Moskva će biti prinuđena da reaguje ako kolektivni Zapad počne da koristi oružje sa nuklearnom komponentom, izjavio je predsednik Rusije Vladimir Putin posle rusko-kineskih pregovora u Kremlju.
„Danas je objavljeno da je Velika Britanija… najavila ne samo isporuku tenkova Ukrajini, već i granata sa osiromašenim uranijumom. Izgleda da je Zapad zaista odlučio da se bori protiv Rusije do poslednjeg Ukrajinca, ne rečima, već delom“, istakao je Putin.
„Ali želim u vezi sa tim da napomenem da, ukoliko se sve ovo desi, onda će Rusija biti prinuđena da u skladu sa tim reaguje, mislim na činjenicu da kolektivni Zapad već počinje da koristi oružje sa nuklearnom komponentom“.
Putin je napomenuo da je vest o ovoj nameri Velike Britanije dobio tokom pregovora sa Si Đinpingom, sa kojim je, između ostalog, razgovarao i o pitanju mogućnosti sprovođenja kineskog plana rešavanja situacije u Ukrajini.
Zamenica britanskog ministra odbrane Anabel Goldi izjavila je ranije da će London pored slanja eskadrile borbenih tenkova „čelendžer 2“ u Ukrajinu, takođe poslati municiju, uključujući oklopne granate koje sadrže osiromašeni uranijum.
Američke trupe koristile su municiju sa osiromašenim uranijumom tokom operacije „Pustinjska oluja“, bombardovanja Jugoslavije i invazije na Irak 2003. godine. Kao što su primetili stručnjaci, korišćenje ove municije može dovesti do onkoloških bolesti.
Poseban akcenat je na kontroli imovine u Srbiji, jer, kako građani, tako i funkcioneri vole nekretnine u toj državi, a u našem fokusu će sigurno najviše biti Beograd na vodi, krug dvojke, Kopaonik i Zlatibor, kaže Miljanić
Ministarstvo pravde uskoro će završiti sve potrebne procedure i proslijediti Skupštini na ratifikaciju međunarodni sporazum kojim treba da se operacionalizuje i zaživi program kontrole imovine javnih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji, kazao je „Danu“ ministar bez portfelja u tehničkom mandatu i potpredsjednik Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije Zoran Miljanić. On ističe da sporazum treba do omogući regionalnu saradnju u kojoj će države razmjenjivati podatke o imovini funkcionera, a za Crnu Goru je najinteresantnija Srbija koja je prepoznata kao jedna od omiljenih destinacija za sticanje nekretnina.
– Poseban akcenat je na kontroli imovine u Srbiji, jer, kako građani, tako i funkcioneri vole nekretnine u toj državi, a u našem fokusu će sigurno najviše biti Beograd na vodi, krug dvojke, Dedinje, Kopaonik i Zlatibor, ali i druge lokacije, mada se ovi elitni djelovi izdvajaju. Naravno, kontrilisaće se i potencijalna imovina u Sjevernoj Makedoniji, ali ipak računamo da će u fokusu biti Srbija – kaže Miljanić.
”ZORAN MILJANIĆ ZA „DAN“ KAŽE DA JE SPORAZUM SA SRBIJOM I SJEVERNOM MAKEDONIJOM SAMO POČETAK, TE DA JE PLAN DA SE U NAREDNOM PERIODU OBUHVATE I DRUGE DRŽAVE, PRIJE SVEGA U REGIONU, ODNOSNO ALBANIJA, HRVATSKA I BOSNA I HERCEGOVINA
Podsjetimo na Međunarodni sporazum o razmjeni podataka u svrhu provjere izjava o imovini, potpisan je 19. marta 2021. godine u Beogradu, od strane ministara nadležnih za poslove pravosuđa Crne Gore, Srbije i Sjeverne Makedonije. Primjena još nije počela, a na jednom radnom sastanku koji su u decembru 2022. organizovali Regionalna antikorupcijska inicijativa (RAI) u saradnji sa Agencijom za sprečavanje korupcije (ASK), a uz podršku Kancelarije Ujedinjenih nacija za borbu protiv droge i kriminala (UNODC) i Agencije za razvoj Austrije (ADA), ocijenjeno je da će implementacija sporazuma ojačati saradnju u pogledu otkrivanja imovine javnih funkcionera na regionalnom i međunarodnom nivou. Tada je ocijenjeno da je potreban dalji rad na integraciji i operacionalizaciji sporazuma. Govoreći o međunarodnom sporazumu, Ingve Engstrom, šef Sektora za saradnju Delegacije EU u Crnoj Gori, poručio je ranije da je neophodno da vlasti triju država potpisnica transponuju ugovor u nacionalna zakonodavstva i predvide konkretna pravila za sprovođenje i proceduralne postavke, kako bi se omogućila njegova primjena.
Stanovi pitanje za Skupštinu i SDT
Odgovarajući na pitanje o podjeli stanova i stambenih kredita funkcionerima, Miljanić kaže da je Vlada odradila svoj posao i da su sada na potezu Skupština i Specijalno državno tužilaštvo.
– Skupština treba da skine imunitet grupi poslanika protiv kojih je podnijeta prijava, a dalji postupak treba da vodi Specijalno državno tužilaštvo. Što se tiče Vlade, taj posao je kod nas zaokružen – rekao je Miljanić.
Podsjetimo, stambene komisije Vlade Crne Gore su od 2016. do završetka 2020. godine, dok je na njenom čelu bio Duško Marković (DPS), samo preko povoljnih stambenih kredita državnim funkcionerima i službenicima podijelile 5.971.000 eura. To proizilazi iz četiri spiska na kojima se nalaze 433 imena, a koje je objavila Vlada u tehničkom mandatu, na čijem je čelu Dritan Abazović, u periodu od 21. oktobra do sredine novembra. Ti spiskovi su sastavni dio krivične prijave kojom se bavi Specijalno državno tužilaštvo. Abazović je na konferenciji za medije 21. oktobra prošle godine najavio spisak sa 500 imena lica kojima su dijeljeni krediti ili stanovi, a tog dana objavljeno je ukupno 113 imena, a za koja je podijeljeno čak 3.438.000 eura. Dopunjeni spisak dobili smo 15. novembra, sa dodatnih 19 imena kojima je Vlada podijelila 243.000 eura, a 16. novembra objelodanjeno je još 191 imena lica kojima je po ovom osnovu podijeljeno 1.375.000 eura. Na spisku koji je objavljen 18. novembra nalazi se još 110 imena javnih funkcionera i državnih službenika kojima je Vlada podijelila 915.000 eura.
Zoran Miljanić za „Dan“ kaže da je sporazum sa Srbijom i Sjevernom Makedonijom samo početak, te da je plan da se u narednom periodu obuhvate i druge države, prije svega u regionu, odnosno Albaniji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
– Dvije države su uzete za početak i naravno da je plan da se krug širi, to je proces koji ide i koji će trajati. Naravno da će nam biti interesantno da se radi i na sporazumima sa nekim drugim državama iz Evrope, na primjer Švajcarskom. Sada je najbitnije da se završi ratifikacija u Skupštini, a to će biti urađeno nakon predloga Ministarstva pravde. Od ministra pravde imamo informaciju da je proces pri kraju i da možemo u narednih par nedjelja i očekivati da se odradi procedura u parlamentu, kako bi se započelo sa punom implementacijom sporazuma – kazao je Miljanić za „Dan“.
On ističe da će se Savjet za borbu protiv korupcije na visokom nivou sastati uskoro i da na dnevnom redu očekuje pitanje eksploatacije šuma, odnosno bavljenje „šumarskom mafijom, ali i farmaceutskom“.
– Što se tiče šuma, mislim da tu ne moramo davati neka velika objašnjenja zašto to pitanje pokrećemo, jer je situacija u toj oblasti zabrinjavajuća. Što se tiče „farmaceutske mafije“, mislimo da se tu mora odraditi jedan ozbiljan posao, jer postoje sumnje da se usljed monopolskih pozicija mnogi ljekovi u Crnoj Gori prodaju po cijenama koje su daleko više nego što je slučaj u regionu – ocjenjuje Miljanić.
Skladištena droga obezbijeđena je video-nadzorom i fizičkim obezbjeđenjem pripadnika Uprave policije 24 sata svakog dana u godini
U depozitu podgoričkog Višeg suda trenutno se nalazi oko devet tona raznih vrsta droge koje su oduzete pravosnažnim presudama. Među zaplijenjenim nedozvoljenim supstancama ne nalazi se i kokain koji je zaplijenjen u najvećoj međunarodnoj policijskoj akciji „Florida“, koja je realizovana i u Crnoj Gori, kojom prilikom je uhapšeno 17 osumnjičenih, saopštila je za „Dan“ portparol Višeg suda Marija Raković.
Ona je kazala da je poslednje uništavanje zaplijenjene droge bilo 21. septembra prošle godine, kada je uništena 2,1 tona narkotika, dok je prije toga droga uništavana u junu 2020. godine.
– U predmetu okrivljenih R.V., D.G. i dr. koji su uhapšeni u akciji „Florida“, zaplijenjena droga se ne nalazi u depozitu podgoričkog Višeg suda – odgovorila je Raković na pitanje „Dan“.
Akcija „Florida“ bila je dio kontinuiranih mjera i radnji koje je Uprava policije, u saradnji sa međunarodnim partnerima, sprovodila u cilju razbijanja struktura organizovanog kriminala koje se bave krijumčarenjam narkotika na međunarodnom nivou, dominantno sastavljenih od pripadnika tzv. balkanskog kartela.
Skladištenje opojnih droga koje su oduzete kao dokazni materijal u prostorijama Višeg suda u Podgorici predstavlja zdravstveni rizik za zaposlene, pa je postojao predlog da se kompletan depozit dislocira na neku bolje obezbijeđenu lokaciju.
Drogu uništavaju na svake dvije godine
Od devet tona deponovanih u Višem sudu u Podgorici, dominantno se radi o marihuani, za koju je karakterističan jak opojni miris, koji svakako utiče na zdravlje zaposlenih. Njeno uništavanje nema zakonom utvrđene rokove, već se ona uništava kada količina u pravosnažno okončanim predmetima postane tolika da ometa rad u arhivu, a to se, u prosjeku, dešava jednom u dvije godine.
– Poslednji put je droga koja se nalazi u depozitu suda, a koja je pravosnažnim odlukama oduzeta, uništena 21.9.2022. godine, i to 2,1 tone, a prije toga u junu 2020. godine, kada su uništene četiri tone opojne droge – naveli su iz Višeg suda.
Odredbama Zakona o sudovima, Viši sud u Podgorici nadležan je za područja osnovnih sudova u Podgorici, Baru, Danilovgradu, Kotoru, Nikšiću, Ulcinju, Herceg Novom i Cetinju. Zgrada suda sa prostorijama u kojima se čuvaju depoziti i dokazni materijali nalazi se u centru glavnog grada, što predstavlja dodatni rizik.
Droga koja se nalazi u depozitu u zgradi suda obezbijeđena je video-nadzorom i fizičkim obezbjeđenjem pripadnika Uprave policije 24 sata, svakog dana u godini.
– Postoje i savremeni alarmni uređaji koji bi reagovali na svaku povredu zaštićenog prostora – saopšteno je ranije iz Višeg suda.
– Podsjećamo da je u toku rad na izmjenama Zakonika o krivičnom postupku kojim bi se uveo sistem uzorkovanja, a koji je praksa u savremenim pravnim sistemima, po kojem se droga uništava odmah nakon što se od nje uzme uzorak. Nema potrebe za njenim višegodišnjim skladištenjem i čuvanjem tokom trajanja postupka, kada se sistemom uzorkovanja mogu obezbijediti dokazi u slučaju eventualne potrebe da se njen kvalitet provjerava u sudskom postupku – pojasnili su iz Višeg suda.
I ukoliko izmjene ZKP-a ne budu usvojene, skladištenje droge neposredno u prostorijama suda pokazalo se nepotrebnim.
Sam postupak uništavanja teče kada se oduzeta droga predaje komisijski Upravi za katastar i državnu imovinu, shodno Zakonu o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću. Nakon toga droga se uništava na mjestima koja imaju odgovarajuće peći, uz saglasnost i saradnju nadležnih zdravstveno-sanitarnih ustanova.
Opština Berane organizuje akciju čišćenja aerodromske piste, uz nastojanje očuvanja i uređenja životne sredine. Akcija čišćenja je zakazana za srijedu, 22. mart, s početkom u 9 časova ujutro. Opština Berane poziva sve građane koji žele da se pridruže akciji da dođu na aerodromsku pistu u navedeno vrijeme.
Svi volonteri će dobiti rukavice, vreće za smeće i ostalu opremu potrebnu za čišćenje. Ova akcija je izvrsna prilika za zajedničko djelovanje građana i lokalne uprave, s ciljem stvaranja sigurnijeg i čistijeg okruženja. Podsjećanja radi, nedavno je organizovana akcija čišćenja zaobilaznice a u planu je uređenje još nekoliko kritičnih lokacija na teritoriji opštine. Čišćenjem Stadiona malih sportova u centru grada nastavljenja je i akcija D.O.O.,,Komunalno-Berane” Uklonimo divlje deponije.
Pojačane aktivnosti se očekuju narednih dana, u zavisnosti od vremenskih prilika.
Cetinjska policija je uhapsila V.N. (46) zbog vožnje pod dejstvom alkohola.
– On je upravljao vozilom u naselju Bajice pod djestvom alkohola u koncentraciji od 2,47 g/kg. Njemu je sudija za prekršaje izrekao novčanu kaznu u iznosu od 700 eura, naveli su iz policije na Tviteru.
Istakao je i značaj sveobuhvatnog pristupa u suzbijanju korupcije, kao i poseban značaj mehanizama međunarodne pravosudne saradnje i brojnih međunarodnih instrumenata u ovoj oblasti
Ministar pravde Marko Kovač naglasio je snažnu posvećenost i nedvosmislenu podršku kontinuiranom razvoju zakonodavnog i institucionalnog okvira za borbu protiv korupcije u Crnoj Gori.
On je učestvovao na konferenciji „Borba protiv korupcije i nacionalna sigurnost“ na poziv ministra pravde Republike Bugarske Kruma Zarkova u okviru aktivnosti kohorta Samita za demokratiju za antikorupcijske politike kao garanta nacionalne sigurnosti.
Istakao je i značaj sveobuhvatnog pristupa u suzbijanju korupcije, kao i poseban značaj mehanizama međunarodne pravosudne saradnje i brojnih međunarodnih instrumenata u ovoj oblasti.
Konferencija je okupila visoke zvaničnike vlada i predstavnike međunarodnih tijela koja intenzivno djeluju u oblasti borbe protiv korupcije.
Događaj je bio prilika za konsultacije na visokom nivou i analizu modaliteta za dalje unapređenje zajedničkog djelovanja u borbi protiv korupcije.
Osumnjičenom se na teret stavljaju dva krivična djela teška krađa u pokušaju
Ulcinjska policija je rasvijetlila dva slučaja obijanja u Pašinoj džamiji i lišili slobode E.Š. (34) iz Albanije.
Osumnjičenom se na teret stavljaju dva krivična djela teška krađa u pokušaju.
– On je, kako se sumnja, u dva navrata, 22. februara i 17. marta, upotrebom podesnog sredstva i fizičke snage provalio u unutrašnjost Pašine džamije u Ulcinju, iz koje nije ništa otuđio- navode iz policije.
Kompanija Air Montenegro uvešće ove godine dvije nove avio-linije iz naše zemlje, od Podgorice do Bratislave i od Tivta do Brna, objavio je portal exyuaviation.com.
Na taj način osnažiće se konekcije i olakšati potencijalni dolazak brojnih i najavljenih turista iz Češke i Slovačke.
Linija od Podgorice do Bratislave biće aktivna dva puta sedmično, a po aktuelnim najavama biće aktivna od 17. juna do 23. septembra.
Kada je Brno u Češkoj u pitanju, iz Tivta će linija biti aktivna tri puta sedmično, od 15. juna do 23. septembra.
Kako je objavio portal exyuaviation.com, za sada su iz Podgorice potvrđene ljetnje linije Air Montenegra za Bratislavu, Kopenhagen i Nant. Linija za francuski Lion jednom sedmično startuje 14. aprila.
Mi sa svim zemljama u regionu želimo i hoćemo najbolje moguće odnose. Želimo da unaprijedimo ekonomsku saradnju. Mislim da postoji veliki potencijal – naveo je Milatović
Kandidat Pokreta Evropa sad u drugom krugu predsjedničkih izbora u Crnoj Gori, Jakov Milatović kaže da će se, ako bude izabran, založiti za najbolje moguće odnose sa Srbijom, što je u interesu građana obje države.
– Nažalost, u prethodnom periodu često nije bio takav slučaj. Sjećate se onih politički zatvorenih granica 2020. godine koje su potupuno uništile privredu i turizam te godine? Mi sa svim zemljama u regionu želimo i hoćemo najbolje moguće odnose. Želimo da unaprijedimo ekonomsku saradnju. Mislim da postoji veliki potencijal – naveo je Milatović u intervjuu za Euronjuz Srbija.
Kao primjere projekata na kojima želi da radi sa Srbijom istakao je auto-put od Bara do Beograda i izgradnju jadransko-jonskog auto-puta.
– To su stvari o kojima želimo da razgovaramo sa Beogradom, Sarajevom, Tiranom. Ne želimo da se vraćamo u politike u koje nas je Milo Đukanović non-stop vraćao – rekao je Milatović.
Na pitanje o tome što ga pristalice DPS optužuju da je eksponent SPC i Beograda, kandidat pokreta Evropa sad kaže da je kršten u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, u Mitropoliji Crnogorsko-primorskoj, da je vjernik, ali da je prije svega slobodan čovjek, koji će kao predsjednik da tretira na isti način sve građane.
Ponavlja da se zalaže za najbolje odnose sa Beogradom i dodaje da su regionalne integracije temelj evropskih integracija.
– Njemačka, Francuska, zemlje Beneluksa i Italija su upravo kroz regionalnu saradnju napravile prvi korak ka onome što su kasnije bile ekonomske integracije. Zato vidim regionalne ekonomske integracije kao suštinski neodvojivi dio naših evropskih integracija – naveo je, između ostalog, Milatović.
