„Ono što su posljednji podaci je da imamo najavljenih 10 čarter letova koji su mahom vezani za Luksemburg. Par njih će obavljati kompanija iz Poljske. Tako da je to taj broj“, kazao je on u emisiji „Dobro jutro Crna Goro“.
Istakao je da postoji mogućnost da se u posljednjem trenutku taj broj uveća.
Drugi krug predsjedničkih izbora biće održan 2. aprila. Najviše glasova u prvom krugu su osvojili aktuelni šef države i lider Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović i zamjenik predsjednika Pokreta Evropa sad Jakov Milatović. Đukanović je ranije saopštio da računa na glasove iz dijaspore.
Pravo glasa u drugom krugu izbora za predsjednika Crne Gore, koji će biti održani u nedjelju, ima 542.154 građana.
“Birački spisak povodom drugog kruga izbora za predsjednika Crne Gore, zakazanih za 2. april, ostao je nepromijenjen u odnosu na birački spisak po kojem je održan prvi krug izbora 19. marta”, saopšteno je iz MUP-a.
Ako se po jutru dan poznaje, Crna Gora je na pravom putu, poručio je premijer Dritan Abazović.
– Ostvaren rekordan broj noćenja u kolektivnom smještaju za prva dva mjeseca. Čak 45 odsto bolji rezultati nego prošle godine, napisao je on na Fejsbuku.
Istakao je da svi parametri pokazuju da će ovo biti rekordna turistička sezona.
– Ponosni smo na rezultate koje ova Vlada ostvaruje na svakom koraku, naglasio je premijer.
Sjednicu je sazvao predsjednik Odbora Momo Koprivica, što je, kako se navodi u saopštenju, definisano kao obaveza zaključkom sa 24. sjednice tog skupštinskog tijela.
“Parlamentarno saslušanje ima za cilj razjašnjenje uloge državnih organa u pogledu bezakonja u vezi skidanja zabrane ulaska dvojici monstruoznih kriminalaca, Belivuku i Miljkoviću“, kazao je Koprivica.
Kako je rekao, opravdano se sumnja da je skidanje zabrane ulaska plod zloupotrebe pojedinih nadležnih organa i službenih lica.
“Cjelokupna javnost posljednjih dana svjedoči da su pojedini policijski funkcioneri i službenici, kao i državni tužioci postupali u interesu jednog kriminalnog klana u odnosu na drugi, što je nezabilježeno instrumentalizovanje državne službe“, navodi se u saopštenju.
Koprivica je poručio da je krajnje vrijeme da se rasvijetle sva nepočinstva, državni organi očiste od mafije i korupcije i vrati povjerenje u državne institucije, naročito pravosudne.
“Za urušavanje piramide zla, potrebna je snažna politička volja i odlučnost svih onih koji nose javnu odgovornost“, kazao je Koprivica.
On je rekao da je Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu u dosadašnjem radu pokazao maksimalan kapacitet za vršenje nadzorne i kontrolne uloge, i da će doprinijeti da se i taj slučaj rasvijetli i utvrdi odgovornost.
U većem dijelu Crne Gore danas su povoljni uslovi za vožnju, saopšteno je iz Auto moto saveza (AMSCG).
Iz AMSCG su upozorili da su na dionicama koje prolaze kroz usjeke mogući sitni odroni i savjetovali vozačima opreznu vožnju prilagođenu uslovima i stanju na putevima.
Saobraćaj je u prekidu za sva vozila na putu Mojkovac – Đurđevića Tara, u mjestu Dobrilovina.
Na magistralnom putu M-5 Rožaje – Špiljani zbog rekonstrukcije obustavljen je saobračaj za sve vrste vozila od osam sati i 30 minuta do 11 sati i 30 minuta i od 13 sati i 30 minuta do 16 sati i 30 minuta.
Saobraćaj na magistralnom putu M-2 Podgorica-Bioče, zbog izgradnje Bulevara Vilija Branta, promijenjen je sa dvosmjernog na jednosmjerni, a moguće su povremene obustave ne duže od 15 minuta.
Na magistralnom putu M-11 Lepetani-Tivat-Krtolska raskrsnica, u mjestu Donja Lastva, saobraćaj je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni, na mjestu radova.
Od raskrsnice Podgorica-Cetinje-Nikšić do Komanskog mosta režim saobraćaja je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.
U Budvi, na putu od Prijevora do Lastve Grbaljske, zbog radova na regionalnom vodovodu, saobraćaj je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni, a putpuno je obustavljen od deset do 14 sati.
Na trajektnoj liniji Kamenari – Lepetane trajekti saobraćaju od šest do 22 sata za sva vozila, a od 22 do šest sati trajekt će prevoziti samo automobile.
Iz AMSCG su kazali da je u toku sanacija uzdignute površine betonske podloge na saobraćajnoj traci u tunelu Sozina, kod osmog proširenja.
Saobraćaj će biti regulisan saobraćajnom signalizacijom, kao i naizmjeničnim propuštanjem saobraćaja koje će biti regulisano semaforskom signalizacijom.
Iz AMSCG su apelovali na vozače da prilagode vožnju, prate privremenu i promjenljivu saobraćajnu signalizaciju.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnim signalizacijom.
Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma sva motorna vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom, bez obzira na to da li na tom putu postoje zimski uslovi.
– Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (sniježne padavine, snijeg, led ili poledica na kolovozu) na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je četiri milimetra, naveli su iz AMSCG.
Kako su kazali, na auto-putu je obavezno da svako vozilo ima zimsku opremu.
Morsko dobro podnijelo krivičnu prijavu protiv kompanije „Pomorski saobraćaj“, njenog izvršnog direktora Dejana Bana i svih bivših predstavnika Morskog dobra i Vlade za koje se sumnja da su učestvovali ili imali uticaja na donošenje odluka kojima je pričinjena šteta državi u višemilionskim iznosima
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom podnijelo je krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu protiv kompanije „Pomorski saobracaj“, izvršnog direktora te firme Dejana Bana i svih bivših predstavnika Morskog dobra i Vlade Crne Gore za koje se sumnja da su učestvovali ili imali uticaja na donošenje odluka kojima je pričinjena šteta državi u višemilionskim iznosima.
Ovo je saopšteno „Vijestima“ zvanično iz Morskog dobra.
„Sumnja se da su predstavnici Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom i predstavnici Vlade Crne Gore iskorišćavanjem svog službenog položaja donosili odluke i zaključke tokom obavljanja funkcije kojima je omogućeno kompaniji ‘Pomorski saobraćaj’ da produži trajanje ugovora o korišćenju morskog dobra na nezakonit način bez tendera, te umjesto da preduzmu radnje radi zaštite imovine Javnog preduzeća, zbog uticaja Dejana Bana, donosili odluke kojima se pričinjvala šteta državi u velikim iznosima“, pojašnjeno je iz državne kompanija.
Iz Morskog dobra su naveli da je u krivičnoj prijavi još istaknuto i to da je „Pomorski saobraćaj“ preko svog izvršnog direktora Dejana Bana uskraćivao da dostavlja Izvještaje o ostvarenom prometu od prodatih karata radi obračuna i fakturisanja naknada, već je samovoljno uplaćivalo iznose, pri čemu su isključivali PDV, a na što su bili obavezani ugovorom.
„Zbog toga je Morsko dobro uplaćivalo PDV Poreskoj Upravi Crne Gore i na taj način umanjivalo svoj prihod, zbog čega se sumnja da su izvršili više krivičnih djela u sticaju i sa saizvršilastvu i to zloupotrebu službenog položaja, nesavjesan rad u službi, protivzakoniti uticaj, prevara, navođenje na protivzakoniti uticaj“, kazal isu iz kompanije.
Morsko dobro je odnedavno preuzelo upravljanje jedinom trajektnom linijom u državi Kamenare- Lepetani.
„Vijesti“ u današnjem štampanom izdanju ekskluzivno objavljuju podatke o poslu sporne trgovine akcijama Prve banke.
– Firma “Izmont DV” kupila akcije od Mila Đukanovića po pet puta većoj cijeni zahvaljujući kreditu od Prve banke, a zakon zabranjuje bankama da finansiraju kupovinu svojih akcija;
– Drugi paket akcija u 2013. godini od milion eura kupio njegov brat i većinski vlasnik banke Aco Đukanović;
– Đukanovićev „Capital Invest“ je ovim transakcijama sa “Izmont DV” 2008. godine vratio kredit od 1,5 miliona eura koji je godinu dana ranije uzeo od londonske Pireus banke zahvaljujući keš kolateralu koji su za njega uplatili biznismeni i kumovi Željko Mihailović i Dušan Ban, a preko firme Duška Kneževića.
– „Vijesti“ povodom sporne trgovine odgovore nijesu dobile iz kabineta predsjednika Crne Gore, Prve banke i „Capital Investa“
Velika porota na Menhetnu glasala je za podizanje optužnice protiv Donalda Trampa, javlja CNN pozivajući se na tri izvora upoznata sa tim slučajem. To je prvi put u američkoj istoriji da će se sadašnji ili bivši predsjednik suočiti sa krivičnom prijavom.
Okružno tužilaštvo Menhetna istražuje bivšeg predsjednika u vezi sa njegovom navodnom ulogom u isplati mita i zataškavanju, u koje je uključena zvijezda filmova za odrasle Stormi Danijels, a sve u vezi sa predsjedničkim izborima 2016.
Naime, Danijels je tada isplaćeno 130.000 dolara kako javnosti ne bi obznanila svoje tvrdnje o seksualnoj vezi koju je sa imala sa Trampom deceniju ranije.
Odluka će, kako ističe CNN, sigurno izazvati šokove širom Sjedinjenih Država, gurajući američki politički sistem – koji nikada nije video da se jedan od njegovih bivših lidera suoči sa krivičnom prijavom, a kamoli da se pritom ponovo kandiduje za predsjednika – u nepoznate vode.
Sudski postupak protiv Trampa uvodi predsjedničku kampanju 2024. u novu fazu – u kojoj je bivši predsjednik obećao da će nastaviti sa procesom kandidature, uprkos tome što je suočen sa krivičnim optužbama.
Tramp je različite istrage koje se vode u vezi sa njim često nazivao „lovom na vještice“, pokušavajući da utiče na javno mnjenje predstavljajući se kao žrtva onoga što tvrdi da su političke istrage koje vode demokratski tužioci.
Kako se podizanje optužnice bližilo, Tramp je pozvao svoje pristalice da protestuju zbog njegovog hapšenja, ponavljajući njegove pozive na akciju nakon izbora 2020. kada je pokušavao da poništi ishod izbora u kojima je izgubio od predsjednika Džoa Bajdena.
Tramp je dugo izbegavao pravne posljedice u svom ličnom, profesionalnom i političkom životu. On je tokom godina rešio niz privatnih građanskih tužbi i platio izlazak iz sporova u vezi sa Trampovom organizacijom, njegovom istoimenom kompanijom. Kao predsjednik, dva puta ga je opozivao Dom predvođen demokratama, ali je izbegao osudu Senata.
Predsjednički izbori u Crnoj Gori, pored brojnih političkih tema, pokazuju otvorenu anticrkvenu kampanju kandidata i aktuelnog predsjednika države Mila Đukanovića, saopšteno je iz Mitropolije crnogorsko primorske (MCP).
Iz MCP su naveli da Đukanovićevi nastupi i govori njegovih promotera, Srpsku Pravoslavnu Crkvu označavaju kao državnog neprijatelja, crkvene obrede kao nazadnu i prevaziđenu praksu i da je očigledno da i dalje pretenduju da sa državnih pozicija uređuju unutrašnje stvari Crkve.
U Mitropoliiji smatraju da se sve to kosi sa državnim Ustavom i utvrđenim dobrim običajima građanskog društva.
Navodi se da se posljednjih nekoliko godina, „uz Božiju pomoć“, puno toga promijenilo nabolje u odnosu Crkve i države Crne Gore.
„Međutim, krajnje necivilizovana retorika političara koji traži novi, zapravo treći, mandat od građana, unosi nemir i zebnju među sveštenstvom i vjernicima, da bi njegova svađalačka politika mogla vratiti podjele i dugotrajnu krizu u crnogorsko društvo“, kazali su iz MCP-a.
U toj vjerskoj organizaciji su uvjereni da je takva politika već prevaziđena, što će građani i potvrditi na predstojećim izborima.
„Ponavljamo poziv vjernicima i drugim ljudima dobre volje, da izađu i na drugi krug predsjedničkih izbora, iskoriste pravo i odgovore na obavezu koju im propisuju Ustav i načela demokratskog društva, čuvajući svojim izborom principe odvojenosti i međusobnog uvažavanja Države i Crkve“, zaključuje se u saopštenju.
Predsjednički kandidat Pokreta „Evropa sad“, Jakov Milatović, kazao je da građani na predsjedničkim izborima odlučuju hoće li okrenuti leđa prošlosti i zakoračiti u budućnost koja će, kako navodi, biti bolja za život u Crnoj Gori.
Jedan od ciljeva, poručuje, Milatović treba da bude ulazak u Evropsku uniju.
„Moramo da postanemo članica Evropske unije i da, umjesto ovih 30-40 miliona eura godišnje, imamo pristup 200-300 miliona eura godišnje. Drugi april je istorijski dan za Crnu Goru, kada ćemo svi zajedno u prošlost poslati politike podjela, siromašta i svih stvari koje su bile loše proteklih 30 godina, a otvoriti vrata novom, ekonomskom i evropskom razvoju Crne Gore“, istakao je on.
„Rezultat iz prvog kruga posljedica dobrog rada“
Milatović je ocijenio da je rezultat iz prvog kruga bio izvanredan.
„Rezultat je stigao kao posljedica dobre kampanje, sdobrih poruka okrenutih budu’nosti, ali i svega što je javnost prepoznala kao rezultat dobrog rada“, istakao je on i zahvalio se građanima koju su ga podržali.
Na pitanje da li je rezultat iz prvog presuda i za drugi krug, Milatović je rekao:
„Nakon proglašenje rezultata, dobio sam snažnu podršku ostalih kandidata. Uz njihovu podršku, očekujem veliku pobjedu jedne nove uspješnije i bogatije Crne Gore.“
Ocijenio je da će građani koji su podržali kandidate parlamentarne većine u prvom krugu, u u drugom podržati zajedničku „borbu proziv dosadašnjeg režima“.
„Znate da su ti ljudi godinama bili diskriminisani od strane režima Đukanovića, mislim da su u meni vidjeli šansu za boljom, zajedničkom i pomirenom Crnom Gorom. Vjerujem da će svi ljudi koji su za njih glasali u prvom, izaći, možda i u većem broju, i za mene glasati u drugom krugu“, rekao je Milatović na TVCG.
Osvrnuo se i na izborne procese u SAD i Francuskoj.
„Normalno je da imamo različita gledišta. Konačno je i u Crnoj Gori došlo vrijeme demokratskog izbornog procesa i mnogo sam srećan zbog toga.“
Uvijek sam spuštao loptu i pravio mostove, i zbog takvog političkog djelovanja je mnogima bilo lako da me podrže u drugom krugu
Misli da ga je „javnost prepoznala“.
„Uvijek sam spuštao loptu i pravio mostove, i zbog takvog političkog djelovanja je mnogima bilo lako da me podrže u drugom krugu“, naglasio je Milatović.
„Manjebrojni narodi okrenuli leđa Đukanoviću“
Kanididat „Evrope sad“ istakao je trend u prethodnih 15-ak godina, da je u sredinama gdje žive manjebrojni narodi izlaznost na izborima značajno niža.
„Jedan veliki broj ljudi je napustio svoja ognjišta i otišao u inostranstvo. To je rezultat jedne pogubne politke koju je Đukanović vodio“, dodao je on.
Ekonomska politika urušavanja preduzeća, kako kaže Milatović, natjerala je mnoge da idu „trbuhom za kruhom“, naročito u pograničnim gradovima, poput Herceg Novog, Pljevljima…
„To je dovelo do odliva stanovništa. Predstavnici manjebrojnih naroda snažno su okrenuli leđa Đukanoviću zbog njegove pogubne ekonomske politike i siguran sam da će u drugom krugu doći do veće izlaznosti i da će ti ljudi glasati za mene i na taj način birati za sebe, svoju porodicu i ostanak u Crnoj Gori.“
Naglasio je da je Đukanović 30 godina upravljao zemljom, a da „ništa nije uradio, osim raubovanja državnog i društvenog, i stavljanja u privatne džepove svoje i jedne male grupe oko sebe“.
Predsjednički kandidat je ocijenio i da građani Crne Gore razumiju i da u Bošnjačkoj stranci (BS) postoji jedan proces. Ibrahimović je, kako je kazao, pokazao potpunu privrženost Đukanoviću, čemu najbolje svjedoče pripadnici bošnjačkog naroda.
„Ostavljam građanima da sude ko je više radio u njihovom interesu, da li neki predstavnik BS u Podgroici ili Jakov Milatović kao ministar u Vladi Crne Gore“, kazao je.
„Đukanović potcjenjuje dijasporu“
Nevjerovatno je licemjerno da čovjek koji je svojim pogubnim politikama natjerao preko 100.000 ljudi iz Crne Gore da ostanu dijaspora, da sad te iste ljude trenira kao rezervoare glasova, poručio je Milatović.
„On potcjenjuje našu dijasporu i siguran sam da će ljudi koji budu došli na glasanje, glasati za onog koji je za iskreno savezništvo sa njima. Neka udruženja su već podržala mene kao predsjedničkog kanididata“, dodao je.
Istakao je dvije ključne stavke:
„Pod jedan – siguran sam da Đukanović potcjenjuje dijasporu, koju je on napravio dijasporom. Pod dva – čovjek sam koji ima znanja i iskustva da uradi puno i napravi institucijonalne mehanizme i unprijedi odnose sa dijasporom, kako bi svoj teško zarađeni novac u inostranstvu vratila i investirala u Crnu Goru. Da sa predsjednikom bude najbolji mogući ambasador Crne Gore u dijaspori. Mislim da niko ne treba da dijasporu brani od mene, koji sam i sam bio dijaspora.“
(Foto: RTCG)
Na pitanje o eventualnom miješanju drugih zemalja u izborne procese u Crnoj Gori, Milatović kaže:
„Ovih dana vidim da dolazi podrška Đukanoviću od određenih ljudi iz regiona, ja sam jedan čovjek koji suštinski vjeruje u slobodu izbora. neka svako radi ono što hoće. smatram da građani znaju šta im najbolje treba i mislim da smo prevazišli neke podjele i trzavice između zemalja u regionu, te da treba da šaljemo pomirljive poruke, pravimo infrastrukturne projekte, zajednički idemo ka EU.“
Ne želi, kako kaže, da priča o 90-im godinama,
„Đukanović pokušava da tamo vrati građane. Mislim 90-e treba ostaviti 90-ima“, istakao je.
„Nema velike razlike između Đukanovića i Šešelja“
Milatović je kazao da ne poznaje Vojislava Šešelja, koji ga je nedavno podržao,
„Ne poznajem šešelja, mi smo potpuno različiti svjetonadori, mislim da sve ono što je on, ja sam potpuna suprotenost, i bilo mi je prirodnije da podrži Đukanovića. Upravo je Šešelj 98. godine prisustvovao inauguraciji Đukanovića. Mislim da je njegova podrška dio prevaziđene medijske ping-pong loptice. Pretjerano se ne osvrećem na te stvari, želim da se u potpunosti okrenem građanima, Crnoj Gori i našoj evropskoj perspektivi“, naglasio je on.
Ocijenio je i da nema velikih razlika između Đukanovića i Šešelja.
„To što đukanović zna da se kvalitetnije presvuče i adekvatnije predstavi, to je stvar pro forme. Da je bio istinski evropski političar, bili bismo danas u EU. Zato, sve poruke koje šaljem su poruke suštinskih crnogorskih i evropskih vrijednosti, koje ovdje moraju da zažive.“
„Ja o platama, Đukanović o svjetovima“
Kandidat „Evrope sad“ rekao je da njegov protivkandidat u drugom krugu priča „samo o svjetovima“
„Ja o platama i ekonomiji, Đukanović o svjetovima, ne umije o ničem drugom da priča. Upravo zbog njega smo 13 godina zemlja koja pregovara sa EU, zemlje koje su imale veličine Crne Gore, poput Slovačke, završavale su EU proces za par godina. Đukanoviću nije bilo u interesu da Crna Gora postane dio EU. Taj čovjek nas 30 godina vraća u neke svjetove i stano pravi neke podjele, prvo je protjerivao iz zemlje Bošnjake. Jesam li ja sa tri godine protjerivao iz Bukovice? Pa je na red došla diskriminacija liberala, pa Albanaca, pa na kraju Srba..“
Istovremeno je, dodaje Milatović, izvlačio bogatstvo na svoje ofšor račune.
„Mislim da su građani prozreli to i da će snažno okrenuti leđa prošlosti i zajedno sa mnom zakoračiti u jednu normalniju budućnost. Zamjeram mu izvrnuti sistem vrijednosti koje je nametnuo ovom društvu. Ne znam kako je neko, ko se negdje istiski borio za slobodu Crne Gore, živ uopšte ostao. To je naša tragedija, nama je taj čovjek pojeo 30 godina i 2. aprila mora da ide u političku prošlost“, istakao je on.
Komentarišući optužbe za populizam, Milatović je kazao:
„Nije bilo normalano da je plata 700 eura, ili minimalna zarada 450 eura… Uz ovakve resurse, šteta je što nemamo plate od više hiljada eura. Vlada i Skupština će dodatno morati da stave fokus na unapređenje standarda svojih građana, plate od 1.000 eura iz Hrvatske moraju da postanu i nama realnost. Znači, Hrvatska trenutno ima bolje i pametnije političare, i one koji su manje korumpirani nego što je to prethodnih 30 godina bio slučaj u Crnoj Gori.“
Poručio je da se mora završiti auto-put ka Srbiji, Jadransko-jonski put…
„Dodatno da se stavi fokus na unapređivanje kreditne aktivnosti, pogotovo naše male prirode, šta da radimo sa IRF-om, i moramo da postanemo članica EU i da godišnje imamo pristup 200-300 miliona eura. Kad svo svoje znanje i sposobnost stavimo ka ovim stvarima, tada ćemo dostignuti barem životni standard koji je trenutno u Hrvatskoj… „
Kao najvažniji prioritet istakao je spoljno-politički.
„Biću dostojan predstavnik Crne Gore u inostranstvu i daću sve od sebe da u petogodišnjem mandatu Crnu Goru uvedem u EU. Takođe, da budem jedna vrsta kohezivnog faktora – moramo se okupljati oko tema ekonomskog i društvenog značaja. Želim da dodatno otvorim Crnu Goru prema svijetu, gdje u kontekstu ekonomske diplomatije, budem čovjek koji će adekvatno pozicionirati Crnu Goru na investicionu mapu i dovodim investitore. Evropska unija je priča koja je nastala na regionalnim integracijama, koje najbolje unapređuju svakodnevne života građana. Mi smo ekonomski usmjereni a zemlje regiona, i u smisiju razmjene roba, turizma…“, kazao je Milatović u intervjuu za TVCG.
Sve veze za zemljama Zapadnog Balkana, smatra on, treba snažno unapređivanti.
„Mislim na Ceftu, Berlinski proces, pozdravljam i inicijative koje dolaze od zemalja Zapadnog Balkana. Imamo granice koje vrlo često uz trošenje vremena i novca stvara problem građanima, posebno u pograničnim mjestima. Nemamo više vremena za gubljenje, nas su vodli ljudi koji su fakultet završavali sa šesticama, previše krali… Crna Gora više nema vremena za to“, poručio je Milatović.
Istakao je važnost vladavine prava i pohvalio rad Specijalnog državbog tužilaštva i specijalnog tužioca Vladimir Novovića.
„Pozdravljam i sve ono što je uradila 42. i 43. vlada, te stvari vraćaju nadu građanima da državni aparat može da radi u njihovu korist.“
U posljednje dvije godine, kako je ocijenio, Crna Gora je postala značajnije demokratskije i bogatije društvo. Nakon parlamentarnih izbora, dodaje, dodatno će biti fokus na vladavini prava.
Milatović (Foto: RTCG)
„Najveći izazovi dolaze iz ugla državne pomoći i konkurencije, znate da je naša privreda nedovoljno konkurentna i to će da bude jedan izazov, ali tu treba tražiti tranzicione periode, da ne dođemo u situaciju kao prije dvije godine, kada smo morali da tražimo rješenje za Montenegro erlajns, koji je prethodna vlada ugasila, a mi spasili osnivanjem nove kompanije…“
Milatović ističe ekologiju i lokalnu infrastrukturu kao još jedan izazov.
„Generalno podizanje standarda i zaštita prirodne sredine trebaju velika finansijska sredstva, siguran sam da ću kao kao predsjednik razgovorima u Briselu tražiti da se ispregovara taj proces preko tranzicionih perioda.“
„Pokazao sam da mi je državni interes najvažniji“
Na pitanje da li je razmišljao o ostavci u stranci, ukoliko postane predsjednik, Milatović je odgovorio:
„Građanima je važnije da se predsjednik ponaša u skladu sa moralnim načelima, zakonima i Ustavom. Siguran sam da sam ja to pokazao da mi je državni interes najvažniji, važniji i od uskopartijskog interesa. Važno je da sa pozicije predsjednika više ne dijelite građane, kao što je to slučaj do sada. On nije bio ni predsjednik DPS-, već svoj i jedne male grupe oko njega. Znači mi iskrena podška kolega iz ostalih političkih subjekata, mislim da su prepoznali da ja mogu da se izdignem iznad partijskom i ponašam u širim državnim interesima.“
Kandidat „Evrope sad“ smatra da, u odnosu na Đukanovićev ukaz o raspuštanju Skupštine, treba sačekati ocjenu Ustavnog suda. Ocjenjuje da su Crnoj Gori potrebni izbori, ali da to „treba uraditi iz Skupštine, da se nađe većina koja će smoći dovoljno političke snage da razumije da ovaj saziv skupštine nije adekvatna slika političke realnosti“.
„Imate situaciju da Đukanović trenutno kontroliše 50 odsto Skupštine, mislim da nakon narednih parlamenarnih izbora neće kontrolisati ni upola manje. Crnoj Gori je potrebna nova i snažna vlada, koja može biti rezultat novog saziva skupštine, a koja je opet rezultat vanrednih parlamentarnih izbora. Građani očekuju brze izbora, ali Ustavnom sudu treba ostaviti prostor da odradi svoj posao“, poručio je Milatović.
„Rezultat na Cetinju najbolje govori“
Na pitanje o eventualnoj inaugraciji u Prijestonici, a u svjetlu incidenata uoči konvencije Pokreta „Evropa sad“, Milatović kaže:
„Nemojte da poistovjećujete grupu od 10-15 ljudi sa Cetinjem. Đukanović je instruisao malu grupu ljudi koja je uradila što je uradila. Žalosno je što je tu builo u funkcionera DPS-a. To ne ide na čast Đukanoviću i toj maloj grupi. Rezultati na Cetinju najbolje govore da sam kao presjednički kandidat ostvario značajno više nego partija iz koje je trenutno graonačelnik Prijestonice.“
Iskazao je zadovoljstvo što se rezultat sa lokalnih izbora u Podgorici uvećao na predsjedničkim.
„Vidi se da je taj proces nezaustavljiv. Ovaj proces je veći i od mene kao predsjedničkog kandidata i Pokreta ‘Evropa sad’. Demokratski procesi u Crnoj Gori su nezaustvljivi. Želim da živimo u društvu gdje su građani i građanke ravnopravni“, zaključio je Milatović.
REAGOVANJE MILANA KNEŽEVIĆA, PREDSJEDNIKA DNP-a, I PREDSJEDNIKA ODBORA ZA BEZBJEDNOST I ODBRANU
(30.3.2023.)
Pokušaj da se na Odbor za bezbjednost i odbranu prebaci odgovornost zbog toga što Zoran Brđanin nije smijenjen do danas predstavlja klasičnu manipulaciju upravo onih struktura URE čiji je on bio favorit još iz vremena vlade Zdravka Krivokapića. Podsjetiću javnost da je Zoran Brđanin bio kandidat URE za izbor direktora UP, dok je kandidat koga je podržavao DF bio Dražen Medojević.
Takođe imam obavezu da podsjetim da je DF bio podnio amandmane na Zakon o unutrašnjim poslovima kojima se Odboru za bezbjednost i odbranu i Skupštini pružala mogućnost da u jasno preciziranoj proceduri mogu smijeniti direktora UP, ali su protiv tih amandmana glasali protiv poslanici URA i DPS.
Tačno je da je Izvještaj o radu UP stigao u decembru prošle godine, ali samo na upoznavanje, bez obaveze za davanje mišljenja o smjeni Zorana Brđanina jer je u tom trenutku imao podršku Dritana Abazovića i Filipa Adžića, a samim tim i poslanika URE. Ono što je više zabrinjavajuće jeste činjenica da ni Zdravko Krivokapić ni Dritan Abazović kao predsjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost nisu dostavili nijedan izvještaj o radu iako im je zakonska obaveza da to učine dva puta godišnje.
Da je Odbor ijednom dobio Izvještaj VNB- a u kojem piše da direktor UP snosi objektivnu ili bilo koju drugu odgovornost, zato što su njegovi pomoćnici osumnjičeni za pripadnost kriminalnim klanovima, svakako da bi se odredio prema tim saznanjima.
Medjutim, ne da nije bilo tih saznanja, nego je Dejan Knežević u ime UP nekoliko puta prisustvovao sjednicama Odbora za bezbjednost i odbranu između ostalih zajedno sa Dritanom Abazovićem, GST- om Vladimirom Novovićem, i na tim sjednicama su svi tvrdili da imaju odličnu saradnju i da su rezultati takvi da dobijaju pohvale od partnerskih policija i službi iz čitave Evrope.
Nakon hapšenja Dejana Kneževića, neko je želio da odgovornost za izbor Zorana Brđanina prebaci na Odbor, iako je svakom jasno da se dosadašnji direktor UP mogao smijeniti samo u jasno formulisanoj proceduri uz veliki znak pitanja da li Odbor u ovom trenutku uopšte ima kvorum za punovažno odlučivanje.
Zato sam i na sjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost saopštio da istovremeno sa smjenom Zorana Brđanina ostavke treba da podnesu Dritan Abazović i Filip Adžić jer imaju najmanje objektivnu odgovornost za njegov izbor.
Takođe sam planirao da zakažem kontrolno saslušanje čelnih ljudi u Vladi i bezbjednosnom sektoru za sledeću nedjelju nakon završenog drugog kruga predsjedničkih izbora, i volio bih da na toj sjednici bude kvoruma, ali i da bude otvorena za javnost, kako bi građani mogli izvući zaključke koje sam izvukao i ja, da u državnim institucijama nadležnim za borbu protiv organizovanog kriminala vlada totalno rasulo i haos da je Kolumbija iz vremena Eskobara za nas Švedska.
(Foto: RTCG)
Milatović (Foto: RTCG)