U tunelu Sozina, jutros u 6:15, došlo je do težeg saobraćajnoj udesa u kome je povrijeđeno više osoba, prenosi Bar info.
U udesu je učestvovalo pet vozila.
Kako je saopšteno iz policije, saobraćaj kroz tunel je obustavljen.
Uviđaj je u toku.
Spajić: Da smo na vrijeme izašli iz hedžinga ne bi morali da se zadužujemo
„Pravi razlog izlaska iz hedžinga ove Vlade, jeste to što nema novca u trezoru. Da smo izašli iz hedžing aranžmana krajem prošle godine, mi bismo imali 170 miliona profita. Razlika između tih 170 miliona i sadašnjih 64 jeste upravo tih oko 100 miliona eura koje smo zadužili po kamatnoj stopi od oko 11 odsto“, naveo je Spajić na svom Tviter nalogu.
Krajem prošle godine sam spominjao kada treba pokupiti prihod od hedžinga, a koji je tada iznosio 170 miliona.
Pravi razlog izlaska iz hedžinga, ove Vlade, jeste to što nema novca u trezoru.
Da smo izašli iz hedžing aranžmana krajem prošle godine, mi bismo imali 170 miliona… pic.twitter.com/lIMMO5WoEd
— Milojko Spajić (@MickeySpajic) June 19, 2023
Gotovo 100 mrtvih u dvije indijske države u toplotnom talasu
Smrtni slučajevi prijavljeni su u sjevernoj indijskoj državi Utar Pradeš i državi Bihar na istoku, gdje su zvaničnici upozorili stanovnike starije od 60 godine i druge koji pate od raznih bolesti da ostanu u kućama tokom dana.
Svih 54 smrtnih slučajeva u državi Utar Pradeš, prijavljeno je u okrugu Balija, oko 300 kilometara jugoistočno od Laknoua, glavnog grada te države. Vlasti su navele da je većina umrlih starija od 60 godina ili sa prethodnim zdravstvenim teškoćama koje su moguće pogoršane zbog intezivne vrućine.
Zdravstveni zvaničnik u Baliji rekao je da je u posljednja tri dana primljeno oko 300 pacijenata u okružnu bolnicu zbog raznih bolesti koje su pogoršane vrućinom.
Zbog ozbiljnosti situacije vlasti su otkazale najavljene odmore medicinskog osoblja u Baliji i obezbjedili dodatne krevete u odjeljenju hitne pomoći radi priliva pacijenata.
Kako se navodi većina primljenih pacijenata stariji su od 60 godina, pokazuju simptome visoke temperature, povraćanja, dijareje, teškoće s disanjem i srčane problem. Balija kao i centralni i istočni dio Utar Pradeša zahvaćen je velikom vrućinom.
Danas je maksimalna temepratura u toj oblasti bila 43 stepeni Celzijusa, što je za pet stepena više od uobičajene temperature u ovo vrijeme. Relativna vlažnost je 25 odsto što pojačava uticaj vrućine.
Naučnik iz Indijske meteorološke službe rekao je da su temperature širom te države sada iznad normale i da se ne očekuje da će popustiti narednih 24 časa.
Ministar zdravlja te države Bridžeš Patak rekao je da su otvorili istragu o uzroku smrti toliko velikog broja ljudi u Baliji.
Uspješna akcija: Putnik kruzera koji je putovao za Grčku zbrinut u barskoj bolnici
Državljanin Australije (80) koji je putovao kruzerom ka Grčkoj u teškom zdravstvenom stanju iz međunarodnih voda na udaljenosti na 22 nautičke milje, hospitalizovan je u Opštoj bolnici Bar.
Putnički brod MSC ARMONIA i spasilački čamac SAR-1 Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama su se susreli na četiri nautičke milje od Bara u 01: 28 časova te brzom evakuacijom putnika, čamac SAR-1 se uputio ka Luci Bar gdje se vezao u 01:50 časova, a putnik sa kruzera zbrinut i hitno prebačen u opštu bolnicu u Baru, a kruzer nastavio putovanje ka sledećoj destinaciji Mikonos u Grčkoj.
– U noći između nedelje i ponedeljka, u 23.40 časova kruzer MSC ARMONIA uputio je ka Pomorsko operativnom centru u sastavu Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama MEDEVAC poziv za hitnu evakuaciju putnika australijskog državljanina starog 80 godina, koji po informacijama od kapetana kruzera ima simptome moždanog udara. Zdravstveno stanje je zahtjevalo angažovanje osoblja Zavoda za hitnu medicinsku pomoć iz Bara, te se brod najbrže što je bilo moguće uputio ka Luci Bar, od koje je bio na udaljenosti oko 22 nautičke milje, saopštio je pomoćnik direktora UPSUL-a za sigurnost na moru, Žarko Lukšić.
Prema riječima Lukšića, operateri sa POC, Toni Tomašević i Erkam Vuković, su koordinisali evakuaciju sa spasilačkim čamcem SAR-1 sa posadom Koković Jasmin, Bošković Nikola i Željko Pačak, te osobljem ZHMP, SGP Bar i brodskim agent Alegra iz Bara.
Sve vrijeme akcije remorker “Rumija“ je bio pripravan da u slučaju potrebe asistira. Vremenski uslovi na moru su bili veoma povoljni jer je stanje mora bilo 1, a vjetar jačine 7 čvorova.
Zemljotres jačine 4.1 stepeni Rihtera na zapadu Rumunije
Prema informacijama Tviter nalogu EMSC, epicentar bio je kod grada Targu Žiju, a nema informacija o povređenima.
Moguće je da se blagi potres osetio i u delovima Srbije koji se graniče sa Rumunijom.
#Earthquake 17 km NW of Târgu Jiu (#Romania) 18 min ago (local time 08:26:02). Updated map – Colored dots represent local shaking & damage level reported by eyewitnesses. Share your experience via:
📱https://t.co/LBaVNedgF9
🌐https://t.co/OJDk9ajCMh pic.twitter.com/feYT83Dm3N— EMSC (@LastQuake) June 19, 2023
Marković: Jasno ko neće bio dio Vlade, počeli neformalni pregovori
Marković kaže da su obavljeni prvi razgovori predstavnika Pokreta Evropa sad sa SNP-om, Demokratama, manjinskim partijama i predstavnicima koalicije „Za budućnost Crne Gore“. Očekuje da bi imenovanje lidera Demokrata Alekse Bečića za predsjednika Skupštine Crne Gore bilo ispravljanje nepravde koja je načinjena njegovom prethodnom smjenom u „političkoj igri Dritana Abazovića i Mila Đukanovića“.
„Spajić je kazao da je jasno da u Vladu ne može DPS. A ne može ni URA zbog zoupotrebe državnih institucija u aferi Do Kvon, za šta su odgovorni Dritan Abazović i Filip Adžić“, kazao je Marković.
On je saopštio da su obavljeni neformalni razgovori PES-a sa SNP-om, Demokratama, manjinama ali i sa Koalicijom Za budućnost Crne Gore.
„I negdje između tih partija treba tražiti novu parlamentarnu većinu. Prirodni partneri PES-a su Demokrate, oni imaju dobru saradnju. Demokrate su najviše branile 42. Vladu u kojoj su egzistirali Spajić i Jakov Milatović i koja je stvorila Evropu sad 1“, kazao je Marković.
Prema njegovim riječima, Demokrate bi trebalo da budu dio Vlade iako su u predizbornoj koaliciji nastupili sa GP URA.
„Demokrate i URA su predizborna koalicija, i jutros je funkcioner Demokata Boris Boganović kazao u „Vijestima“ da URA ne bi trebalo da opterećuje formiranje vlade“, kazao je Marković.
Dodaje da kao prirodan sljed pregovora vidi da Aleksa Bečić ponovo bude izabran za predsjednika parlamenta.
„To bi bilo ispravljanje nepravde, jer znamo da je neki generalni stav javnosti bio da je Bečić korektno obavljao funkciju. Do njegove smjene došlo je u političkoj igri Mila Đukanovića i Abazovića“, smatra Marković.
Kada je riječ o ulasku koalicije „Za budućnost Crne Gore“ u Vladu, Marković je kazao da misli da će Spajić pokušati da postigne dogovor sa njima, ali da to ko će biti u Vladi zavisi od mnogo faktora.
„DF i sada zauzima najznačajnije funkcije u javnim preduzećima. Elektroprivreda na čijem je čelu funkcioner Nove srpske demokratije Milutin Đukanović recimo radi odlično, i vjerujem da ima prostora da ekipa koja sad vodi EPCG nastavi. Vjerujem da će pregovori ići u dobrom pravcu. Da li će dobiti još neko ministasrtvo ili ne, to je već stvar njijhovih dogovora“, navodi Marković.
Kaže i da se stabilna Vlada ne obezbjeđuje u Vladi nego u parlamentu.
„Vjerujem da će se formirati stabilna vlada sa nekih 43-44 poslanika“, dodaje Marković.
Komentarišući aferu Do Kvon, Marković je naveo da je riječ o užasnoj stvari koja je zadesila naše drutvo, te da se nada da Crna Gora ima dovoljno snage da se odbrani od „Informer politike“. Smatra da je je riječ o politilkoj igri, i da ne bi bilo ništa sporno da je sa pismom Do Kvona u javnost izašao GST Vladimir Novović, a ne premijer Abazović.
„Moramo da prestanemo da fabrikujemo afere za političke poene. Sve i da je sve iz pisma tačno, to nije posao Vlade. Abazović na riječ vjeruje Do Kvonu. Nadam se da je Crna Gora spremna da se suprotstavi Informer politici. Do Kvon je kriminalac koji je prevario ljude za 40 mlijardi, i vi sad njemu treba da vjerujete. Okrivljeni ima pravo da laže kad brani sebe, ali suština je da se ovime treba baviti tužilaštvo a ne političari. Da je sa ovim podacima izašao Novović ne bi bio problem, ali ovo se radi politički da biste kampanjom blatili svoje oponente“, rekao je Nikola Marković.
Bogdanović: Pošteno je od URA da svojim stavovima ne opterećuju koaliciju
Demokrate očekuju da će biti dio nove vlade, ali neće insistirati na funkcijama, poručio je generalni sekretar te partije i poslanik Boris Bogdanović. On je u intervjuu “Vijestima” rekao da će konačne odluke o postizbornim koalicijama donositi najviši partijski organi kada za to dođe vrijeme. Pokret Evropa sad (PES) je, kako kaže, dobio podršku da počne pregovore. Poručuje da URA da svojim stavovima ne opterećuje koaliciju.
Lider PES-a Milojko Spajić rekao je da neće praviti vlast sa GP URA, koalicionim partnerom Demokrata.
Odgovarajući na pitanja da li će Demokarte o vladi pregovarati bez GP URA, te da li je to u suprotnosti sa sporazumom sa GP URA, u kome piše da će o budućnoj vlasti zajedno pregovarati Bogdanović kaže da žele jasno da kažu da se Demokarte kao i sa Evropom sad, isto tako generacijski i programski razumiju i sa URA.
“Zato smo zaključili koalicioni sporazum i išli zajedno na izbore. Ima naravno onih od prvog dana koji kažu da nam to nije trebalo, da je URA infrastrukturno slabija stranka od nas, ali na to nikada tako nismo gledali, naše strategije su usmjerene na naše vrijednosti, a ne na naše snage. Ne borimo se za procente, borimo se za ovu državu i sve njene građane. Dritan (Abazović) je puno doprinio političkim promjenama u Crnoj Gori i još više je doprinio odlučnoj borbi protiv mafije. Imali smo sjajnu kampanju, punu dobre energije, puno pohvala i direktne podrške evropskih stranaka za naš program. Bilo je i disonantnih poruka u kampanji. Posljednje nedjelje poruke iz kampanje su se ponovile. Evropa sad kao neko ko je dobio najviše glasova na ovim izborima ne želi u postizbornu koaliciju sa GP URA”, rekao je između ostalog Bogdanović.
On je kazao da su u Demokrate bile žrtve afera i zato su dodatno osjetljivi na njih.
“Jako pošteno je i od GP URA da svojim stavovima ne opterećuju koaliciju, to pokazuje visok stepen političke zrelosti i odgovornosti. Podsjećam da je gospodin Adžić (Filip),potpredsjednik GP URA kazao da Demokrate i URA mogu odvojeno pregovarati, ali da je najvažnije da će obje stranke biti na braniku nacionalnih interesa Crne Gore. Da Demokrate i URA brinu o državi, u to niko ne sumnja”, kazao je Bogdanović.
On poručuje da bi odlučujući faktor u pregovorima trebao da bude zajednički interes i dobrobit Crne Gore.
Ugovor u javnoj upravi zamjena za siguran glas
UGROŽENE JAVNE FINANSIJE: Pred izbore partije na vlasti u administraciji “uhljebili” 12.000 osoba
Moramo više da povedemo računa o otvaranju novih radnih mjesta u privredi, jer činjenica da smo pred izbore zaposlili 12.000 u javnom sektoru, pitamo se onda koliko je u realnom. Ako favorizujemo javni u odnosu na privatni, a on jeste dugo godina popularan, a sad posebno zbog povećanja zarada, na koji način mi to mislimo da finansiramo. Ukoliko nemamo novih radnih mjesta u privredi, nećemo moći da imamo održive javne finansije – poručio je Mulešković dodajući da ono što jeste sigurno da nam javne finansije u posljednje vrijeme koriste za zapošljavanje u javnom sektoru, bilo koji tip ugovora bio, kako bi se obezbijedili glasovi zaposlenih
Ugovori o djelu, bez konkursa, poznati i kao ,,kratkoročno zapošljavanje“ postali su praksa pred izbore. Prikupljanje izborne podrške plaćanjem iz budžeta za ugovore o djelu prepoznato je kao jedan od mehanizama za uticaj na volju građana. Međutim, kako upozorava ekonomski analitičar Mirza Mulešković, partijska zapošljavanja mogu biti opasna po ekonomsku održivost naše zemlje.
On navodi podatak da Crna Gora ima značajno veći broj zaposlenih u javnom sektoru u odnosu na prosjek zemalja OeCD.
Forsirati privredu, a ne javni sektor
– Svi treba da pomognemo da bude drugačije. Da se radi i da tokom cijele godine stvaramo sistem koji će da prepoznaje kvalitetnog radnika. Moramo više da povedemo računa o otvaranju novih radnih mjesta u privredi, jer činjenica da smo pred izbore zaposlili 12.000 u javnom sektoru, pitamo se onda koliko je u realnom. Ako favorizujemo javni u odnosu na privatni, a on jeste dugo godina popularan, a sad posebno zbog povećanja zarada, na koji način mi to mislimo da finansiramo. Ukoliko nemamo novih radnih mjesta u privredi, nećemo moći da imamo održive javne finansije – poručio je Mulešković dodajući da ono što jeste sigurno da nam javne finansije u posljednje vrijeme koriste za zapošljavanje u javnom sektoru, bilo koji tip ugovora bio, kako bi se obezbijedili glasovi zaposlenih.
Podsjećamo da je u državnoj upravi, tokom kampanje za ovogodišnje predsjedničke i parlamentarne izbore, zaposleno blizu 6.300 osoba, a do 1. juna zaključeno je više od 12 hiljada ugovora, pokazuju podaci dostavljeni Agenciji za sprečavanje korupcije, koje je analizirao MANS.
Zvanični podaci o zapošljavanju tokom izbornih kampanja, kako je saopšteno iz MANS-a, pokazuju da je više od polovine ugovora sklopljeno na određeno vrijeme.
– Blizu 30 odsto se odnosi na ugovore o djelu, osam odsto na ugovore o dopunskom radu, dok ostatak otpada na ostale vrste ugovora o radnom angažovanju – naveli su iz MANS-a.
Iz te nevladine organizacije su istakli da se, od svih zaključenih ugovora, 45 odsto odnosilo na angažovanje osoba u trajanju od mjesec.
Na period od dva do šest mjeseci je sklopljeno tek pet odsto ugovora, na neodređeno oko četiri, dok se 44 odsto ugovora odnose na konkretnu aktivnost, bez definisanog vremena trajanja.
Mulešković je istakao da se radi o zabrinjavajućim podacima koji će dodatno urušiti sistem javnih finansija.
– Ovo nije dobro zbog samih zaposlenih u javnoj upravi. Na ovaj način i ti zaposleni koji dobiju ugovor na kratko vrijeme su nesigurni i oni ne znaju šta će biti sa njihovom sudbinom poslije određenog perioda. Jer ljudi koji dobijaju takve ugovore su u veoma nesigurnom statusu što se tiče njihovog ostanka na tim radnim mjestima i negdje zavise od struktura koje su trenutno na vlasti – kaže Mulešković smatrajući da to nije dobro jer se time smanjuje i radni elan i sve ostalo.
– Imamo i problem da oni koji rade duži vremenski period u državnoj upravi da se na taj način i oni dezavuišu. Takođe, što je veoma problematično je da na taj način pokazujemo da nemamo dobro sređenu javnu upravu i još uz to ,,pravimo“ radna mjesta koja služe u izborne svrhe. Ovo je dugogodišnji problem i to mora da se zaustavi. Posebno imajući u vidu da imamo veliki problem sa javnom potrošnjom i da su relevantni izvještaji pokazali da moramo da racionalizujemo javnu potrošnju i da se više posvetimo prihodnoj strani – kazao je Mulešković dodajući da je za 2025. godinu prema projekcijama planirani rast 2,9 odsto BDP što će Crnu Goru staviti na posljednje mjesto zemalja regiona.
– To će biti najniži rast bruto društvenog proizvoda u odnosu na zemlje regiona. Tako da nam to sve pokazuje da ćemo imati problem sa javnim finansijama jer nemamo dodatnu novu ekonomsku vrijednost koja bi mogla to da pokrije. Nadalje, ovo nam govori da je neophodno što hitnije raditi reformu javne uprave, da se mora više voditi računa o tome da se moraju zapošljavati ljudi, da se negdje kroz to dovođenje u normalu i obezbijede i normalni uslovi za rad, ali i da se obezbijedi i sigurnost zaposlenih – poručuje Mulešković.
OCJENA ANALITIČARA: Transformacija Fonda PIO moguća, ali potreban dobar plan
Nakon saopštenja lidera Pokreta Evropa sad Milojka Spajića u da se razmatra smanjenje ili ukidanje doprinosa za Fond PIO, javnost je reagovala burno. Spajić objašnjava da sve to znači da će Fond PIO nastaviti da postoji i isplaćuje penzije i poslije primjene programa Evropa sad dva. Ekonomski analitičari različito komentarišu tu mogućnost.
Kao kec iz rukava Milojko Spajić u emisiji „Okvir“ na TVCG objelodani da Fond PIO i nije fond, već protočni bojler koji samo preusmjerava novac iz zajedničke nam kase i dijeli penzionerima.
„On će to da radi bez obzira da li će biti doprinosa ili neće biti, kao i zdravstveni sistem, znate da imamo zdravstveni budžet a nemamo doprinose za zdravstvo“, kazao je predsjednik Pokreta Evropa sad Milojko Spajić.
Nakon toga, bura reakcija.
Jer u Crnoj Gori vjerujemo samo u siguran fiks. Od novina samo strah. No, ne strahuju baš svi, jer ima i onih koji znaju više od glasina.
„Mi uvijek imamo otpor od nečeg novog što se dešava“, kazao je ekonomski analitičar Oleg Filipović.
Zato i podrška, jer kako objašnjava Filipović, ovaj naš fond je u debelom minusu.
„Ako imate fond koji je u minusu 1,6 milijardi eura, pitanje je da li bi investirali u taj fond, jer vi svoju platu investirate sad, mislim da će on uraditi transformaciju fonda, mora da se donese zakon o tome ko će da upravlja penzionim fondom“, istakao je Filipović.
Nedostatak informacija o tome kakav je plan, otvara mnoga pitanja. A jedno od njih je i hoće li reforma Fonda PIO urušiti cijeli sistem.
„Ova reforma ne može da se uradi bez stvaranja dodatne ekonomske vrijednosti, jer ukidanje bilo kojeg doprinosa a bez povećavanja ekonomske aktivnosti dovodi u pitanje održivost javnih finansija i održivost samog penzionog fonda“, kazao je ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
Glavno pitanje među penzionerima je da li će ostati bez penzija.
„Nema šanse, oni će panziju dobijati regularno, samo sa mnogo stabilnijeg fonda“, kazao je Filipović.
„Sve ovo nam ne daje pozitivne signale da ovakva reforma može da se uradi brzo, a da se ne ugroze javne finansije“, ističe Mulešković.
Zato poruka da za ovako nešto treba dobar plan.
„Ovo pitanje mora da bude dijalog poslodavaca, sindikata i vlade i da vidimo koji će biti efekti na privredi kako bi mogla da odreaguju mala i srednja preduzeća i da vidimo scenario ako budemo imali problema kao sa zdravstvenim sistemom“, kazao je Mulešković.
Spajić i juče poručuje da će Fond PIO nastaviti da postoji i isplaćuje penzije i nakon primjene programa Evropa sad dva.
Presuda „kralju kriptovaluta“ danas u Podgorici
DO KVON PRED SUDOM
Međunarodni bjegunac i takozvani „kralj kriptovaluta“ Hyeong Do Kvon i njegov poslovni partner Hon Čang Jon, kojima se sudi u Osnovnom sudu u Podgorici zbog falsifikovanja putnih isprava, saopštili su da su bili uvjereni da su njihovi pasoši legalni. Sudija Ivana Becić je nakon njihovog saslušanja najavila da će donijeti presudu danas, 19. juna.
Optuženi su za falsifikovanje pasoša kojim su namjeravali da napuste Crnu Goru 23. marta privatnim letom za Dubai.
Oni su tada uhapšeni na podgoričkom aerodromu, jer su koristili lažni pasoš Kostarike, a prilikom pretresa, kod Do Kvona pronađene su i lažne putne isprave Koreje i Belgije.
Za Do Kvonom je ranije raspisana Interpolova potjernica zbog optužbi za međunarodnu prevaru vrijednu 40 milijardi dolara preko kriptovaluta. Prošle godine Do Kvonove kriptovalute Tera i Luna su doživjele kolaps.
Zbog pokretanja istrage i optužbi da je prevario povjerioce, njegovo izručenje traže Južna Koreja i Sjedinjene Američke Države (SAD).
U međuvremenu je Viši sud u Podgorici odredio šestomjesečni ekstradicioni pritvor za Do Kvona i Čang Jona. Crnogorski sud bi trebalo u tom roku da odluči o njihovom izručenju Južnoj Koreji.
Bezbjednosne institucije u Crnoj Gori ne znaju na koji način je Do Kvon sa saputnikom, ušao u Crnu Goru, javila je Slobodna Evropa.
Do Kvon i Čang Jon su dovedeni u sud policijskim kombijem iz koga su izašli sa lisicama na rukama, što su pratili mnogobrojni kamermani i novinari crnogorskih medija.
Prilikom iznošenja odbrane Do Kvon je saopštio sudu način sticanja pasoša Kostarike, s kojima su htjeli da napuste Crnu Goru.
Kako je saopštio branilac Do Kvona, podgorički advokat Goran Rodić pasoše su dobili preko agencije u Singapuru.
„Da su dokumenti dobijeni preko ekonomskog ili investicionog državljanstva. Sve je to obavila agencija, kakve su poznate u svijetu i Crnoj Gori i stekli su pasoš u Singapuru gdje su ušli regularno i popunili aplikaciju“, rekao je advokat Rodić.
On je rekao takođe, da je Do Kvon prihvatio nalaz Interpola da njihovi pasoši nijesu regularni, kako je utvrdio tužilac:
„Do Kvon je danas prvi put vidio izvještaj Interpola o tome da dokumenti, kojima su htjeli da izađu iz Crne Gore, nijesu regularni. I kao razuman čovjek prihvatio je tu činjenicu i nije insistirao da se validnost isprava provjeri u Kostariki“, navodi Rodić.
I ranije je najavljeno da će Specijalni tužilac saslušati Do Kvona zbog pisma upućenog premijeru Dritanu Abazoviću u kome je ukazao na svoje navodne finansijske veze sa liderom Pokreta Evropa sad Milojkom Spajićem.
Abazović je potvrdio da mu je to pismo stiglo u finišu kampanje za parlamentarne izbore koji su održani 11. juna.
Spajić je odbacio optužbe da je njegov Pokret finansiran od Do Kvona ili bilo koga iz kriptozajednice, te okrivio Abazovića da zloupotrebljava institucije.
Istovremeno je potvrdio da poznaje Do Kvona od 2018. godine, a da se posljednji put s njim sreo u novembru prošle godine.
Spajićeva stranka je na izborima osvojila najviše glasova i poslaničkih mjesta, zbog čega bi on trebalo da bude imenovan za mandara za sastav nove Vlade Crne Gore.
Do Kvon je pred tužiocem negirao da je finansirao kampanju Spajića, što je potvrdio Rodić.