„Ako sad nisi ti, nikad to nećeš ni biti. Nije sve u svoje vreme, već sve u tvoje vreme“
Sačuvati Institut u Igalu, temelj crnogorskog zdravstvenog turizma
Iskustvo i povjerenje koje Institut Dr Simo Milošević u Igalu ima ne samo na domaćem tržištu, nego i na visoko razvijenom evropskom tržištu (Norveška, Holandija, Švedska, Danska…), uz stručni kadar, predstavlja njegovu najveću vrijednost na kojoj treba temeljiti razvoj i budućnost zdravstvenog turizma u Crnoj Gori. Ovo je poručeno sa sjednice Koordinacionog odbora zdravstvenog turizma Privredne komore Crne Gore, tokom koje je razmotren i Predlog zakona o zdravstvenoj zaštiti.
Sjednicu je vodila predsjednica Koordinacionog odbora dr Marina Delić, uz podršku sekretarke Sanje Marković.
– Institut Igalo se nalazi u izuzetno teškoj situaciji. Riječ je o ustanovi sa 73 godine zavidne tradicije, koja je nosilac programa razvoja zdravstvenog turizma i kao takva je navedena i u Strategiji pametne specijalizacije. Mislim da treba da pošaljemo jasnu poruku da ta ustanova treba da opstane u pravom smislu i obliku – kazala je predsjednica Delić.
Generalni direktor Direktorata za projekte (IPA), inovacije, zdravstveni turizam u Ministarstvu zdravlja Luka Đukanović, rekao je da je problem Instituta u Igalu veoma kompleksna tema s obzirom na veličinu duga i zapuštenost objekta.
– Riječ je o vrlo važnoj instituciji i moramo sve uraditi što je u našoj moći da je vratimo na pravi put. Institut je opterećen velikim dugom između 20 i 40 miliona eura, viškom zaposlenih, a potrebna su i značajna ulaganja u infrastrukturu. Vlasnička struktura (u kojoj je i privatni vlasnik) ograničava djelovanje države u smislu zaštite konkurentnosti. Potrebna je reorganizacija i restrukturiranje društva, te promjena vlasničke strukture kako bi se Institut doveo u održivo poslovanje – rekao je Đukanović.
Zakon
Tekst Predloga zakona o zdravstvenoj zaštiti pretpostavka je stvaranja dobrog poslovnog ambijenta koji će omogućiti nesmetani razvoj zdravstvenog turizma. Oblast zdravstvenog turizma, ovim predlogom zakona je dobila normativno uređenje, a planiranim donošenjem podzakonskog akta propisaće se podjela u djelatnosti zdravstvenog turizma, odnosno, preciziraće se oblici usluga zdravstvenog turizma.
Kako se zdravstveni turizam po prvi put definiše u zakonu, Koordinacioni odbor je stava da je potrebno imati u vidu da on obuhvata kako medicinski, tako i nemedicinski turizam (tj. spa i wellness), sa čim se saglasio i zakonopisac, uz konstataciju da su ove kategorije već unijete u inovirani tekst ovog akta. Takođe, predstavnici Ministarstva zdravlja su informisali Koordinacioni odbor da je iz teksta uklonjen stav o zabrani reklamiranja usluga zdravstvenog turizma, istakavši saglasnost da bi onemogućavanje promocije u ovom segmentu predstavljalo svojevrsnu biznis barijeru.
Predsjednica Delić je mišljenja da se u Zakonu mora jasno precizirati pojmovnik zdravstvenog turizma, dok je Rada Janjić iz Instituta za standardizaciju stava da se treba pozvati na standarde u kojem su svi pojmovi adekvatno definisani.
Predstavnik Ministarstva zdravlja Luka Đukanović je istakao da je u zdravstveni sistem prošle godine uloženo preko 50 miliona eura i pokrenuto 24 projekta u okviru kapitalnog budžeta.
– Predano radimo na tome da unaprijedimo sistem i omugućimo bolje uslove za naše pacijente – , kazao je on.
Takođe, istakao je da su svjesni situacije važnosti standarda, posebno kada je u pitanju wellness turizam, te da će se uskoro raditi na izradi podzakonskog akta u ovoj oblasti.
Prema njegovim riječima, trenutni zakon još uvijek ne prepoznaje međunarodnu standardizaciju zdravstvenih ustanova, te je u skladu sa tim Ministarstvo reagovalo i u toku je pilot projekat za akreditaciju domova zdravlja u Podgorici i Kotoru.
– Nadam se da će se ovaj pilot projekat proširiti i na ostale domove zdravlja kako bi i oni dobili akreditaciju i trenutno radimo na obezbjeđivanju budžeta za tu aktivnost – kazao je Đukanović.
On je takođe naveo da se prostornim planiranjem žele ograničiti određena područja samo za zdravstveni turizam gdje postoje prirodni potencijali, kako na tom mjestu ne bi bili hoteli koji nisu za ovu namjenu.
Predstavnik Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma Marjan Milačić ocijenio je da se normativnim prepoznavanjem ovog vida turističke ponude stvaraju pretpostavke izlaska iz okvira njenog sezonalnog karaktera, diverzifikuje ponuda i podstiče vanpansionska potrošnja.
– Kroz prihode od zdravstvenog turizma imaćemo priliku da unaprijedimo cjelokupni zdravstveni sistem i povećamo lična primanja zaposlenih – rekao je on, dodajući da su u prošlosti turističke agencije bile primorane da otkažu aranžmane, jer nijesu imale adekvatnu ponudu za zdravstveni turizam.
Prema njegovim riječima, veliki broj zdravstvenih objekata je u sivoj zoni, te je intencija ovog ministarstva da se na odgovarajući način normativno uredi ova oblast.
– Neophodno je kreirati normativni ambijent na način na koji su to uradile razvijene zemlje – istakao je on, dodajući da su kao ministarstvo spremni na međuresornu i saradnju s privredom po tom pitanju.
Mladen Filipović iz Poliklinike „Filipović- istakao je potencijale Crne Gore za razvoj zdravstvenog turizma, posebno apostrofirajući prednosti Ulcinja, Igala, Skadarskog jezera, ali je govorio i o izazovima sa kojima se u razvoju treba izboriti, među kojima je posebno naglasio nedostatak kadra i nemogućnost njegovog angažovanja iz inostranstva u skladu sa preferencijama gostiju-pacijenata.
Jelena Nikčević, Zdravstveno sanitarna inspekcija, istakla je da u Zakonu moraju postojati precizno definisane odredbe kako bi inspekori mogli da postupaju na adekvatan način.
– Postoje brojne ustanove koje se bave anti age nehirurškim metodama medicine glave i vrata, a još uvijek ne postoje pravilnici u toj oblasti – kazala je Nikčević, dodajući da su informisani da će oni uskoro biti donijeti kako bi doprinijeli kvalitenijem vršenju kontrola.
Jelena Bulajić, Stomatološka komora, smatra da Zakonom ne treba ograničavati ovu oblast u smislu zdravstvenog turizma na protetske i ortodontske usluge.
Tokom sjednice, između ostalog, konstatovano je da, budući na to da i domaće stanovništvo koristi usluge u zdravstvenom turizmu, potrebno razmotriti brisanje ili modifikaciju stava „Usluge zdravstvenog turizma ne padaju na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja”.
– Da li na ovaj način onemogućavamo da FZZO plaća usluge rehabilitacije građanima Crne Gore u Institutu Igalo? Smatramo da nije neophodno da se u zakonu precizira način plaćanja jer se sve definiše posebnim aktima FZZO – zaključuje Koordinacioni odbor.
Koordinacioni odbor skreće pažnju da je ministarstvo nadležno za poslove turizma odgovorno za kontrolu ispunjenosti standarda u pogledu prostora, opreme, kadra i usluga za spa & wellness centre. Ukoliko objekat ispunjava tražene standarde u tom slučaju može dobiti specijalizaciju Spa&Wellness.
Usluge koje se pružaju a predstavljaju zdravstvene usluge treba da budu u nadležnosti Ministarstva zdravlja jedan je od zaključaka KO za zdravstveni turizam.
Podaci FZO za prošlu godinu: Trošak za ljekove 120 miliona, za plate u zdravstvu 150
Prema podacima Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO), ukupni troškovi za ljekove u 2022. godini iznosili su 119.420.500,77 eura. Ovaj iznos plaćen je za ljekove izdate na recept u državnim i privatnim apotekama, kao i za liječenje u javnim zdravstvenim ustanovama.
Ukupni troškovi za ljekove koje su potrošili građani, odnosno osiguranici, manji su za 30 miliona od izdataka za zarade zaposlenih u zdravstvu. Ukupne bruto plate i ostala primanja za medicinski i nemedicinski kadar u javnom zdravstvu, nakon tri povećanja plata od januara 2022. godine, na godišnjem nivou iznose 150 miliona eura, što je za 20 više zbog troškova rasta zarada.
– Izdaci za ljekove koji se realizuju preko obrasca ljekarskog recepta u 2022. godini su iznosili 67.741.834,95 eura, od čega preko apoteka Montefarma 43.629.052,12, a preko privatnih apoteka koje su u ugovorenom odnosu sa Fondom 24.112.782,83. Izdaci za ljekove koji su isporučeni javnim zdravstvenim ustanovama tokom 2022. godine su iznosili 51.678.665,82 eura. Dakle, ukupni troškovi za ljekove u 2022. godini su 119.420.500,77 eura, saopšteno nam je iz Fonda na pitanje o troškovima za ljekove u prošloj godini.
Tenderi u toku
Zdravstvena ustanova apoteke Crne Gore (ZUACG) Montefarm raspisala je tri tendera ukupne vrijednosti blizu 60 miliona eura za nabavku medicinskih sredstava i hemikalija, ampuliranih ljekova i ljekova za oralnu upotrebu. Ljekovi za javne zdravstvene ustanove (JZU) i apoteke koštaće preko 57 miliona eura, dok će medicinska sredstva i hemikalije stajati više od dva miliona.
U Montefarmu kažu za „Dan“ da očekuju da će ove nabavke podmiriti potrebe sektora javnog zdravstva za period od šest do sedam mjeseci. Na naše pitanje su odgovorili da ove godine ne očekuju nestašice ljekova.
Sva tri tendera raspisana su 6. februara, na osnovu dostavljenih planova potreba javnih zdravstvenih ustanova i procjena potreba Montefarma za apoteke koje posluju u njihovom sastavu.
Direktor Fonda doktor Vuk Kadić kazao je nedavno za „Dan“ da u javnim zdravstvenim ustanovama imaju 9.800 zaposlenih. Nakon svih povećanja plata, mjesečni trošak po tom osnovu je porastao za preko 1,5 miliona mjesečno, odnosno 20 na godišnjem nivou, pa ukupno iznosi 150 miliona eura. Godinu ranije, iz budžeta za zarade u zdravstvu je isplaćeno 131,8 miliona eura.
– Ukupan budžet Fonda je 368,5 miliona eura, što nije čak ni na nivou zemalja regiona, a pogotovo ne evropskih država. U regionu je budžet za zdravstvo između 7,8 ili 9 odsto BDP-a. Slovenija ima 11 odsto, a naš budžet je 6,5 do 7 odsto BDP-a. Moramo biti racionalni, znati na šta trošimo sredstva i uvesti ozbiljne kontrole. Ove godine za ljekove i medicinska sredstva izdvojeno je oko 115 miliona. Moraćemo da se uklopimo u to! Sada će biti raspisan veliki tender za nabavku, koji će nadam se barem 10 mjeseci ove godine pokriti potrebe za ljekove i medicinska sredstva. U ovom trenutku Fond nema dugove prema bilo kome – odgovorio je Kadić na pitanje da li će biti novca za blagovremenu nabavku ljekova.
Zdravstvena ustanova apoteke Crne Gore (ZUACG) Montefarm raspisala je tri tendera ukupne vrijednosti blizu 60 miliona eura za nabavku medicinskih sredstava i hemikalija, ampuliranih ljekova i ljekova za oralnu upotrebu. Ljekovi za javne zdravstvene ustanove (JZU) i apoteke koštaće preko 57 miliona eura, dok će medicinska sredstva i hemikalije stajati više od dva miliona.
U Montefarmu kažu za „Dan“ da očekuju da će ove nabavke podmiriti potrebe sektora javnog zdravstva za period od šest do sedam mjeseci. Na naše pitanje su odgovorili da ove godine ne očekuju nestašice ljekova.
Sva tri tendera raspisana su 6. februara, na osnovu dostavljenih planova potreba javnih zdravstvenih ustanova i procjena potreba Montefarma za apoteke koje posluju u njihovom sastavu.
FBI upozorava na porast zločina iz mržnje u SAD
Glas Amerike (VOA) navodi da su kao i prethodnih godina na meti zločina iz mržnje najviše bili crnci 2021, oni koji su usmjereni na bjelce bili su na drugom mjestu, a slijede zločini protiv gejeva, Jevreja i Azijaca.
FBI definiše zločin iz mržnje kao krivično djelo „motivisano, u cjelini ili dijelom, predrasudama napadača u vezi s rasom, religijom, invaliditetom, seksualnom orjentacijom, etničkom pripadnošću, polom ili polnim identitetom“.
Godišnji izvještaj FBI je počeo da sastavlja od 1990. godine, koristeći dokumentaciju koja je sakupljana od dvadesetih godina prošlog vijeka.
Jedan zvaničnik FBI rekao je novinarima da su „predviđanja agencije za 2022. godinu po brojevima već prevazišla 2021“, navodi VOA.
Sukob migranata u Loznici, jedan ubijen
Pozivajući se na nezvanične informacije RTS navodi da je migrant preminuo od posledica prostrelnih rana.
Loznica je jedan od gradova u kojem se migranti okupljaju i ilegalno pokušavaju da preko reke Drine pređu u Republiku Srpsku, a sukobi među njima su česti.
Na auto-putu vozio 208 km/h, dobio 15 dana zatvora
Prilikom kontrole utvrđeno je da je B.I. imao 0,74 promila alkohola u organizmu.
🚨Mobilna jedinica saobraćajne policije na auto-putu je kontrolisala B.I. (20), mladog vozača koji je upravljao vozilom brzinom od 2⃣0⃣8⃣ km/h na dijelu puta gdje je brzina ograničena do 100 km/h‼️
⬇️
Takođe, on je ovom prilikom imao 0,74 promila alkohola u organizmu.
1/2 pic.twitter.com/M8Hty05Val— Uprava policije Crne Gore (@PolicijaCG) March 14, 2023
„B.I. je uhapšen i uz prekršajnu prijavu priveden sudiji za prekršaje koji je ovom licu izrekao kaznu zatvora u trajanju od 15 dana i novčanu kaznu od 300 eura“, naveli su iz Uprave policije na Tviteru.
Danilović: Nema saradnje sa Milom, srpski narod i manjine su bili diskriminisani u CG
Nema saradnje sa Milom Đukanovićem i sa njim nema potrebe ni da se mirimo ni da sarađujemo, kazao je predsjednički kandidat i lider Ujedinjene Crne Gore, Goran Danilović u intervjuu za portal IN4S.
– Ne smijemo imati kratko pamćenje. Kratko pamćenje u politici znači dugoročnu nepravdu. On mora da posluži i kao primjer da ko god odluči da uđe u politiku da bi se obogatio i na paroli “zavadi pa vladaj”, će zakonski odgovarati. Ukoliko to ne uradimo i ako mu zaboravimo sve što je do sada učinio, bojim se da će to ostaviti trajan trag ne samo na politiku Crne Gore, već i na narod. Obećali smo ljudima da će on zakonski odgovarati za sve što je do sada učinio građanima Crne Gore i to moramo ispuniti. Ne smijemo imati kratko pamćenje – rekao je on.
Dodao je da je srpski narod bio diskrimisan u sopstvenoj državi, koju su gradili i izgradili njihovi preci, ali su bile diskriminisane i nacionalne manjine koje su, od strane bivše vlasti, tretirane kao pogonsko gorivo i ćutljivi svedoci za lične interese nekolicine vlastodržaca.
– To nam govori da nije bila problem samo laž, već i sijanje straha kod svake grupe. Agresija i mržnja se potom kod svih grupa stvarala u strahu od agresije i mržnje sa druge strane. Možemo reći da smo decenijama svjedočili orvelovskoj distopiji, pa su i kod nas vladali zakoni da je laž istina, sloboda ropstvo, a neznanje moć – istakao je on.
Prema njegovim riječima, razumljivo je da su građani razočarani stalnim političkim igrarijama koje su se dešavale nakon 30. avgusta.
– Ono što ipak moramo razumjeti je da je Crna Gora tek sada demokratska država i da se čak i u državama sa dugom demokratskom istorijom katkad dešavaju ovakve stvari. Smjenjuju se vlade, građani protestuju, izražavaju svoje nezadovoljstvo. Neophodno je da se borimo dok Crna Gora ne postane istinski demorkatska država i to se ne rješava jednim hrabrim potezom i jednim izborima. Dakle, nema popuštanja i malodušnosti! Nužno je da građani nauče političare da podrška političkoj strukturi zavisi od njihovog ispunjenja datih predizbornih obećanja i snalaženju u politici nakon izbora. Do tada građani treba da izlaze na izbore i da izlaze na mirne proteste, da na zakonski način iskazuju svoje nezadovoljstvo, sve dok ne vide da Crna Gora konačno počinje da liči na ozbiljnu državu kakvu i žele. Podržaću bilo kog kandidata iz naše parlamentarne većine koji se nađe protiv Đukanovića. To je naša obaveza i to ćemo učiniti svim srcem – zaključio je Danilović.
Jutarnja kafa vas neće učiniti produktivnijim
Kafa je jedno od najpopularnijih pića na svijetu, pa se tako preko dvije milijarde šoljica ovog napitka konzumiraju svakog dana. Nije tajna da ljudi piju kafu kako zbog njenog ukusa, tako i zbog efekata koje ona navodno ima na organizam.
Efekti kafe na produktivnost su dobro poznati i dobro dokumentovani, a mnogi je nazivaju drogom kapitalizma, zahvaljujući njenoj nenadmašnoj moći da nam pomogne da završimo stvari, toliko da je 1950-ih pauza za kafu bila dio jednog američkog zakona zahvaljujući njenoj sposobnost da „promoviše veću efikasnost i dovede do boljih poslovnih performansi“, prenosi N1.
Ovo se dogodilo nakon što je ustanovljeno da radnici u fabrici kravata obave onoliko posla za šest sati koliko su ranije uspijevali za osam, pod uslovom da su imali dvije pauze za kafu dnevno.
Međutim, novo istraživanje sa Univerziteta Njukasl u Australiji ukazuje na to da je ideja da vam kafa „daje“ dodatnu energiju zapravo laž, u stvari, ona samo „krade energiju“ od ostatka dana i stvara dugotrajni umor. Kako to znamo? Sve se svodi na jedinjenje koje se zove adenozin, piše D’Marge.
Šta je adenozin?
Adenozin pomaže u regulisanju ciklusa spavanja i buđenja. Kako vaš dan napreduje, nivoi adenozina se povećavaju jer je on nusproizvod upotrebe energije u vašim ćelijama. Kada se adenozin veže za recepktore, on govori vašem tijelu da sporije troši energiju, zbog čega se osjećate umorno. Kada odete na spavanje, potrošnja energije opada, nivoi adenozina opadaju i budite se osvježeni.
Ovdje kofein „stupa na scenu“. Možda ćete se i dalje osjećati malo pospano kada se probudite (nedostatak sna, nekoliko čaša alkohola previše i stres mogu biti krivci za to), pa ćete popiti šoljicu kafe. Međutim, kofein u vašoj kafi je sličnog oblika jedinjenju adenozina, tako da se vezuje za iste receptore, pa blokira njegovo dejstvo, zbog čega se osjećate manje umorno.
Adenozin koji kofein blokira ne nestaje. Na kraju, kofein se razgrađuje i sav nagomilani adenozin se vezuje za receptore koje je tražio. Zbog toga vam kofein zapravo nikada ne daje dodatnu energiju, samo vam kupuje vrijeme prije nego što vas umor sustigne.
Da biste i pored ovih negativnih efekata imali koristi od kafe, bar kada je u pitanju vaša produktivnost, potrebno je da je konzumirate u pravo vrijeme.
Popijte kafu kasnije u toku dana
Kortizol je hormon stresa koji čini da se osjećate budno. Prirodno je da je na najvišem nivou kada se probudite. Stoga vam možda ipak neće trebati kafa u jutarnjim časovima.
Štaviše, što je manje adenozina u vašem organizmu, manje ćete se osjećati umorno i manje kofeina koji konzumirate može da blokira adenozin. Zato ima smisla da popijete kafu kasnije tokom dana kada se već osjećate umornije; kofein će u tom slučaju mnogo više nadomestiti nedostatak energije.
Naravno, ne bi trebalo da pijete kafu previše kasno, jer ćete time poremetiti svoj san, a bez dobrog sna, možete zaboraviti na produktivnost, budnost, fokusiranost i druge pozitivne efekte kafe, zbog kojih je mnogi od vas i piju.
AMSCG: Povoljni uslovi za vožnju
U Crnoj Gori su na većini puteva povoljni uslovi za saobraćaj, a mogući su sitniji odroni, saopštili su iz Auto-moto saveza (AMSCG).
Iz AMSCG-a su vozačima savjetovali da vožnju prilagode uslovima na putu i poštuju pravila saobraćaja.
Saobraćaj je u prekidu za sva vozila na putu Mojkovac – Đurđevića Tara, u mjestu Dobrilovina.
Saobraćaj na magistralnom putu M-2 Podgorica-Bioče, zbog izgradnje Bulevara Vilija Branta promijenjen je sa dvosmjernog na jednosmjerni, a moguće su povremene obustave ne duže od 15 minuta.
Na magistralnom putu M-5, dionica Rožaje – Špiljani, zbog rekonstrukcije puta, saobraća se naizmjenično.
Zbog radova naspram Komandnog centra tunela Sozina i poslije naplatnog centra, neophodno je poštovanje privremene saobraćajne signalizacije.
Na magistralnom putu M-11 Lepetani-Tivat-Krtolska raskrsnica, u mjestu Donja Lastva, promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu radova.
Od raskrsnice Podgorica-Cetinje-Nikšić do Komanskog mosta režim saobraćaja je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.
U Budvi, na dionici od Prijevora do Lastve Grbaljske, zbog radova na regionalnom vodovodu, promijenjen režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni, a potpuno je obustavljen od deset do 14 sati osim nedjelje.
Na trajektnoj liniji Kamenari-Lepetane saobraća jedan trajekt, a autobusi i teretna vozila se preusmjeravaju na put zalivom.
Trajekt ne saobraća od 22 sata do šest sati ujutro.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnim signalizacijom.
Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, upotreba pneumatika za zimsku upotrebu za sva motorna vozila obavezna na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom, bez obzira na to da li na tom putu postoje zimski uslovi.
„Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (sniježne padavine, snijeg, led ili poledica na kolovozu) na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je četiri milimetra“, naveli su iz AMSCG.
Kako su objasnili, na auto-putu je obavezno da svako vozilo ima zimsku opremu.
Od danas skuplje sve vrste goriva
Sve vrste goriva u Crnoj Gori od danas će biti skuplje, saopštilo je Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI) na Tviteru.
Eurosuper 95 poskupjeće za dva centa i koštaće 1,57 eura po litru.
Eurosuper 98 biće skuplji za cent i koštaće 1,61 euro po litru.
Cijena eurodizela po litru biće 1,5 eura što znači da će poskupjeti za dva centa, dok će lož ulje takođe poskupjeti za dva centa i koštaće 1,47 eura po litru.