Home Blog Page 1953

Nikolić: Državni organi prijete dijaspori, podnijećemo prijave ako se to nastavi

0

Kako je naveo, DPS poziva sve ljude u našoj dijaspori da slobodno glasaju na ovim i svim budućim izborima

Član predsjedništva i poslanik DPS-a u Skupštini Crne Gore, Andrija Nikolić, kazao je da stalni pritisci na dijasporu Crne Gore iza kojih, kako navodi, stoje zvanični državni organi poprimaju obrise skandalozne histerije.

– Umjesto da pomoćnik direktora Uprave za saradnju sa dijasporom Arben Jakupi izrazi zahvalnost dijaspori na tome što ne propušta priliku da pomogne svojoj domovini i njenim građanima, odvažio se da javno prijeti našim ljudima iz dijaspore da će biti obespravljeni, tako što im se u perpsektivi može oduzimati pravo glasa. Nema tu ništa čudno, Jakupi radi po uputstvima ostataka apostolske Vlade Zdravka Krivokapića, u kojoj su sjedjeli i populisti iz Evrope sad i koja je na početku svog mandata pokušala da progura dokument kojim bi i formalno dijaspora bila diskriminisana i nepravedno odstranjena, i to čak pod prijetnjom oduzimanja crnogorskog državljanstva- naveo je on.

Poručuje: „To im tada nijesmo dozvolili, a ni sada nećemo dopustiti bilo kakav pokušaj obespravljivanja naših građana koji privremeno žive i rade u inostranstvu“.

– Stoga, poručujemo i Milatoviću i Jakupiju da su ideje koje ovih dana zastupaju – od isljeđivanja dijaspore do ukidanja prava glasa – kažnjive zakonom i da nećemo oklijevati da podnesemo krivične prijave protiv inicijatora ako se prijetnje, govor mržnje i pokušaji diskriminacije nastave- rekao je Nikolić.

Kako je naveo, DPS poziva sve ljude u našoj dijaspori da slobodno glasaju na ovim, i svim budućim izborima.

– Da svojim glasom odrede sudbinu svoje države i pravac njenog daljeg razvoja kako bismo Crnu Goru zajedničkim snagama pridružili demokratskim državama, baš onakvim u kojima trenuto živi i radi naša dijaspora- zaključio je on.

Šehović: Manje brojni narodi će glasom Đukanoviću dati pečat pobjedi građanske Crne Gore

0

Manje brojni narodi su na svakoj istorijskoj raskrsnici pokazali apsolutnu lojalnost sopstvenoj državi, jer rezervne nemaju, kao i njenim vitalnim građanskim i nacionalnim interesima. Tako je bilo 2006. godine, a neka niko ne sumnja da će tako sigurno biti i 2. aprila 2023. godine, kada će masovno izaći na birališta i glasanjem za predsjedničkog kandidata Mila Đukanovića glasati za sopstvenu budućnost i staviti pečat na pobjedu građanske Crne Gore, saopštio je predsjednik Socijaldemokrata (SD), Damir Šehović, na sjednici OO Socijaldemokrata Rožaje.

Šehović je kazao se trenutno vodi odlučujuća borba za građansku, multietničku, multivjersku, evropsku Crnu Goru s jedne i nacionalističku i klerikalnu državu sa druge strane.

„Ta druga Crna Gora, u kojoj danas nažalost živimo, je “oslobođena” Crna Gora koju gledamo od 30. avgusta na ovamo, u kojoj se nerijetko pjevaju pjesme u kojima “leleču Turci, a kukaju bule”, čelni ljudi ravnogorskog pokreta postavljaju za direktore obrazovnih ustanova, negatori genocida u Srebrenici biraju za ministre i poslanike, dok se manje brojnim narodima koji su na privremenom radu van Crne Gore nastoji oduzeti prebivalište, a samim tim biračko i mnoga druga prava. To je Crna Gora u kojoj se, samo zbog imena i prezimena, protjeruju ljudi iz institucija sistema. Zato nema nikakve dileme da će Rožaje i Bošnjaci, baš kao i 2006. godine, snažno dići glas protiv takve, retrogradne Crne Gore, čime će, kao i uvijek uostalom, snažno doprinijeti pobjedi građanskog, multinacionalnog, multivjerskog društva, koje jedino kao takvo ima šansu da se vrati na evropski put sa koga je prije dvije i po godine skrenulo“, poručio je Šehović.

Potpredsjednik Socijaldemokrata Crne Gore, Boris Mugoša, rekao je da aktuelna politička situacija u Crnoj Gori izaziva osjećaj nelagodnosti kod gotovo svakog čovjeka.

„Građanska, multietnička, evropska i evroatlanska Crna Gora je na ispitu. Ja sam siguran da će Rožaje, kao i uvijek do sada, biti uz takvu Crnu Goru. Uostalom, poslednje dvije i po godine su pokazale pravo lice svih. Dvije i po godine vrjednosnog posrnuća, ideološkog i političkog revanšizma, suštinskog udaljavanja od EU. Vjerujem da će kao i svaki put do sada manje brojni narodi dati maksimalan doprinos vraćanju Crne Gore na put evropskih integracija i jačanja kredibilnosti naše države u NATO savezu“, kazao je Mugoša.

Predsjednik Savjeta Socijaldemokrata Crne Gore, Ivan Brajović, istakao je da je pred građankama i građanima jednostavan izbor – između pristojne i neke druge Crne Gore.

„Za preko 30 godina bavljenja politikom, ostati pristojan i kulturan za mene je bio jedan od primarnih ciljeva. Uspijevali smo to i u ratnim vremenima, uspijevali smo to i kada smo stvarali ovu državu, i kada smo je uvodili u NATO, i dok smo je dovodili u predvorje EU. Današnji politički prostor toliko je ukaljan i prljav da je gotovo nemoguće boraviti u njemu. Protiv toga se moramo boriti i taj izbor pravimo prvo 2. aprila, a onda 11. juna“, istakao je Brajović.

Predsjednik OO SD Rožaje, Faruk Kalač, naglasio je značaj Rožaja na svakoj prekretnici koja je zadesila Crnu Goru u njenoj modernoj istoriji.

„Ne smijemo zaboraviti da je odavde pošlo ono najglasnije DA 2006. godine i da je odavde evropska Crna Gora uvijek dobijala najsnažniju podršku u prelomnim trenucima za njenu sudbinu. Da su se pitale Rožaje, ni 30. avgust 2020. godine ne bi izgledao onako kako je izgledao, niti bi dvije i po godine koje su iza nas prošle ovako kako su prošle. Zato ne sumnjajte da će Rožajke i Rožajci biti na visini zadatka ovog 2. aprila. A nakon toga ne sumnjajte da će Socijaldemokrate Rožaja, zajedno sa našim sugrađankama i sugrađanima, biti na visini zadatka 11. juna. Mi druge kuće osim Crne Gore nemamo“, zaključio je Kalač.

Abazović pozvao u posjetu direktoricu Europola

0

Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović zahvalio se, u svoje i ime Vlade, na podršci koju je Europol, na čelu sa izvršnom direktoricom Katrin de Bol, pružio crnogorskim institucijama u prethodnom periodu.

Abazović je u pismu zahvalnosti upućenom de Bol podsjetio da je u prethodnih nekoliko dana sprovedena opsežna akcija koja je, kako je naveo, omogućila da se dođe do lica unutar Uprave policije koja su povezana sa kriminalnim grupama.

„Akcija, koja je rezultat višmjesečnog rada i koordinisanog djelovanja Specijalnog državnog tužilaštva, Specijalnog policijskog odjeljenja i Europola, istorijska je za Crnu Goru jer je doprinijela suzbijanju kriminalnih struktura unutar institucija sistema uključenih u trgovinu drogom, te pružila dodatan podstrek da još odlučnije nastavimo s reformama na ovom polju“, ističe Abazović.

On je kazao da je uvjeren da će zajedno kroz redovan dijalog nastaviti jačanje saradnje, u obostranom interesu, čemu, dodaje premijer, ostaje iskreno posvećen.

„Stoga, uz ponovljenu zahvalnost za nesumnjiv doprinos i uložen napor u pravcu snaženja našeg partnerstva, koristim priliku da Vama i Vašem timu uputim poziv da, u terminu koji zajednički usaglasimo, posjetite Crnu Goru“, zaključuje Abazović u pismu.

U šavničkom selu Dubrovsko bez nepravilnosti

0

Kako nam je saopštio predsjednik OIK-a Šavnik Dušan Radanović, za sada nijesu zabilježene nepravilnosti prilikom glasanja.

Predsjednik Opštinske izborne komisije Šavnik, Dušan Radanović, agenciji MINA je kazao da na tom biračkom mjestu pravo glasa ima 45 birača.

Na biračkom mjestu u selu Dubrovsko tokom prvog kruga prekinuto je glasanje.

Šavnička policija podnijela je krivičnu prijavu protiv Lj.Ć. jer je, kako se sumnja, kao član biračkog odbora na tom biračkom mjestu onemogućio jednom građaninu da ostvari biračko pravo.

U Splitu privedeno 40 ljudi nakon meča Hrvatska – Vels

0

Policija je u Splitu, kako je saopšteno, prije, za vrijeme i posle meča privela oko 40 ljudi.

Osobe su privedene zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju nereda na sportskim takmičenjima, Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira i ostalih zakona, navodi Hina.

Policija je saopštila da je na stadionu bilo 32.000 posjetilaca, od čega 1.900 gostujućih navijača.

Kako se navodi, drugi izgredi nisu zabilježeni.

I flaširana voda ima rok trajanja, šta treba da znamo?

0

Neke flaše mogu i da traju do dve godine, a neke samo dva meseca. U Americi je potpuno legalno prodavati flaše vode nakon datuma navedenog na ambalaži. Neke kompanije koje proizvode flaširanu vodu, napominju da ona može da traje neograničeno, ako se pravilno skladišti.

Nepropisno skladištena voda ne samo da može da ima neobičan ukus, već može i da postane toksična ili kontaminirana tokom vremena. Važno je znati razliku između vode koja nema ukus, i vode koja može da nas razboli.

„Voda u flaši može da bude bajata i ustajala, tada menja ukus a u flaši se mogu pojaviti hemikalije mikroplastike. Ta voda može da ima ukus lekova, hlora ili ozona. Svaka plastična flaša oslobađa hemikalije jer je u kontaktu sa vodom“, rekao je Brajan Kuol, hemičar za ishranu.

Neke od ovih hemikalija su toksičnije od drugih, kao što su antimon, hemikalija koja može da ošteti stomak i creva, i estri ftalata, koji mogu poremetiti vaš endokrini sistem.

Staklene boce oslobađaju manje estara antimona i ftalata nego plastične.

Ali većina boca za vodu je napravljena od polietilen tereftalata (PET) plastike, koja ima tendenciju da oslobodi najviše antimona od svih uobičajenih materijala za flaše.

Vremenom, voda i flaša dostižu hemijsku ravnotežu.

Prema Međunarodnom udruženju za flaširanu vodu, plastične posude su blago propusne. Ako čuvate flaširanu vodu pored kante za boje ili sredstva za čišćenje odvoda, isparenja tih rastvarača za domaćinstvo mogu se uvući u bocu i promeniti njen ukus.

Dosadašnje studije ističu da je količina hemikalija u vodi kojoj je istekao rok trajanja obično ispod  granica koju je postavila FDA – bar dok se flaše čuvaju na hladnom i tamnom mestu.

Istraživanja pokazuju da PET boce koje su izložene visokim temperaturama mogu osloboditi prekomernu količinu estara ftalata i opasne nivoe antimona.

Dok je flaša vode iz frižidera kojoj je istekao rok trajanja možda bezbedna za piće, flaša koju ste zaboravili u vrelom automobilu ili na sunčanoj polici verovatno nije.

Foto: Pixabay

Štetni mikrobi mogu u retkim slučajevima kontaminirati flaširanu vodu

U retkim slučajevima, ustajali ukus vode kojoj je istekao rok trajanja mogao bi da potiče od mikroorganizama. Dok kompanije za flaširanu vodu prolaze kroz rigorozne procese kako bi održale svoje proizvode sterilnim, ponekad se greške dešavaju.

Pored virusa, i plesni i bakterije mogu da se nađu u flaši, a tamo dospevaju tokom pakovanja ili transporta.

Ako odmah popijete vodu iz flaše, mikrobi verovatno neće imati vremena da se razmnožavaju. Ali, ako ostavite bocu na suncu stvoriće se toplo, stabilno okruženje za njihovo razmnožavanje.

„Kontaminirana voda može da ima plesniv, buđav, močvarni, kiseli ili užegli ukus. Može se pojaviti i ljigavi film ispod zatvarača ili na vrhu flaše, jer je to glavna ulazna tačka za mikrobe“, istakao je hemičar.

Neki od mikroba mogu da izazovu groznicu ili probleme sa stomakom, drugi mogu da budu uzrok čestih dijareja koje mogu da vas opasno dehidriraju pa i dovedu do bolničkog lečenja.

To Montenegro iznajmio hangar Montenegro Airlinesa u stečaju

0

Zakup počinje 1. aprila i trajaće godinu, a osim To Montenegra, hangar će određeni broj dana u mjesecu iznajmljivati i JAT tehnika. Dogovor o iznajmljivanju hangara i kancelarija na podgoričkom aerodromu postignut je sa stečajnim upravnikom MA Milanom Radulovićem, nešto više od dvije godine od osnivanja nove državne avio-kompanije.

Iznajmljivanje hangara i kancelarija olakšaće To Montenegru održavanje aviona.

Oni su do sada koristili kontejnere koje su ranije postavili na aerodromu u Golubovcima.

Menadžment državnog avio-prevoznika ranije je u više navrata pokušavao da se dogovori o iznajmljivanju hangara sa bivšim stečajnim upravnikom MA Sašom Zejakom. On je, neposredno po osnivanju To Montenegra, odbio njihovu ponudu da im za 10.000 eura mjesečno iznajmi hangar i alat za održavanje aviona. Umjesto toga, Zejak je tražio da potpišu ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji, kroz koji bi stečajna uprava nudila To Montenegru usluge održavanja vazduhoplova, keteringa i drugih djelatnosti koje državna kompanija ne obavlja.

Bivši radnici MA tada su tvrdili da je cijena koju To Montenegro nudi za zakup hangara višestruko manja od vrijednosti zakupa, te da taj zakup ulazi u stečajnu masu iz koje oni treba da naplate svoja potraživanja.

U nedostataku prostora za održavanje aviona To Montenegro je tokom 2021. iznajmljivao hangar Vektre aviation, koji je plaćao 1.000 eura po danu.

Stečaj u MA uveden je u aprilu 2021. godine.

Misao dana: „Sve što sam o životu naučio može se svesti na tri riječi: život ide dalje“ – Robert Frost

0

„Sve što sam o životu naučio može se svesti na tri riječi: život ide dalje“

Nastavljaju se masovna otpuštanja u IT sektoru

0

Konzervativna procjena iznosi da je 200.000 otkaza podijeljeno od početka 2022. do danas, dok neke procjene idu čak do pola miliona.

Gugl, Meta /Fejsbuk/, Amazon, Majkrosoft i brojne druge kompanije smanjuju broj zaposlenih, a taj trend je indirektno doveo do početka masovne krize, gurajući Banku Silionske doline /SVB/ u bankrot.

Čelnici ovih kompanija veliki broj otkaza uglavnom pravdavaju argumentom da su previše zapošljavali jer je potražnja za njihovim uslugama naglo rasla tokom pandemije, prenose Nezavisne.

Krajem prošle godine, u jednom od prvih masovnih otpuštanja kompanije Meta /Fejsbuk/, čelnik ove kompanije Mark Zukerberg je direktno priznao lošu poslovnu procjenu.

„Na početku kovida svijet se naglo preselio na internet, a nagli rast e-trgovine doveo je do ogromnog rasta prihoda. Mnogi ljudi su predviđali da će ovo biti trajno ubrzanje koje će se nastaviti čak i nakon završetka pandemije. I ja sam to smatrao pa sam donio odluku o značajnom povećanju ulaganja. Nažalost, to se nije odigralo onako kako sam očekivao„, napisao je Zukeberg u saopštenju zaposlenima.

Veliki talas otkaza u IT sektoru tokom 2022. i poslovanje lošije od očekivanja bili su okidač za bankarsku krizu sa bankrotom Banke silikonske doline.

Ta banka je uglavnom poslovala sa kompanijama iz tehnološkog sektora, a u njoj su novac držale mnoge kompanije i startapi.

Kako je 2022. bila krizna za IT sektor, tako je sve manje ulagača i fondova htjelo da uloži novac u male tehnološke kompanije i startape.

Kompanije iz tehnološkog sektora, koje su bile većina klijenata SVB, počele su da povlače novac iz banke kako bi podmirili tekuće troškove. Ova banka je bankrotirala 10. marta.

Rutinska upotreba dronova rasprostranjena je u ratovima, policijskim intervencijama i poljoprivredi, ali sada ih sve više američkih firmi koristi za dostavu namirnica pravo do kućnih vrata.

Francuz Klemon Turpan sudi meč Crna Gora – Srbija

0

Ulogu četvrtog sudije obavljaće Rudi Buke, Francuz koji je prije par godina sudio meč Crne Gore i Bugarske i u poslednjim trenucima meča dosudio nepostojeći penal za goste.

Turpan je iskusan sudija, koji se godinama unazad nalazi na evropskoj i svjetskoj pozornici. Ovaj četrdesetodišnji sudija iz Ulena sudio je prošle godine finale Lige šampiona, u kojem su igrali madridski Real i Liverpul, a na Svjetskom prvenstvu u Kataru je dijelio pravdu na tri utakmice.

Evropska fudbalska federacija (UEFA) za posmatrača suđenja odredila je Majkla Tomasa Rosa iz Sjeverne Irske, dok će delegat biti Mark Blekburn iz Engleske.