Francuski sindikati koji organizuju proteste protiv reforme penzija, najavili su nove proteste, prve posle nedavnog usvajanja zakona o reformi penzija.
Ministar unutrašnjih poslova Žerald Darmanen izjavio je da će širom zemlje biti raspoređeno dodatno 12.000 policajaca i žandarma, od kojih 5.000 u Parizu, javila je francuska onlajn televizija BFMTV.
Uprava francuskog civilnog vazduhoplovstva zatražila je od aviokompanija da danas otkažu oko 30 odsto svojih letova na pariskom aerodromu Orli i 20 odsto na drugim aerodromima. Kompanija Er Frans (Air France) saopštila je da će zadržati sve letove na dugim relacijama posebno na međunarodnom pariskom aerodromu Roasi-Šarl de Gol.
Očekuje se da će biti poremećen i željeznički saobraćaj. Sindikati koji organizuju proteste rekli su u srijedu posle intervjua Emanuela Makrona da su razočarani i dodali da je predsjednik Francuske pokazao „prezir prema milionama demonstranata“.
Why is western media silent on police brutality in France?
Predsjednik Francuske izjavio je da bi u narodu nepopularna reforma penzija trebalo da bude sprovedena do kraja godine i da je spreman da bude nepopularan zbog toga. Makron je u intervjuu francuskim televizijama TF1 i Frans 2 (France) rekao da je reforma neophodna i da je ne sprovodi iz zadovoljstva.
„Ja ne tražim da ponovo budem izabran. Između kratkoročnih anketa o popularnosti u javnosti i opšteg interesa zemlje, biram interes zemlje“, rekao je Makron i dodao da je spreman zbog toga da bude nepopularan.
Francuzi i dio opozicije su nezadovoljni jer reforma predviđa pomeranje starosne granice za odlazak u penziju sa 62 na 64 godine.
Makron je u utorak odbacio rekonstrukciju vlade, raspuštanje parlamenta i raspisivanje referenduma o reformi penzija.
Francuski predsjednik je rekao da ima povjerenje u premijerku Elizabet Born, koja je nedavno iskoristila ustavno pravo za usvajanje zakona o reformi penzija bez glasanja u parlamentu.
Zbog toga su poslanici opozicije podneli dva predloga o nepovjerenju vladi, koja nisu prošla u parlamentu.
To se i očekivali jer Makronova koalicija ima relativnu većinu i za zakon je imala podršku nekih opozicionih stranaka, među kojima je tradicionalna desničarska stranka Republikanci.
Ministar bez portfelja i zamjenik predsjednika Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije Zoran Miljanić kaže da je to tijelo koje je formirano krajem januara ove godine za kratko vrijeme dalo konkretne rezultate na suzbijanju korupcije.
“U tome smo uspjeli jer su članovi Savjeta, kao što je poznato, čelnici ministastarstava, tužilaštava, sudova i ostalih državnih institucija koje su zadužene za suzbijanje korupcije, kao i predstavnici istaknutih NVO. Postignuta je sinergija koja je neophodna za uspješan rad i za prevazilaženje opstrukcije koja je decenijama onemogućavala da se dođe do bilo kakvih rezultata u suzbijanju korupcije koja je razarala crnogorsko društvo i koju su naši inostrani partneri ocjenivali kao endemsku pojavu u Crnoj Gori”, kazao je Miljanić u izjavi za PRESS.
On je istakao da nesporna politička volja da se riješi taj višedecenijski problem i sinergija pojedinaca i institucija, daju prve rezultate.
“Pokazali smo da više nema nedodirljivih, a tako će biti i u buduće. U toku je i izrada Nacionalne strategije za borbu protiv korupcije, koja će kao krovni dokument dati smjernice državnim organima i doprinijeti njihovom efikasnom radu, a svi članovi Savjeta daće doprinos na izradi tog važnog dokumenta, kakav Crna Gora nikada ranije nije imala”, dodao je Miljanić.
Na pitanje kakve su poslednje informacije sa terena kada je riječ o nelegalnoj eksploataciji šljunka i da li se može reći da je taj posao u kratkom roku zaustavljen, Miljanić navodi da je na taj dio problema stavljena tačka ali da je i dalje potrebna opeznost države.
“Nelegalna eksploatacija šljunka decenijama je ugrožavala eko-sisteme u Crnoj Gori, a kao što je poznato, posljedica onoga što se dešavalo na Morači je ugrožavanje izvorišta Bolje sestre, odnosno ugrožavanje vodosnabdijevanja Crnogorskog primorja, a samim tim i ugrožavanja crnogorskog turizma kao naše najvažnije privredne grane. Smatramo da je na ilegalnu eksploataciju šljunka u koritu i na obalama Morače, ali i na ostalim rijekama stavljena tačka, ali ćemo i dalje biti obazrivi jer cijenimo da su pojedinci i kompanije koje su decenijama zarađivale ogroman novac spremni na sve da nastave sa beskurpuloznom poharom. Spremni smo da dokažemo da sa državom nema kompromisa kada je riječ o poštovanju zakona i ugrožavanju nacionalnih interesa”, poručio je Miljanić.
Kada je riječ o borbi sa problemom ilegalne sječe šuma Miljanić navodi da je ona u toku i da je Savjet na posljednjoj sjednici usvojio niz mjera koje će doprinijeti zaustavljanju bespravne sječe u cijeloj Crnoj Gori.
“I ovdje je riječ o ekološkoj katastrofi i o enormnom bogaćenju kriminalnih struktura koje decenijama
uništavaju nacionalna dobra ne hajući za katastrofalne posljedice”, ponovio je Miljanić.
Prema njegovim riječima, u proteklom periodu opstrukcija od pojedinaca iz državnih organa bila je glavna smetnja za efikasne akcije protiv korupcije i procesuiranje pojedinaca ili kompanija ogrezlih u nelegalne poslove i nelegalno bogaćenje.
“Slobodno možemo reći da je na djelu bila birokratska mafija čiji su članovi činili sve da spriječe da bilo koja institucija efikasno radi i štiti nacionalne interese. Od toga su ti pojedinci zaposleni u državnim institucijama imali i veliku ličnu korist. Ta sprega više neće postojati. Kao što sam pomenuo, članovi Nacionalnog savjeta su starješine svih organa zaduženih za politiku Vlade u borbi protiv korupcije i oni neće tolerisati bilo kakvu opstrukciju koja dolazi od njima potčinjenih državnih službenika”, dodao je Miljanić.
Govoreći o budućim akivnstima Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije, Miljanić je ponovio da je
njihova misija borba protiv korupcije na svim nivoima i da će na tom fonu biti izrađena Nacionalna strategija.
“Savjet će i dalje raditi tako da rezultati budu konkretni i vidljivi, te da se i dalje razvija sinergija svih institucija i pojedinaca zaduženih za antikorupciju i antikorupcijske mjere. Pored ostalog, pred Savjetom će se u najskorije vrijeme naći i tema suzbijanja krivolova, prevashodno, u Nacionalnim parkovima, ali i niz drugih problema koji su decenijama gurani pod tepih na uštrb nacionalnih interesa, vladavine prava i pravde”, zaključio je Miljanić.
Sagovornik Vijesti iz izvršne vlasti kazao je da će Vlada o tome odlučiti na telefonskoj sjednici danas ili sjutra.
Kako prenosi taj medij, ta odluka kabineta premijera u tehničkom mandatu, Dritana Abazovića, kao i u neki drugim slučajevima, biće privremena sve dok Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) i Uprava policije ne utvrde da li i odakle Milatoviću prijeti opasnost.
Tokom noći Albaniju je pogodio snažan zemljotres jačine 4,7 stepeni po Rihteru. Epicentar je bio devet kilometara od mjesta Erseke na dubini od pet kilometara.
Nakon ovog zemljotresa, Albaniju su pogodila još tri slabija. Epicentar potresa se dogodio na devet kilometara od mjesta Erseke, pri dubini od pet kilometara.
Još uvijek nema informacija o eventualnim povrijeđenim i materijalnoj šteti.
Memorandum o valorizaciji aerodroma u Beranama, između njemačkog investitora Majka Štajnmilera, crnogorske vlade i Opštine Berane, trebalo bi da u narednih deset do 15 dana bude potpisan u tom gradu, kazao je portalu RTCG Štajnmiler, nakon što je održan sastanak u Vladi, kao i poslije izjave predsjednika Odbora direktora Aerodroma Crne Gore Eldina Dobardžića da aerodrom u Beranama neće negativno uticati na poslovanje te kompanije.
– Prilikom razgovora u Vladi, sa premijerom Dritanom Abazovićem i Dobardžićem, priložio sam pisane garancije koncerna koji stoji iza mene da će isfinansirati projekat. Sada sam u kontaktu sa vladinim pravnim ekspertima koji su mi saopštili da je nacrt memoranduma već urađen i da je na provjeri. Nadam se da ćemo taj memorandum potpisati u Beranama u narednih deset do 15 dana, zajedno sa predsjednikom Vlade i predsjednikom Opštine – kazao je Štajnmiler.
I Dobardžić je, nakon posljednjeg sastanka u Vladi, za Televiziju Crne Gore kazao da su napravljeni prvi konkretni pomaci i da će memorandum o saradnji biti brzo potpisan.
On je objasnio da će memorandum najprije biti usvojen kao dokument na Vladi, a onda potpisan između tri strane.
– Korak nakon toga koji bi trebalo uraditi jeste da Ministarstvo kapitalnih investicija u planu za koncesije već za ovu godinu, koja je aktivna, datumski se vezuje za kraj aprila, uvrsti i davanje Aerodroma u Beranama za koncesiju – kazao je Dobardžić u emisiji Mreža na TVCG.
On je istakao da Vlada koncesije može izdati na 30 godina, dok Skupština može trajanje koncesija odrediti i duplo duže, odnosno na 60 godina.
– Ogromni su benefiti za razvoj prvo turizma Crne Gore, kada je u pitanju restauracija aerodroma – kazao je Dobardžić.
Dobardžić je naglasio da aerodrom u Beranama neće biti konkurencija preduzeću Aerodromi Crne Gore.
– Investitor primarno razmišlja da razvija kargo saobraćaj, što znači da aerodrom u Beranama neće biti konkurencija Aerodromima Crne Gore, jer mi smo primarno okrenuti ka putničkom saobraćaju – objasnio je Dobardžić.
Bivša ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta, profesorica Vesna Bratić najavila je da će sljedeće sedmice podnijeti krivičnu prijavu protiv Zaštitnice imovinsko-pravnih interesa, ukoliko joj u roku od osam dana ne odgovore, da li su podnijeli regresne tužbe za sudske sporove koji su izgubljeni usljed donošenja odluka zbog pogrešnog tumačenja zakona. Bratić je juče „Danu“ kazala da pretpostavlja, da je Zaštitnica jedino protiv nje podnijela regresnu tužbu za nadoknadu štete, zbog tužbi smijenjenih direktora škola protiv Ministarstva.
Zaštitnik je sredinom marta na Bratićkin zahtjev za slobodan pristup informacijama, regresnim tužbama, ukoliko ih ima, u svim onim slučajevima gdje je država oštećena, zatražio ispravku istog, odnosno preciziranje imena i podataka o tužiocu.
– Ostajemo pri tvrdnji da je do gubljenja postupaka koji su pokrenuli bivši direktori zbog njihove smjene došlo greškom u vođenju samih postupaka. ZIPI nije tada, a ni sada, kad još traju neki postupci, nije saslušala nikog iz kabineta tadašnjeg MPNKS, već očigledno dobrovoljno gubi predmete i na taj način pričinjava štetu državi. I ne samo to, već da bi prikrila svoje propuste koje i dalje čini, optužuje druge ljude i inicira postupke u kojima se traži odgovornost donosioca odluka za tumačenje zakona. Poštujući njenu praksu zatražila sam da mi dostavi sve regresne tužbe koje je ona bila dužna da dostavi sudu za postupke koji su izgubljeni usljed donošenja odluka zbog pogrešnog tumačenja zakona. Na moj upit, ZIPI je tražila da joj dostavim ko je tužilac u tom postupku, a tužilac je niko drugi do ona. Ne znam da li se šali, ili ne zna posao, ili vrijeđa. Ono što pretpostavljam je da ona „kupuje vrijeme“, jer nijednu regresnu tužbu nije podnijela osim one protiv mene, a ako je osnovan tužbeni zahtjev protiv mene onda je ZIPI izvršila krivično djelo nesavjestan rad u službi jer nije procesuirala nijednu drugu regresnu tužbu, za koju je potraživanje zastarjelo i time nanijela štetu državi od više stotina hiljada eura. Sačekaću da mi u roku od 8 dana odgovori, ako to ne učini i nastavi da me obmanjuje, podnijeću krivičnu prijavu protiv nje, već krajem sljedeće nedjelje.
Kako smo ranije objavili, Bratić je podnijela 7. februara kancelariji Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore 44 inicijative za pokretanje postupka za regresnu naplatu potraživanja. Prema dokumentaciji u koju smo imali uvid, ona traži da zaštitnik pokrene postupak protiv starješina državnih organa koji su donijeli odluke zbog kojih je država morala da isplati više stotina hiljada eura obeštećenja tužiocima.
Zaštitnik je sedam dana ranije podnio tužbu Osnovnom sudu u Podgorici protiv bivše ministarke, predlažući da sud obaveže Vesnu Bratić da isplati novčani iznos, koji će biti utvrđen nakon vještačenja, po pravosnažnosti presuda po tužbama oko 140 smijenjenih direktora vaspitno-obrazovnih ustanova. U tužbi navodi da je time nastala šteta po državu. Krajem prošle godine Ministarstvo prosvjete je obavijestilo Vladu da je procijenjeni iznos troškova po tužbama bivših direktora oko 300.000 eura.
Bratićkin pravni tim je u februaru podnio i zahtjeve da im kancelarija Zaštitnika, a na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, dostavi informacije o podnešenim tužbama.
Među inicijativama, u koje smo imali uvid, nalazi se više njih za slučajeve gdje su druga ministarstva izgubila sporove vođene pred sudovima, najčešće ministarstva odbrane i unutrašnjih poslova. Inicijativom je obuhvaćen i postupak koji je protiv Kliničkog centra Crne Gore vođen po tužbi hirurga N.F. zbog nezakonitog otkaza o radu iz 2018. godine, a kome je ova ustanova dužna da isplati 47.872 eura. Bratićeva je podnijela i inicijativu za regresnu naplatu potraživanja od tužioca koji je pokrenuo krivični postupak protiv J.L., koji je oslobođen odgovornosti, a država dužna da mu isplati 86.490 eura. Bratić je podnijela i inicijativu i za slučajeve gdje su savjetnici i pripravnici pravosnažno dobili naknade zbog pogrešno utvrđenog obračuna zarada od strane Osnovnog i Višeg suda.
U slučaju spiskova građana u izolaciji ukupno 324 poravnanja
Jedna od inicijativa, koje je 7. februara podnijela Bratić, odnosi se na postupke protiv države, odnosno Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT), zbog objava spiskova sa imenima lica koja su se u martu 2020. godine nalazila u samoizolaciji.
– Po Vašem izvještaju, do sada su bila ukupno 324 poravnanja, kojim ste priznali osnovanost tužbenog zahtjeva i samim tim obavezali državu Crnu Goru da po tom osnovu isplati naknadu štete tužiocima, u iznosu koji je više stotina hiljada eura, stoji, između ostalog, u inicijativi, gdje se traži pokretanje postupka protiv tadašnjeg predsjednika NKT-a Milutina Simovića i 15 članova, Kenana Hrapovića, Vesne Miranović, Mira Kneževića, Bobana Mugoše, Senada Begića, Jevta Erakovića, Predraga Boškovića, Mevludina Nuhodžića, Dragice Sekulić, Osmana Nurkovića, Veselina Veljovića, Ivana Vukovića, Dušanke Jauković, Srđana Kusovca i Slavojke Šuković, navodi se u jednoj od inicijativa za podnošenje regresne tužbe, koju je uputila Bratić.
Ostrvo Gospa od Škrpjela kod Perasta u Boki Kotorskoj uvršteno je na listu 25 najljepših mjesta u Evropi, po izboru uticajnog časopisa Travel & Leisure.
Popularno odredište u Crnoj Gori zauzelo je visoko 4. mjesto na ovoj listi, prenosi Investitor.
Autori navode da vožnja putem koji obavija Bokokotorski zaliv pruža mnoge scenske užitke – “no niko više ne zaslužuje zaustavljanje i gledanje od Gospe od Škrpjela, vještačkog ostrva na obali Perasta koje je napravljeno od stijena i kojim dominira rimokatolička crkva iz 17. vijeka”.
Časopis u kojem je objavljena lista ima mrežu od stotine pisaca i fotografa širom svijeta, redovno svojim čitaocima pruža lokalni uvid u najbolja mjesta za boravak, jelo, razgledanje i istraživanje. Pokrivaju mala mjesta i velike gradove, otkrivaju skrivene dragulje i provjerena odredišta, plaže i jezera, planine i doline, nacionalne parkove, krstarenja, vrhunska gastronomska iskustva…
Kako prenosi sajt Share Montenegro Od destinacija u regionu, mjesto na listi su osvojila samo dva mjesta u Hrvatskoj: Nacionalni park Plitvička jezera (10. mjesto) i Dubrovačke zidine (19. mjesto).
Evo kompletne liste 25, po njihovom izboru, najljepših mjesta u Evropi:
Evo liste 25 najljepših mjesta u Evropi koje su preporučili:
1. Villa Rufolo, Ravello, Italija
2. Egremni plaža, Lefkada, Grčka
3. Pena palata, Sintra, Portugal
4. Gospa od Škrpjela, Crna Gora
5. Briž, Belgija
6. Abbaye Notre-Dame de Sénanque, Gordes, Francuska
U Crnoj Gori jutros su povoljni uslovi za vožnju, saopšteno je iz Auto moto saveza (AMS).
Iz AMS-a su upozorili da su na dionicama koje prolaze kroz usjeke mogući sitni odroni.
Vozačima se savjetuje da voze oprezno i vožnju prilagode vremenskim i saobraćajnim uslovima.
Saobraćaj je u prekidu za sva vozila na putu Mojkovac – Đurđevića Tara, u mjestu Dobrilovina.
Zbog rekonstrukcije magistralnog puta M-5 Rožaje – Spiljani saobraćaj je obustavljen za sve vrste vozila od osam sati i 30 minuta do 11 sati i 30 minuta i od 13 sati i 30 minuta do 16 i 30.
Saobraćaj na magistralnom putu M-2 Podgorica-Bioče, zbog izgradnje Bulevara Vilija Branta promijenjen je sa dvosmjernog na jednosmjerni, a moguće su povremene obustave ne duže od 15 minuta.
Saobraćaj na magistralnom putu M-1, na dionici Debeli Brijeg-Meljine, u mjestu Sutorina, zbog sanacije potpornog zida, promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni od osam do 17 sati.
Na magistralnom putu M-11 Lepetani-Tivat-Krtolska raskrsnica, u mjestu Donja Lastva, promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu radova.
Od raskrsnice Podgorica-Cetinje-Nikšić do Komanskog mosta režim saobraćaja je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.
U Budvi, na dionici od Prijevora do Lastve Grbaljske, zbog radova na regionalnom vodovodu, promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni, a potpuno je obustavljen od deset do 14 sati osim nedjelje.
Na trajektnoj liniji Kamenari-Lepetane saobraća jedan trajekt, a autobusi i teretna vozila se preusmjeravaju na put zalivom.
Trajekt ne saobraća od 22 sata do šest sati ujutro.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnim signalizacijom.
Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, upotreba pneumatika za zimsku upotrebu za sva motorna vozila obavezna na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom, bez obzira na to da li na tom putu postoje zimski uslovi.
– Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (sniježne padavine, snijeg, led ili poledica na kolovozu) na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je četiri milimetra, naveli su iz AMSCG.
Kako su objasnili, na auto-putu je obavezno da svako vozilo ima zimsku opremu.
Aktuelna nelegalna većina uradiće sve da eliminiše dijasporu da ne glasa i iskoristi svoje građansko pravo, tvrdi predsjednik Bošnjačkog saveza u SAD-u Esad Rastoder.
“Šta je propaloj Vladi ostalo i koji mehanizam da spriječi dijasporu? Pa ništa drugo osim da ToMontenegro iskoristi u njihove svrhe. Prepadnuti pokušavaju sve alarmirati da im dijaspora ne pokvari zacrtani plan uništenja Crne Gore”, navodi Rastoder.
Tamam su, kaže, pomislili da će ova propala vlast ponuditi neke olakšice za dijasporu, a oni sve rade da ih unište i boje se njihovog glasa.
“Draga dijasporo odvažno, hrabro po svom izboru glasajte drugog aprila i nedozvolite da se neki lažni tipovi sa sumnjivim i diplomama i lažnim predstavljanjiem da nas vode, jer očigledno oni ne znaju ni sebe same voditi”, zaključio je Rastoder.
Članica Predsjedništva i poslanica Demokratske partije socijalista u Skupštini Crne Gore Aleksandra Vuković, reagovala je na izjavu predsjednika Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja.
Šešelj je u jednoj TV emisiji podržao lidera Pokreta Evropa sad Jakova Milatovića.
“Jakov Milatović je Šešeljev kandidat na predśedničkim izborima u Crnoj Gori. Jesmo li iznenađeni?”, napisala je Vuković u objavi na Tviteru.
Jakov Milatović je Šešeljev kandidat na predśedničkim izborima u Crnoj Gori. Jesmo li iznenađeni? pic.twitter.com/DB5cP4JjTJ
