Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica uhapsili su dva maloljetnika, 16 i 14 godina, koji se sumnjiče za šest teških krađa.
– Naime, pomenuti maloljetnici su ova krivična djela počinili na štetu butika, prodavnice polovnih mobilnih telefona, prodavnice nakita i frizerskog salona odakle su otuđivali nakit, mobilne telefone i druge vrijednosti- navodi se u saopštenju policije.
Oni će uz krivičnu prijavu danas biti privedeni postupajućem tužiocu na dalju nadležnost.
Đukanović je naveo da je tačno je da nije bilo već duže vremena ovakve neizvesnosti, kakva trenutno vlada po pitanju ishoda predsjedničkih izbora u Crnoj Gori. Kako je dodao, ovo su izbori na kojima se, pored izbora predsjednika, očekuje potvrda istrajnosti Crne Gore da nastavi putem ka evropskom sistemu vrijednosti, članstvu u Evropskoj uniji.
“Naravno, kada kažem da se iščekuje to znači da postoji i alternativa tome. Prema tome, to doprinosi neizvjesnosti tokom ovih četrnaest dana između prvog i drugog izbornog kruga. Što se mene tiče, rekao bih: savršeno sam miran. Već sam navikao na predizborne kampanje, na neizvesnosti koje izbori sa sobom donose. Fokusiran na ostvarivanje svog cilja i optimista, sa vjerom da ću 2. aprila pobijediti”, rekao je on.
Govoreći o svom protivkandidatu, Jakovu Milatoviću koga je kandidovao Pokret “Evropa sad”, Đukanović je rekao da je on dio parlamentrane većine i vlade koja je upravo izgubila povjerenje u parlamentu i koju je nazvao “klero-nacionalistička”. Zamoljen da objasni stvoju tvrdnju s obzirom na to da Milatović nije bio prvi izbor pokreta koji ga je kandidovao Đukanović je naveo, kako tvrdi, “neupitne činjenice”.
“Prvo gospodin Milatović, kao i gospodin Spajić, čija je rezerva gospodin Milatović na ovim predsjedničkim izborima, su neupitan dio parlamentarne većine uspostavljene 30. avgusta 2020. godine, kojoj smo upoznali pravo lice. Dakle, kao klero-nacionalistička parlamentarna većina koja je svoje vlade formirala u vjerskim objektima i koja je, rekao bih, mnogo više odgovornosti pokušavala da pokaže prema vjerskoj zajednici nego prema državi i građanima koji su joj dali povjerenje”, rekao je Đukanović.
“Nećemo valjda pretpostaviti da je vojvoda Šešelj podržao građanskog i proevropskog kandidata”
On tvrdi da je Milatović “dio te politike” i dio vlade koja je pokazala “izrazitu neodgovornost u promociji jednog populističkog pristupa u Crnoj Gori stvaranjem iluzija kod ljudi da je moguće dijeliti uvećane zarade uz uzimanje inostranih kredita bez održive osnove u rastu društvenog proizvoda zemlje”.
“Time je ta politika je dopunila svoju legitimaciju kao legitimaciju jedne nacionalističke retrogradne politike i istovremeno populističke neodgovorne politike, zbog čega ne mislim da je gospodin Milatović kao eksponent te politike najbolji izbor Crne Gore u ovom trenutku. Konačno, svjedočimo tome da podrška gospodinu Milatoviću dolazi sa takvih adresa iz međunarodne zajednice, počev od “vojvode Šešelja”. Nećemo valjda pretpostaviti da je vojvoda Šešelj podržao građanskog i proevropskog kandidata za predsjednika Crne Gore, nego onog za kog vjeruje da Crnu Goru može pridružiti srpskom svetu”, kaže Đukanović o svom protivkandidatu u drugom krugu izbora.
Nakon podsjećanja da je Šešelj bio na njegovoj predsjedničkoj inaugiraciji i pitanja može li Milatović uticati na to ko će njega da podrži, Đukaoviće je odgovorio: “Ne može”. Ipak, dodao je, kao posmatrači moramo se zapitati:
“Zašto Vojislav Šešelj nije podržao nekog drugog kandidata? I ne samo Vojislav Šešelj nego onaj karikaturalni istoričar Raković i to društvo, dakle, koje vrlo otvoreno stoji iza projekta ’srpskog sveta’ dakle ’Velike Srbije’; koji otvoreno zagovaraju da Srbija treba da proširi zonu svog uticaja van svojih granica na Crnu Goru i da Crna Gora treba da bude još jednom anektirana nakon onoga što joj se dogodilo početkom dvadesetog vijeka. To oni otvoreno zagovaraju. E, sad, ti ljudi podržavaju u Crnoj Gori jednog kandidata. Moje pitanje je zašto”.
Na pitanje gdje vidi računicu po kojoj bi mogao da pobijedi u drugom krugu, Đukanović je odgovorio prije svega vidim u onom broju ljudi koji nisu učestvovali u prvom izbornom krugu konstatujući da veoma dobro poznaje biračko tijelo Crne Gore.
On navodi da je vrlo značajan rezervoar glasova koji nije iskorišćen u prvom izbornom krugu.
“Takođe, ne bih zaista tako olako vjerovao da će sve ono što je predstavljalo podršku drugim kandidatima koji nisu prošli u drugi izborni krug tako olako se prikloniti Jakovu Milatoviću. Smatram da postoji neka nit koja ih povezuje, mislim na Andriju Mandića i na Gorana Danilovića i na Aleksu Bečića i na Jakova Milatovića. Vjerovatno ćemo otvoriti diskusiju koja je to nit, ja mislim da su oni svi na platformi velikosrpskog nacionalizma u Crnoj Gori i doživljaja Crne Gore kao djela Open Balkana i srpskog sveta. E, to je politika protiv koje se ja borim, jer se borim da Crna Gora ne bude dio ni Open Balkana ni srpskog sveta, nego Evropske unije, ali jednako tako ne mislim da će svi koji su glasali za preostala tri kandidata sa te platforme tako lako i po automatizmu preliti svoju podršku Jakovu Milatoviću”, rekao je Đukanović podsjećajući da su za svega dva mjeseca i parlamentarni izbori.
Na pitanje da li će u slučaju da ne pobijedi predvoditi listu DPS na parlamentarnim izborima Đukanović odgovara da je apsolutno spreman za pobjednički rezultat i da nakon toga predvodi Demokratsku partiju socijalista na izborima u kom god formatu izašla na izbore.
“Svi izbori su utakmica, na utakmici nikada ne znate kakav će biti ishod do samog kraja. Sigurno je da će ovo biti jedna zanimljiva, neizvjesna utakmica, ali moram da vam kažem da bez ikakve dileme računam na pobjedu na predsjedničkim izborima, nakon toga pobjedu na parlamentarnim izborima. Kad kažem pobjedu, mislim na pobjedu građanske koalicije koja je Crnu Goru vodila uspješno na putu ka Evropi. Dakle, imam očekivanja da će nakon 11. juna Crna Gora dobiti jednu nacionalno odgovornu reformsku vladu koja će nastaviti da je vodi putem ka Evropi”, uvjeren je Đukanović.
“Tek smo uspostavili dijalog, treba nam vrijeme da vidimo kuda će on ići”
Upitan za očekivanja u vezi s brojem glasova budući da je u u Podgorici osvojio manje glasova nego DPS na prethodnim lokalnim izborima u Podgorici i da ima oko 50.000 glasova manje nego na prethodnim predsjedničkim izborima Đukanović tvrdi da očekuje rast broja glasova.
“Možete analizirati svaki rezultat pojedinačno po opštinama, ali moja prednost je 22.000 glasova iz prvog kruga. Apsolutno sam ubijeđen da mogu da osvojim novih 40.000 glasova u drugom krugu i jednako tako sam siguran da je to dovoljno za pobjedu”, uvjeren je Đukanović.
Na pitanje da li je za DPS Demokratski front prihvatljiv partner što su mnogi čitali iz posljednje debate Đukanović ponavlja svoju izjavu da je prihvatljiv “svako ko je na političkoj sceni, ko ima elementarnu relevantnost, da ima parlamentarni status” i dodaje “da DF ima već godinama značajno više od toga” i da je logičan partner za razgovor.
“Imamo različite projekcije Crne Gore, ali to ne znači da ne treba da razgovaramo, ne znači da treba međusobno da se međusobno mrzimo, i ne treba da okrećemo ljude jedne protiv drugih. Mi smo tek uspostavili dijalog. Tako da ostavimo vremenu da vidimo kuda će ti procesi ići. Ja vjerujem da će ići u pravcu boljeg razumijevanja jer među odgovornim ljudima razgovor je put do boljeg razumijevanja. Ako dođemo do toga da u Crnoj Gori splasnu tenzije u odnosu na istorijske srpsko-crnogorske podjele, mislim da smo mi obavili najvažniji dio posla za ovu državu”, kaže Đukanović.
On očekuje da bi “njegove pobjede na predsjedničkim izborima građanska koalicija mogla da osvoji većinu na parlamentarnim izborima”.
“Ako to se baš i ne dogodi kao što ste sami kazali, postoji jedan broj partija koje jako žele da se predstave kao građanske, bez obzira kako ih mi sada percipirali, eto prilike da širimo front građanske politike u Crnoj Gori”, dodaje Đukanović.
Ipak na pitanje da li to znači da je koalicija sa DF moguća?, Đukanović odgovara: “Ne, to ste vi kazali. Ja to nisam kazao”.
“Srpski svet je uvod u nacionalne države”
Na molbu da objasni koji su to regionalni centri moći koji se miješaju u unutrašnje stvari Crne Gore, Đukanović ističe da je “kada govorimo o miješanju u unutrašnja pitanja Crne Gore potpuno jasno da je to teren na kojem se ekskluzivno nalaze kreatori, realizatori velikosrpske politike”.
“Ne vjerujem da vas iznenađujem, od Garašanina na ovamo Crna Gora je definisana kao prirodan plijen Velike Srbije. Mijenjali su se nazivi Velike Srbije, imali smo sve Srbe u jednoj državi devedesetih, danas imamo srpski svet kao kopiju onoga što je ruski svijet u tamošnjem regionu. Dakle, ideja je ista, ideja je da se iz Beograda upravlja položajem Srba u drugim državama. To ne može bez ugrožavanja suvereniteta tih država”, rekao je predsjednički kandidat DPS.
Na pitanje da li to vidi kod Aleksandra Vučića odgovara sa: “Naravno”.
“Da li mislite da to što se događa na medijskoj sceni i na političkoj sceni, nije sa bilo koje adrese, nego sa adrese ministra odbrane, ministra unutrašnjih poslova, današnjeg šefa agencije za nacionalnu bezbjednost, podrška srpskom svetu i prisajedinjenju Crne Gore tom srpskom svetu. Drugo, da li vidite da se u televizijama sa nacionalnom frekvencijom vode ratovi za Nikšić i za Budvu, da li primjećujete tako nešto odavde, jer se odavde pokazuje pretenzija da se uređuje politički život Srbije? Ne. Dakle je l’ mislite da je ovo prirodno? Pa nije prirodno. Pretenciozno je i to je politika koja je već viđena, to je politika iz ranih devedesetih, kojom se napušta ideja da se upravlja svojom državom, ima se potreba da se upravlja svojim narodom. Kada krećete da upravljate svojim narodom možda čak i završite kao Putin, sa borbom za svoj narod u Ukrajini, sa ovakim posljedicama. Ali i bez toga, obavezno ćete završiti u urušavanju međudržavnih odnosa sa svojim susjedima. Dakle to je naopak politički koncpet, to je nešto što osuđujemo jer mislimo da je to ta lažna dilema koju nacionalisti svako malo reaktueliziraju na Balkanu”, ističe Đukanović.
On ističe da nacionalisti uvijek poručuju da multietnička demokratija ovdje nije moguća i da je potrebno promijeniti granice i napraviti nacionalne države. Kako dodaje jedna od tih nacionalnih država je srpski svet, “a ostali će se pridruživati”.
Đukanović podsjeća da uvijek ima zainteresovanih za tu vrstu balkanske igranke. Ta balkanska igranka je, kako dodaje, na početku devedesetih prošla lekciju Jugoslavije koja je koštala blizu 150.000 ljudskih žrtava. Dobro bi bilo, dodaje, ako smo tu lekciju naučili.
“Stomatološka komora Crne Gore upoznaje javnost da Ugovori o pružanju stomatoloških usluga koje stomatolozi imaju zaključene sa Fondom za zdravstveno osiguranje Crne Gore prestaju da važe dana 31.3.2023.godine, istekom roka na koji su zaključeni”, kazao je predsjednik Stomatološke komore Vladimir V. Jovetić.
Prema tim ugovorima, stomatolozi na teret Fonda za zdravstveno osigUranje Crne Gore pružaju stomatološke usluge osiguranicima Fonda, prije svega djeci do 18 godina, djeci bez roditeljskog staranja, trudnicama, licima sa invaliditetom, studentima do navršenih 26 godina, licima iznad 65 godina starosti.
“Međutim, veliki broj stomatologa izražava nezadovoljstvo sa načinom obračuna i visinom cijena za usluge koje pružaju po ugovorima sa Fondom, a koje cijene i način obračuna za pružene usluge se nijesu mijenjali godinama unazad, a ni budžet za stomatološke usluge nije povećan”, ističe Jovetić.
Iako važeći ugovori o pružanju stomatoloških usluga ističu danas, veliki broj stomatologa koji su se prijavili na Javni poziv za pružanje stomatoloških usluga za 2023.godinu nije potpisao nove ugovore sa Fondom, a moguće da veći broj stomatologa u konačnom uopšte neće ni potpisati ugovore sa Fondom.
“Odustajanjem stomatologa od podnijetih prijava na Javnom pozivu, odnosno nepotpisivanjem ugovora sa Fondom, stvorila bi se situacija da osigurana lica Fonda neće imati mogućnost da ostvare besplatnu zdravstvenu zaštitu, odnosno neće biti u mogućnosti da im budu pružene besplatne stomatološke usluge koje padaju na teret Fonda, već će takve usluge morati da plate”, navodi Jovetić.
Predstavnici Stomatološke komore Crne Gore su posljednjih mjesec dana intenzivno pregovarali sa predstavnicima Fonda za zdravstveno osiguranje, pa je u tu svrhu održano nekoliko sastanaka.
“Iz razloga izraženog nezadovoljstva uslovima pod kojim pružaju stomatološke usluge po ugovorima sa Fondom, mnogi stomatolozi nijesu željeli čak ni da se prijave na Javni poziv koji je trajao do 10.3.2023.godine. Upravo na poziv Stomatološke komore Crne Gore, a nakon održanog sastanka predstavnika Stomatološke komore i Fonda za zdravstveno osiguranje, stomatolozi su posljednjeg dana prijave po Javnom pozivu ipak podnijeli prijave na Javni poziv, a posebno imajući u vidu iskazanu volju predstavnika Fonda da se uslovi pružanja stomatološke zaštite izmijene. Međutim, pregovori Fonda za zdravstveno osiguranje i Stomatološke komore nijesu dali rezultate sa kojim su stomatolozi zadovoljni”, ističe Jovetić.
Stomatološka komora razumije i podržava stavove stomatologa imajući u vidu inflaciju, povećanje zarada u gotovo svim sektorima u Crnoj Gori, povećanje troškova, povećanje cijena materijala koje stomatolozi koriste, dok sa druge strane cjenovnik usluga je godinama unazad isti, budžet opredijeljen za stomatološke usluge nije povećan.
“Stomatološka komora Crne Gore ne može da utiče na pojedinačnu odluku bilo kog stomatologa da li želi da zaključi Ugovor sa Fondom, jer je to pravo svakog pojedinca da odluči za sebe. Stomatološka komora je tu da podrži i zaštiti stomatologe, ali i da upozna javnost sa potencijalnim problemom koji može nastati već 1.4.2023.godine, ukoliko osiguranici Fonda ne budu mogli da ostvare besplatne stomatološke usluge, te i da pozove Fond za zdravstveno osiguranje da se pronađe što hitnije rješenje za ovaj problem. Konačno, Stomatološka komora urgira da se problem što hitnije riješi kako ne bi trpjeli osiguranici Fonda kojima pripada besplatno ostvarivanje prava iz stomatološke zaštite”, navodi Jovetić.
Konstantinopolj, nekadašnji naziv Istanbula, bio je glavni grad Istočnog rimskog carstva, poznatijeg kao Vizantijsko carstvo. Grad je imao dugu istoriju rimske i grčke kulture i igrao je ključnu ulogu u oblikovanju istorije Evrope i mediteranskog regiona.
Početkom 11. veka Vizantijsko carstvo je bilo u opadanju zbog političke nestabilnosti, ekonomskih propadanja i vojnih poraza. Turci Seldžuci, moćno centralnoazijsko carstvo, proširili su svoju teritoriju i osvojili mnoge vizantijske teritorije, uključujući Anadoliju.
U ovom kontekstu, promena imena iz Konstantinopolja u Istanbul odražava promenu političkog i kulturnog pejzaža regiona. Istanbul je zapravo grčka fraza koja jednostavno znači „u gradu“, a koristi se od kada je Otomansko carstvo zauzelo grad 1453. godine. Međutim, ime Istanbul je mnogo pre toga bilo u kolokvijalnoj upotrebi među stanovništvom. U vreme osmanskog osvajanja, Istanbul je postao kosmopolitski grad u kome su zajedno živeli ljudi različitih kultura i religija.
Promena imena bila je deo šire kulturne i političke transformacije koja se dogodila u Turskoj početkom dvadesetog veka. Nakon raspada Osmanskog carstva u Prvom svetskom ratu, Mustafa Kemal Ataturk je vodio rat za nezavisnost i osnovao Republiku Tursku 1923. godine.
Ataturk je imao za cilj da modernizuje Tursku i transformiše je u sekularnu, demokratsku nacionalnu državu. Da bi postigao ovaj cilj, pokrenuo je nekoliko reformi, uključujući usvajanje latiničnog pisma, odvajanje vere od države i uvođenje novih kulturnih simbola.
Jedan od simbola koji je Ataturk promovisao bilo je ime Istanbul. Smatrao je da ime Konstantinopolj ima konotacije Vizantijskog carstva, koje je bilo povezano sa Grčkom pravoslavnom crkvom i Rimskim carstvom.
Nasuprot tome, Istanbul je bio neutralno ime koje je odražavalo multietničku i multireligijsku prirodu grada. Ataturk je takođe video promenu imena kao priliku da naglasi raskid sa otomanskom prošlošću i promoviše novi, moderni identitet Turske.
Promena imena pokazala je želju da se promoviše novi nacionalni identitet Turske. Danas je Istanbul živahan i kosmopolitski grad u kome koegzistiraju različite kulture i tradicije. Promena imena je možda bila kontroverzna u to vreme, ali je vremenom postala simbol bogate istorije grada i kulturne raznolikosti, prenosi Klix.
Visceralna mast može povećati rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema, od dijabetesa do srčanih bolesti. Nezdrava ishrana može da bude jedan od razloga, ali nije jedini faktor rizika za stvaranje visceralnih masti.
Nije tajna da je dobra higijena spavanja kamen temeljac zdravog života. Ipak, zabrinjavajuće je da sve više ljudi ima problem sa nesanicom. Istraživanja i dalje naglašavaju da nedostatak sna može da poveća rizik od raznih zdravstvenih stanja, kao što su srčani udari ili demencija.
Sada, nova studija, objavljena u časopisu „Sleep Medicine“, sugeriše da ste u riziku od stvaranja visceralnih masti ako ne spavate dovoljno svake noći.
Visceralna masnoća se nakuplja oko vitalnih organa u trbušnoj duplji (zato se još zove i abdominalna mast).
Rezultati istraživanja u kom je učestovovalo više od 5.000 odraslih osoba, između 18 i 59 godina, sugerišu da je jedan sat manje sna povezan sa ukupnim povećanjem mase visceralne masti od oko 12 grama.
Istraživači su takođe primijetili da je idealna dužina sna osam sati.
Jedan od razloga koji može objasniti vezu između dužine sna i nivoa visceralne masti je da nedostatak sna dovodi do abnormalne regulacije aktivnosti u različitim delovima mozga koji utiču na centar za nagrađivanje, san i apetit.
Vjeruje se da nedostatak sna uzrokuje pad leptina – hormona koji smanjuje apetit – i povećanje grelina, hormona koji signalizira mozgu da je vrijeme za jelo.
Istraživači su sugerisali da bi to moglo da objasni veći unos kalorija i naknadno povećanje tjelesne težine kao rezultat.
Zabrinjavajuće je da previše visceralne masti može povećati rizik od ozbiljnih metaboličkih stanja, uključujući visok krvni pritisak, gojaznost, visok holesterol i insulinsku rezistenciju i još mnogo toga.
Dobra vijest je da bi zdrava ishrana bogata vlaknima i proteinima, kao i redovna fizička aktivnost, mogla da pomogne da masne naslage nestanu sa stomaka.
Penzionisani optometrista Teri Sanderson tužio je Paltrou zbog povreda nanesenih tokom skijanja tvrdeći da se glumica zabila u njega, nanijevši mu povrede koje su mu promijenile život.
Prema njegovim tvrdnjama glumica se zabila u njega na stazi za početnike i zatim odskijala dok je on ostao bez svijesti u snijegu sa slomljenim rebrima. Usljed brojnih kontradiktornih izlaganja, glumičini advokati su uspjeli da demantuju ove navode.
Porotnici su stali na stranu Paltrou, koja je okrivila Sandersona za nesreću i podnijela protivtužbu u iznosu od jednog dolara plus pravne troškove.
Sanderson, koji je tražio 300.000 dolara odštete, rekao je da je presuda donesena u četvrtak „veoma razočaravajuća“.
Slušajući presudu na sudu, glumica je bila bezizražajna, zurila je pravo ispred sebe i činilo se da blago klima glavom. Zatim je izašla.
Dok je odlazila, nakratko je stala da razgovara sa Sandersonom, a kasnije je rekao da mu je rekla: „Želim ti dobro.“
U izjavi objavljenoj na Instagram storiju oskarovka je poručila: „Osjećala sam da je pristajanje na lažnu tvrdnju ugrozilo moj integritet“.
Ona je rekla da je zadovoljna ishodom i zahvalila sudiji i osmočlanoj poroti na „njihovoj pažljivosti u vođenju ovog slučaja“.
Poroti je trebalo tri sata vijećanja da jednoglasno utvrdi da je Sanderson potpuno kriv za incident i dodijeli Paltrou simboličnu sumu koju je tražila.
Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove obaviještena je od strane Delegacije Evropske unije za Crnu Goru, da je u proizvodu „Delightfully Amisa Gluten Free Organic Pancake Mix Light&fluffy“, Batch: 229597. BBD: 30.08.23, utvrđeno prisustvo atropina i skopolamina, iznad maksimalno dozvoljene količine.
Proizvod je porijeklom iz Njemačke, sa sirovinom iz Holandije, a bio je predmet službene kontrole na tržištu.
– U obavještenju je naznačeno da je realizovan izvoz u Crnu Goru ovog proizvoda, a u pitanju je organsko tef brašno. Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove je odmah po dobijanju RASFF notifikacije obavijestila uvoznika da odmah i bez odlaganja povuče iz prometa gore navedeni proizvod od svih subjekata kojima je isporučen- navodi se u saopštenju.
Zbog visokog rizika po zdravlje ljudi, Uprava apeluje na potrošače da ovaj proizvod ne konzumiraju i da, ako su ga kupili, vrate proizvod u objekat u kojem je kupljen.
Predsjednik Pokreta Evropa sad Milojko Spajić poručio je sinoć da je jako ponosan i srećan što može sa sigurnošću reći da „moju zemlju, našu Crnu Goru, dijele tri dana do momenta kada ćemo formalno i snažno svi reći – Uspjeli smo“.
Spajić je to poručio na završnoj konvenciji predsjedničkog kandidata Pokreta Evropa sad Jakova Milatovića.
„Ko ne zna u koju luku plovi, nijedan mu vjetar nije povoljan. Naša Crna Gora je puna vjetrova, ali mi za razliku od mnogih znamo kuda idemo. Idemo u novu Crnu Goru. Nova energija, ekonomija, infrastruktura, nove tehnologije, vladavina prava za sve, dobrosusjedski odnosi, Evropa i svijet na dlanu, Crna Gora u srcu“, rekao je Spajić.
On je kazao da će ponedjeljak biti prvi radni dan nove evroatlanske Crne Gore, koja je dočekala da je nova generacija lidera vodi naprijed, u bolju budućnost, za sve njene građane.
„Program Evropa Sad je bio mali test i ukus budućnosti kakva ona može da bude, a ponedjeljak je preduslov za njen logični nastavak. Sa novim predsjednikom, modernim državnikom nove generacije, okrećemo list i iza sebe ostavljamo politiku podjela i opstrukcija, koja nas je dugo vremena zaustavljala na putu napretka i konstantno nas vraćala unazad“, poručio je Spajić.
On je istakao da nam treba opravdani optimizam zasnovan na konkretnim stvarima.
„Dugo je vladao pesimizam i neopravdani optimizam. Tako da neće biti lako i svaki sledeći korak će biti veći i veći, teži i teži ali prvo da se okrenemo prema našoj luci pa će se i vjetar namjestiti. Građani su prepoznali našu borbu za njihov boljitak ni jedan radnik se više neće zadovoljavati sa 200 eura mizerije, kao ni penzioner sa 100. Pa zašto bi? I ne treba. Jakove, naša ideja je već pobijedila. Jer i oni koji su sprečavali i kritikovali podizanje minimalca na 450 eura, ovih dana obećavaju prosječnu platu 1.500 eura. To je veliki napredak“, naveo je Spajić.
On je dodao da ima jedno pitanje za njih.
„Pa ljudi, šta vas je sprečavalo 30 godina da se bavite standardom građana? U nedjelju će pobijediti i naša vizija, vizija države bogatih i slobodnih građana koji će zahtijevati od svake vlasti ambiciozne i izvanredne rezultate. Po prvi put građani se neće zadovoljavati sa mrvicama, već će tražiti od ljudi koji ih vode veliki rad, trud, zalaganje, i naravno – velike rezultate“, kazao je Spajić
Lider Pokreta Evropa sad, govor je zaključio sa porukom: „Čitava Crna Gora zna gdje rezultati stanuju. Zato u nedjelju, svi da zaokruzimo broj 2 i našeg Jakova Milatovića. Uspjećemo.“
“Memorandum će toga dana u 11 sati u Opštini Berane potpisati predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović, predsjednik opštitne Berane Vuko Todorović i njemački investitor Majk Štajnmiler” – kazali su u Opštini Berane.
Ranije su i njemački državljanin Štajmiler, kao predsjednik odbora direktora Aerodroma Crne Gore Eldin Dobardžić, najavili za naš portal i televiziju je Momeorandum spreman I da će biti ubrzo potpisan.
Dobardžić je tada kazao da je korak nakon toga koji bi se trebao uraditi da Ministarstvo kapitalnih investicija u planu za koncesije već za ovu godinu koja je aktivna, a datumski se vezuje za kraj aprila, uvrsti i davanje Aerodroma u Beranama za koncesiju.
Njemački državljanin je kazao da su njegove namjere iskrene i da želi da pomogne Beranama i sjeveru Crne Gore, uz uvjeravanja da ovaj zaboraveljeni sjeverni aerodrom može da bude izgrađen po svim njemačkim i evropskim standardima, kao i da može da radi svih 365 dana u godini, bez obzira na vremenske prilike.
Prema njegovim riječima iza ovog projekta i iza njegove kompanije stoji švajcarsko-američki koncern, koji raspolaže u svakom trenutku sa kapitalom od deset milijardi eura. Projekat podrazumijeva otvaranje dvije fabrike i aerodrome, i zato se više koristi izraz air park, a ne aerodrome.
Majk Štajnmiler (Maik Steinmuller) vlasnik je kompanije “Elite-private-jet-sevice” i tvrdi da je spreman da odmah obezbijedi novac i započne posao oko valorizacije beranskog aerodroma.
Njegova kompanija već četiri godine je partner Minhenske konferencije i zvanični je prevoznik, što, kako objašnjava, znači da ako nega delegacija ne dolazi svojim avionom u Minhen, onda usluge avio prevoza pruža Štajnmilerova kompanija.
Njemac je naglasio da ne traži nikakvu finansijsku pomoć, i da je investicija u potpunosti njegova.
“Ni Berane ni Crna Gora ne mogu biti na gubitku, a ja ne bih ulazio u taj posao da nisam siguran u dobit” – kazao je ranije Štajnmiler.
Beranska vazdušna luka ima dugu tradiciju, ali u funkciji civilnog ili kargo saobraćaja nije već četiri decenije. 1974. godine vojska tadašnje SFRJ, uradila je kvalitetnu pistu, dužine dva kilometra i širine skoro pedeset metara, koja i poslije četiri i po decenije, do danas, odolijeva zubu vremena.
Njemački investitor je najavio potpunu dogradnju i modernizaciju ovog aerodroma po svim njeamčkim i evropskim standardima.
