postupi po njihovom naređenju. Kako Đukanović još nije dobio rješenje, taj rok još nije počeo da teče.
Iz ministarstva objašnjavaju da Đukanović ima pravo na podnošenje žalbe na rješenje inspekcije.
– Urbanističko-građevinska inspekcija donijela je rješenje o rušenju. Ukoliko subjekat nadzora iskoristi svoje zakonsko pravo i podnese žalbu ovom ministarstvu, o istoj će odlučivati drugostepeni organ Odjeljenja za licenciranje, registar i drugostepeni postupak. U skladu sa donijetim rješenjem drugostepenog organa ova inspekcija će nastaviti da vodi upravni postupak i preduzima potrebne mjere i radnje – kazali su iz tog resora.
Inspekcija je donijela rješenje o rušenju dvije Đukanovićeve kuće u Kočanima jer su, kako tvrde, u suprotnosti sa prostorno-urbanističkim planom opštine Nikšić. Radi se o dva objekta površine 170 i 89 metara kvadratnih.
Komentarišući rješenje inspekcije o rušenju njegovih kuća, Đukanović je ranije izjavio da se radi o „oholom, divljačkom, revanšističkom ponašanju ljudi koji misle da im može biti“.
– Kuća je staro porodično imanje, s početka 20. vijeka, na kome su živjeli moj djed i otac, i to je zona koja ni do danas nije urbanizovana. Znate da je bio donesen zakon koji je omogućio svakome da plati to što treba da plati, i da legalizuje svoje objekte. To je prijavljeno od strane onih koji su vlasnici. Država to nije mogla da legalizuje jer ni tada, ni danas nema regulacioni plan. Zakonom je 2018. godine bilo predviđeno da se taj postupak obustavi dok se ne donese regulacioni plan. Dakle, vlasnik tog objekta u tom trenutku je uradio ono što je bilo do njega. Ne može on u ime države donijeti regulacioni plan – izjavio je ranije Đukanović.
Đukanovićeva advokatica Neda Ivović ranije je u saopštenju medijima navela da je 2018. godine sekretarijatu za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Opštine Nikšić predat zahtjev za legalizaciju ovih objekata. Tada je istakla da je Sekretarijat donio rješenja o prekidu iniciranih postupaka do donošenja plana generalne regulacije Crne Gore.
Inspektor za krivičnu prijavu saznao iz medija
Đukanovićevi advokati su podnijeli krivičnu prijavu protiv inspektora Aleksandra Todorovića koji je donio rješenje o rušenju objekata u Kočanima. Prijava je podnijeta Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT), a Đukanovićevi advokati su građevinsko-urbanističkog inspektora prijavili zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Krivična prijava podnijeta je sa predlogom za određivanje privremene mjere – zabrana izvršenja.
Iz ministarstva su „Danu“ kazali da inspektor nije saslušavan po toj prijavi.
– Postupajući inspektor još nije pozivan od strane SDT-a, već je za prijavu saznao iz medija – navode iz ministarstva.
Ombudsman je u emisiji “Dobro jutro Crna Goro” rekao da je vrijeme da vršnjačko nasilje nazovemo pravim imenom – maloljenička delikvencija. Ističe i da se pokušava nađemo model da ne bi dolazilo do nasilja, te da zabrinjava stepen ozbiljnosti.
“Sve smo učinili da relativizujemo incidente, da žrtve ostavimo u drugom planu, da se nose sa posljedicama”, kazao je Bjeković.
Osvrnuo se i na kaznu zatvora od tri mjeseca za maloljetnike.
“Naravno, nije sve u kaznama. pitanje je za sve, počev od porodice, do ulice koja izgleda treba da preuzme ulogu vaspitanja. Već imamo takozvane negativne idole, koji se nameću kao lideri…”, dodao je ombudsman.
Matrica ponašanja, ističe, vidi se i u cjelokupnom društvu – talas nasilja na društvenim mrežama, ukoliko se ne zasustavi, samo će eskalirati.
“Nasilje ke potpuno pogrešan put, ne možemo se vaditi na to da smo postkonfliktno društvo. Što prije počnemo, brže će se završiti”, istakao je Bjeković.
Lepa Žunjić naglašava da nasilje na utiče samo na djecu koje su žrtve, već i na porodice i odjeljenske zajednice.
“Važno istaći da pričamo o djeci, ali ne i o sankcijama na kojima treba poraditi i vaspitnim metodama. Kao društvo moramo govoriti o kaznama, ali kada su u pitanju maloljetnici, moramo govoriti i podršci, vaspitnim mjerama”, kazala je Žunjić u Jutarnjem programu TVCG.
Ističe da se ne može pomoći djetetu ako ne uključimo cijelu porodicu.
“Porodice su nemoćne, i nas najviše brine što su djeca dugo žrtve vršnjačkog nasilja. To nasilje se ponavlja i mnogo djece ga trpe, a mi kao društvo i sistem ne možemo da odgovorimo…”, dodaje ona.
Žugić navodi i da je jako važno da fokus stavimo na vaspitnim mjerama.
“Kada pogledamo mjere, čini mi se da su one kaznene – ukor, premještaj u drugo odjeljenje, školu… Pitanje je koliko te mjere podstiču na promjene, koliko su motivišuće i pomažu djeci…”, naglava sagovornica TVCG.
Tužbi su se priključile države Arizona, Ilinois, Mičigen, Minesota, Nebraska, Nju Hemšir, Sjeverna Karolina, Vašington i Zapadna Virdžinija.
Vlada je tužbu podignula u januaru s osam država (Kalifornija, Kolorado, Konetikat, Nju Džerzi, Njujork, Rod Ajland, Tenesi i Virdžinia) tvrdeći da Gugl protivzakonito koristi svoju dominaciju u digitalnom oglašavanju.
Gugl opovrgava te tvrdnje i traži da sud odbaci tužbu koja je podignuta u Virdžiniji.
Na terenu je 25 vatrogasaca sa sedam vatrogasnih vozila. Požar je lokalizovan, radi se na dogašivanju, a zatim sledi pretraga terena.
Brzom intervencijom vatrogasaca sprečeno je da se vatra proširi na okolne objekte. Splav na kojem je izbio požar površine je oko 100 metara kvadratnih.
U toku je uviđaj, a istraga će pokazati šta je uzrok požara.
U Crnoj Gori jutros se saobraća po mjestimično mokrim putevima, saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore (AMSCG).
Oni su upozorili da je moguća pojava odrona i vozačima savjetovali da voze oprezno i poštuju ograničenja i zabrane definisane postavljenom signalizacijom.
Saobraćaj je u prekidu za sva vozila na putu Mojkovac – Đurđevića Tara, u mjestu Dobrilovina.
Na magistralnom putu M-5 Rožaje – Špiljani saobraćaj će zbog rekonstrukcije biti obustavljen od osam sati i 30 minuta do 11 sati i 30 minuta i od 13 sati i 45 minuta do 16 sati i 45 minuta.
Privremeno se od danas do završetka radova na sanaciji zidova odobrava promjena režima saobracaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na magistralnom putu M-5 Ribarevine – Draćenovac u mjestu Rožaje.
Saobraćaj na magistralnom putu M-2 Podgorica-Bioče, zbog izgradnje Bulevara Vilija Branta, promijenjen je sa dvosmjernog na jednosmjerni, a moguće su povremene obustave ne duže od 15 minuta.
Na magistralnom putu M-11 Lepetani-Tivat-Krtolska raskrsnica, u mjestu Donja Lastva, saobraćaj je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni, na mjestu radova.
Od raskrsnice Podgorica-Cetinje-Nikšić do Komanskog mosta režim saobraćaja je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.
U Budvi je, na putu od Prijevora do Lastve Grbaljske, zbog radova na regionalnom vodovodu, saobraćaj promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni, a putpuno je obustavljen od deset do 14 sati.
Hercegnovska policija uhapsila je sinoć marokanskog državljanina koji je napao radnicu cvjećare „Mimoza“ na Dubravi.
Kako je za RTHN saopšteno iz CB Herceg Novi Marokanac je upotrebom fizičke snage nanio lake povrede radnici cvjećare, otuđio manji neseser u kojem se nalazio telefon i lične stvari.
“Odmah po zaprimljenoj prijavi na lice mjesta izašli službenici OB Herceg Novi koji su locirali i lišili slobode marokanskog državljanina. Prilikom bjekstva on je skočio sa betonske površine bivšeg motela Dubrava u žbunasto rastinje. Narednog dana će uz krivičnu prijavu biti sproveden ODT u Herceg Novom”, saopšteno je iz policije.
Да бисмо пружили најбоље искуство, користимо технологије попут колачића за чување и/или приступ информацијама о уређају. Сагласност са овим технологијама ће нам омогућити да обрађујемо податке као што су понашање при прегледању или јединствени ИД-ови на овој веб локацији. Непристанак или повлачење сагласности може негативно утицати на одређене карактеристике и функције.
Функционално
Увијек активан
Техничко складиштење или приступ је стриктно неопходан за легитимну сврху омогућавања коришћења одређене услуге коју изричито захтева претплатник или корисник, или за једину сврху обављања преноса комуникације преко електронске комуникационе мреже.
Преференце
Техничко складиштење или приступ су неопходни за легитимну сврху чувања преференција које не захтевају претплатник или корисник.
Статистика
Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у статистичке сврхе.Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у анонимне статистичке сврхе. Без судског позива, добровољне сагласности од стране вашег Интернет провајдера или додатне евиденције треће стране, информације сачуване или преузете само за ову сврху се обично не могу користити за вашу идентификацију.
Маркетинг
Техничко складиште или приступ су потребни за креирање корисничких профила за слање реклама или за праћење корисника на веб локацији или на неколико веб локација у сличне маркетиншке сврхе.
