Vijesti pišu da ta roba čeka na granici, odnosno, ne može biti ocarinjena i puštena u promet na tržište.
Najprije nezvanične informacije Vijesti o tom slučaju, u četvrtak su listu potvrđene zvaničnim odgovorima iz UPC, kao i iz Ministarstva finansija.
“Država je ostala bez akciznih markica i već tri sedmice je problem jer roba ne može da se carini. Tržište je u haosu usred sezone jer ne može roba da izlazi iz carinskog magacina”, ispričao je izvor Vijesti.
Prema Vladinoj uredbi, štampanje akciznih markica obavlja firma s kojim se zaključi ugovor o štampanju kontrolnih i posebnih akciznih markica, nakon sprovedenog tenderskog postupka.
To je u nadležnosti UPC kojom rukovodi direktor Vladimir Bulajić, a odakle su zvanično potvrđene informacije Vijesti da fale određene akcizne markice.
Iz te institucije kazali su da je naglo povećanje potražnje akciznih markica u prethodnom mjesecu uzrokovalo trenutnu situaciju – da nema određenih akciznih markica na zalihama u traženoj količini, kao i da je do problema došlo i zbog nedovoljno obezbijeđene količine koja je projektovana i specificirana prošlogodišnjom nabavkom za koju je tender raspisan sa zakašnjenjem.
Markice, saopštili su, štampa firma Leonhard Kurz Stiftung & Co KG iz Njemačke.
“UPC ne raspolaže akciznim markicama za obilježavanje alkoholnih pića iz uvoza (oznaka U – dimenzija 90×19), od 5. juna, kao i akciznim markicama za obilježavanje duvanskih proizvoda namijenjenih za prodaju u slobodnim carinskim prodavnicama (SCP), oznake for export only, od 15. juna. Rješavanje ove situacije očekujemo ovih dana, na čemu posvećeno i ubrzano radimo. Počev od narudžbine pod rednim brojem 1930 od 5. juna ne raspolažemo količinama akciznih markica za alkoholna pića iz uvoza oznake U dimenzija 90x19mm”, kazali su iz UPC.
Iz te institucije su dodali da ukupna količina naručenih akciznih markica za alkoholna pića do 22. juna je 495,68 hiljada komada, od čega je 166,52 hiljade akciznih markica za alkoholna pića iz uvoza dimenzije 90x19mm – kojih nema na zalihama i 329,16 hiljada komada akciznih markica za alkoholna pića iz uvoza dimenzije 45x19mm, kojih imaju na zalihama u količini 352,52 hiljade komada.
“Akcizne markice u porudžbama sadrže i velike i male akcizne markice, s tim da sistem ne dozvoljava selektivno izdavanje, već se mora odobriti i spakovati kompletna porudžbina po svakom zahtjevu. Takođe, od 15. Juna ne raspolažemo akciznim markicama za duvanske proizvode radi prodaje u SCP (oznake for export only), za koje za sada nijesmo imali podnesenih narudžbi”, kazali su iz UPC.
Kako su objasnili, u pitanju su alkoholna pića zapremine veće od 0,03 litra, kao i duvanski proizvodi namijenjeni za prodaju u SCP.
Vijesti su pitale koji su razlozi što su nestale akcizne markice i kada će one biti nabavljene.
“Naglo povećanje potražnje akciznih markica u prethodnom mjesecu uzrokovalo je trenutnu situaciju da nema određenih akciznih markica na zalihama u traženoj količini. Zbog toga smo preduzeli sve kako bi ugovarač ispunio dostavljanje ovih markica što je prije moguće. Do ove situacije je došlo i zbog nedovoljno obezbijeđene količine koja je projektovana i specificirana prošlogodišnjom nabavkom”, objasnili su iz UPC.
Oni su podsjetili da je prošlogodišnji tender raspisan sa zakašnjenjem, zbog kašnjenja sa usvajanjem Plana javne nabavke za prošlu godinu, za obezbijeđenu vrijednost akciznih markica koja nije bila dovoljna da se izradi potrebna količina akciznih markica.
“Tražili smo i znatno veću vrijednost za ovu nabavku u odnosu na obezbijeđenu. UPC je u tekućoj godini zbog značajnog povećanja broja izdatih akciznih markica u toku prošle godine, te nepovoljne strukture preostalih zaliha akciznih markica po tipovima, a radi obezbjeđivanja kontinuiteta u izdavanju istih, blagovremeno pokrenula otvoreni postupak sa skraćenim rokom za podnošenje ponuda, za iznos koji je značajno veći od prošlogodišnjeg, a koji je prihvatilo Ministarstvo finansija”, rekli su iz UPC.
Na pitanje da li taj problem utiče na turističku sezonu, odgovoreno je da to predstavlja trenutni izazov, čije rješavanje očekuju ubrzo i procjenjuju da ne može uticati na turističku sezonu.
“Činimo sve da ova situacija bude riješena u najkraćem roku”, rekli su iz Uprave.
Način, postupak odobravanja, štampanja i izdavanja akciznih markica regulisan je Uredbom o obilježavanju duvanskih proizvoda i alkoholnih pića akciznim markicama.
Iz Ministarstva finansija kazali su da ih je UPC obavijestila o aktuelnom problemu.
“Iako je postupak administriranja i nabavke predmetnih markica u nadležnosti UPC, Ministarstvo finansija će se uključiti u rješavanje nastalog problema i on će biti otklonjen u najkraćem roku”, kazali su zvanično u ovom Vladinom resoru Vijestima.
Iz UPC su rekli da je to trenutni izazov, čije rješavanje očekuju ovih dana, te procjenjuju da ne može uticati na turističku sezonu.
“Činimo sve da ova situacija bude riješena u najkraćem roku”, poručili su iz UPC.
Prema ovim podacima Crna Gora nalazi se odmah iza Finske, sa 349 kilograma mlijeka po glavi stanovnika.
Od zemalja regiona na vrhu liste nalazi se Albanija, koja zauzima šesto mjesto sa u prosjeku 303 kilograma.
Milk consumption (annually per capita):
🇫🇮 Finland: 430 kg 🇲🇪 Montenegro: 349 kg 🇳🇱 Netherlands: 341 kg 🇸🇪 Sweden: 341 kg 🇨🇭 Switzerland: 318 kg 🇦🇱 Albania: 303 kg 🇱🇹 Lithuania: 295 kg 🇮🇪 Ireland: 291 kg 🇰🇿 Kazakhstan: 288 kg 🇪🇪 Estonia: 284 kg 🇩🇰 Denmark: 277 kg 🇳🇴 Norway: 261…
Crnogorski predsjednik Jakov Milatović počeće konsultacije sa predstavnicima nevladinih organzacija (NVO) u vezi sa unapređenjem vladavine prava i ključnim reformskim izazovima.
Iz Službe za informisanje predsjednika, saopšteno je da će Milatović, uvažavajući doprinos NVO društvenim promjenama, u toku mandata kontinuirano organizovati sastanke sa predstavnicima organizacija civilnog društva, na različite teme.
U pozivu za sastanka Milatović je naveo da ubrzanje evropskog puta Crne Gore zahtijeva angažovanje svih društvenih aktera.
„Imajući u vidu aktivnu ulogu civilnog sektora u procesu evropskih integracija Milatović smatra važnim da podrška naporima NVO bude prepoznata i na institucionalom nivou”, kaže se u saopštenju.
Dodaje se da je jedan od ciljeva sastanka i uspostavljanje redovne komunikacije u procesu unapređenja javnih politika.
Navodi se da visok nivo podrške javnosti članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji ukazuje da građani očekuju od svojih predstavnika da aktivnosti na tom polju budu apsolutni politički prioritet.
“Osim toga, mnogi važni reformski procesi koji su započeti u prethodnom periodu zahtijevaju veće zalaganje ka uspostavljanju vladavine prava i funkcionalnih demokratskih institucija”, kaže se u saopštenju.
Milatović je u pismu nvo naveo i da je dužnost svih nosilaca javnih funkcija da svoje aktivnosti i djelovanje stave u službu ostvarivanja upravo ovih ciljeva.
“Ovaj sastanak je važan imajući u vidu da se zacrtani ciljevi mogu ispuniti samo zajedničkim djelovanjem, i predstavlja prvi korak izgradnje partnerstva i saradnje institucije predsjednika sa civilnim sektorom ka ostvarivanju rezultata od nacionalnog interesa”, zaključuje se u saopštenju.
Košarkaška reprezentacija Crne Gore odigraće četiri kontrolna meča uoči ovogodišnjeg Mundobasketa.
Naš nacionalni tim će najprije 2. avgusta gostovati Francuskoj, a onda tri dana kasnije ugostiti Srbiju u SC Morača.
Taj meč biće svojevrsni spektakl, pošto se očekuje da Svetislav Pešić, selektor “orlova”, okupi najbolje igrače na čelu sa NBA prvakom Nikolom Jokićem.
Nakon utakmica protiv Francuske i Srbije, puleni Boška Radovića otputovaće u Gruziju i odmjeriti snage sa domaćinom, kao i selekcijom Irana.
Mundobasket kreće krajem avgusta, a Crna Gora je u grupi sa Litvanijom, Egiptom i Meksikom.
Američka ambasadorka upozorila je i na problem stranog uticaja i dezinformacija u Crnoj Gori
Američka ambasadorka u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke poručila je u u intervjuu za Glas Amerike da SAD očekuju što brže formiranje Vlade Crne Gore, koja će biti inkluzivna i privržena evroatlantskim vrijednostima i reformama.
Rajnke je navela i da koaliciju „Za budućnost Crne Gore“ (ZBCG) u Vašingtonu ne doživljavaju kao partnera. Istovremeno je odbacila navode lidera ZBCG, koji su prethodno predvodili Demokratski front, da takav stav Amerike predstavlja miješanje u izbornu volju građana i suverenost Crne Gore, ocjenjujući ih “provokativnim” i “neutemeljenim”.
Američka ambasadorka upozorila je i na problem stranog uticaja i dezinformacija u Crnoj Gori, te poručila da od nove vlade očekuje da nastavi da podržava Ukrajinu.
Glas Amerike: Kako ocjenjujete nedavne parlamentarne izbore u Crnoj Gori, od izborne kampanje i slabog odziva do njihovog ishoda, u kontekstu nacionalne i regionalne stabilnosti i puta zemlje u EU?
Rajnke: Mogu reći da smo vrlo zadovoljni što je demokratski proces funkcionisao vrlo jasno, a rezultati i prethodnih predsjedničkih izbora i posljednjih parlamentarnih izbora ocijenjeni su vjerodostojnim i legitimnim, i to je zaista dobar početak. I sada je, naravno, izazov formiranja vlade, i to će biti urađeno. Dakle, vrlo smo zadovoljni što Crna Gora sada ima priliku ne samo da prebrodi nedavnu eru nestabilnosti, već i da potencijalno ubrza put prema svojim ciljevima, prvenstveno ovdje mislim na napore da ostvari članstvo u Evropskoj uniji. A takođe i da postigne široko utemeljen prosperitet u zemlji, istovremeno se baveći domaćim planovima. Dakle, pravi odgovor je da su SAD zaista ponosne što je Crna Gora na snažnom putu prema Evropi.
Glas Amerike: Domaći analitičari pregovore o novoj vladi vide kao težak zadatak, jer imamo situaciju da pobjednici izbora iz Pokreta Evropa sad odbijaju razgovore s dvije proevropske liste, DPS-om i URA-om, ali ne i s koalicijom „Za budućnost Crne Gore“ koja je, opet, za neke manjinske stranke neprihvatljiv partner. Slažete li se s takvim analizama i koga očekujete u novoj vladi?
Rajnke: To je teško pitanje, prvo je bilo lako, ali ovo je teško, jer je teško sastaviti vladu. Ne bih se usudila predviđati kako će vlada da izgleda, ali znam da je to najvažnije pitanje s kojim se suočavaju oni koji su nedavno osvojili mjesta u novom parlamentu… Mislim da je sada cilj da se što brže formira vlada i da se osigura da ona jasno odražava mandat koji je narod Crne Gore dao – pomenuli ste malu izlaznost – ali ipak jasan mandat šta narod Crne Gore želi.
U ovom trenutku ne mogu da kažem koga bi politički lideri mogli da uključe u formalne i neformalne razgovore, ali mogu reći da se SAD nadaju i u potpunosti očekuju da će ovo biti vlada koja odražava evroatlantske vrijednosti koje su zastupale vodeće stranke, a pretpostavila bih da će u tom procesu biti inkluzivnosti kako bi, kada eventualna većina zauzme svoje mjesto u parlamentu, mogli brzo da napreduju u reformama za EU. U ovom trenutku je važno da bude postignuto nekoliko ključnih mjerila za pristupanje EU za koje je potrebno više od većine – kvalifikovana većina, kako bi to bilo postignuto. To se može učiniti. To ne znači da svi moraju biti u vladi, ali znači da to treba da bude stabilna vlada, a zatim da opozicija bude konstruktivna i da prepoznaje svoju ulogu u pomaganju cijeloj zemlji da ide naprijed. Bilo kakvo nazadovanje trenutno nije korisno. Ono što stvarno treba učiniti je snažan zamah naprijed.
Glas Amerike: Da li ste se nakon izbora sastali s nekim od političkih lidera kako biste razgovarali o budućoj vladi?
Rajnke: Moj tim i ja redovno se sastajemo sa svim političkim ličnostima i to je prirodan dio ambasadorskog posla. Tako sam se susrela s mnogo različitih ljudi, kako u javnom okruženju, tako i u nekoliko privatnih razgovora, da bih čula njihovo mišljenje, jer moj cilj je da razumjem Crnu Goru i uvjerim političke aktere da ćemo podržati svaku vladu koja je jasno utemeljena na evropskim vrijednostima i dijeli naše ideale.
Glas Amerike: Da li se se na primjer sastali sa gospodinom Milojkom Spajićem (liderom Evrope sad)?
Rajnke: Ne znam jesam li ga srela od nedavnih parlamentarnih izbora, ali sam ga srijetala još od vremena kad je bio ministar finansija, i povremeno u posljednjih par godina. To je dio mog posla i drago mi je što imam priliku da poznajem toliko uticajnih političkih lidera i da razumijem ciljeve Crne Gore.
Glas Amerike: Da li se stav SAD o nepoželjnim partnerima promijenio od vremena kada je bivši Demokratski front bio partner non-grata za SAD i kako komentarišete njihov stav da se takvim porukama SAD miješaju u izborni proces i suverenitet Crne Gore?
Rajnke: Govorite konkretno o nekadašnjem Demokratskom frontu, sada koaliciji „Za budućnost Crne Gore“, koja ne dijeli naše evropske vrijednosti, ciljeve koje smo kao SAD jasno zacrtali. Mi ih ne doživljavamo kao partnere. A što se tiče njihovih komentara o miješanju… Vidjela sam svakakva više zabrinjavajuća miješanja u smislu nekih malignih uticaja koji više brinu. Odbacujem te komentare kao možda provokativne, ali neutemeljene ni u jednoj konkretnoj činjenici.
Zabrinjava strani uticaj, nastaviti podršku Ukrajini
Glas Amerike: Kako vidite situaciju u Crnoj Gori kada je riječ o stranom uticaju na izbore i politička dešavanja i kakav stav očekujete od nove vlade kada je riječ o ruskoj invaziji na Ukrajinu i sankcijama protiv Rusije?
Rajnke: Počela sam da govorim o stranom uticaju i to je nešto što nas zaista zabrinjava zato što postoje dokazi o tom uticaju na različite načine. Postoje dezinformacije, od kojih neke potiču iz Rusije ili njenih proksija. I vidjeli smo na ovim najnovijim izborima da se pojavljuju različiti narativi koji odvlače pažnju birača. Birači zaista moraju da znaju istinu. Moraju da budu dobro medijski potkovani da bi mogli da razluče činjenice. Moraju da znaju koje su političke stranke, za šta se zalažu, kakve programe i rešenja nude, ko su im lideri i kakvi su im principi. Crna Gora zaista mora da se uhvati u koštac sa stranim uticajem. Mora da ojača otpornost na dezinformacije. Zabrinuta sam, jer se i moja zemlja suočava sa različitim oblicima dezinformacija, kao i većina zemalja u svijetu. Međutim, za Crnu Goru, u kojoj su upravo održani uspješni izbori, mislim da je naredni korak da izgradi otpornost kako se ti trendovi ne bi događali u budućnosti.
Glas Amerike: A šta očekujete od nove vlade po pitanju ruskog rata u Ukrajini i zapadnih sankcija protiv Rusije?
Rajnke: Postoji niz pitanja povezanih sa najtežim bezbjednosnim problemom s kojim se suočava cijela Evropa, uključujući i Crnu Goru, a to je destabilizujući rat koji je izazvala ruska agresija protiv Ukrajine. Rat koji nije ničim izazvan i koji je brutalan i nastavlja se. Očekivala bih da nova vlada nastavi postojeće, veoma efikasne mjere, a to je da podrži Ukrajinu u njenoj borbi za teritorijalni integritet i suverenitet. Crnogorska vlada je obezbijedila direktnu, materijalnu podršku, ali što je još važnije, pokazala je svoju humanitarnu prirodu, velikodušnost, time što je primila toliko ukrajinskih izbjeglica. To je bilo izvanredno. Pozdravljam Crnu Goru zbog toga i nadam se da će nova vlada nastaviti da snažno podržava Ukrajinu na sve ove različite načine.
Glas Amerike: Šta SAD očekuju od nove vlade kada je riječ o bezbjednosnom sektoru i koje korake bi trebalo da preduzme da izbjegne novu institucionalnu krizu, kao i da poboljša borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije?
Rajnke: Bezbjednosni sektor je očigledno velika tema. Bezbjednost u Crnoj Gori je imala snažnu osnovu. Međutim, kada se zemlja pridružila NATO-u, to je zaista pomoglo da se ojača osnova na kojoj nacija počiva. Crna Gora se smatra sposobnom i pouzdanom članicom. I to je i dalje slučaj. I to je kamen temeljac bezjednosti u zemlji. Tome sam i sama svjedok.
Bila sam u prilici da posmatram kako se crnogorska vojska obučava sa američkim vojnicima koji su učestvovali na nedavnim vježbama u Crnoj Gori. I vidjela sam da je crnogorska vojska zaista sposobna. Odlična. A te vježbe, koja sam posmatrala, obuhvatale su planinske uspone, zimske akcije spasavanja, sve vrste zaista teških vještina. I to je nešto što Crna Gora, kao zemlja, njena vojska, institucije, mogu da podijele sa NATO-om. Znači kad govorite o bezbjednosti, morala sam da počnem sa NATO-om, zato što je to kamen temeljac. Znajući da je Crna Gora bezbjedna sredina, da je dio odbrambene alijanse i porodice, to zemlji omogućava da se usredsredi na svoje sopstvene bezbjednosne nestabilnosti. I to obuhvata organizovani kriminal, korupciju i druge stvari o kojima crnogorski građani najviše razmišljaju. I vidjela sam da postoji istinska posvećenost da se riješe ta dva zaista teška pitanja. Kancelarija specijalnog tužioca zaista je dokazala svoju nepristrasnost i spremnost da preduzme akciju. Naravno, prepustiću sudovima da utvrde naredne korake, ali je to dobar znak. I Sjedinjene Države su posvećene davanju podrške vladavini prava. Dali smo veliku tehničku i finansijsku podršku kako bi pomogli Upravi policije i drugim stranama da izgrade svoje kapacitete, kako bi bila dostignuta stabilnost u zemlji.
„Dobre vijesti u poslovnoj oblasti“
Glas Amerike: Kako vidite trenutnu saradnju SAD i Crne Gore i koji su to sektori gdje bi ona mogla da se pobošlja?
Rajnke: Moje prethodno iskustvo je sa trgovinskom i ekonomskom diplomatijom. I tokom više godina sam posmatrala zemlje gdje su američki biznisi bili uspješni. I slične trendove vidim u Crnoj Gori. Vidimo dobre partnere i prilike. I sa jačanjem vladavine prava vidjećemo dolazak većeg broja američkih kompanija. Samo protekle godine smo vidjeli dolazak par velikih brendova, kao što je Burger King. Smatram da je to dobro, jer pokazuje da postoji povjerenje u potrošačku ekonomiju. Postoje novi investitori u ugositeljstvu, upravo su se otvorili veliki, prepoznatljivi hotelski brendovi kao što je Hajat ridžensi. To znači da postoji povjerenje u turistički sektor. Oni ne prave velike investicije ako ne postoji povjerenje u budućnost.
Zatim vidim da su aktivno uključene razne američke kompanije u energetskom sektoru, naročito kada je riječ o obnovljivim izvorima energije. Na primjer, prošle godine smo doveli američke kompanije u okviru trgovinske misije i jedan od konkretnih rezultata bio je potpisivanje memoranduma o razumjevanju između jedne energetske kompanije i crnogorske vlade da bi se solarna energija dovela u jedan region u zemlji. I znam da neke druge razmatraju energetske projekte sa tečnim prirodnim gasom, svim čistim izvorima energije. I dobra stvar je što to donosi energetsku stabilnost i sigurnost, što je veoma važno, i moguću skoru šansu za Crnu Goru da se odvoji od nečistih izvora energije, kao što su termoelektrane. Znam da je to – kada je riječ o životnoj sredini – jedna od prepreka za sposobnost zemlje da dostigne ciljeve za članstvo u EU. Znači, postoji zaista pozitivna putanja i predviđam još dobrih vijesti u poslovnoj oblasti.
„Upućen zahtjev za izručenje Do Kvona“
Glas Amerike: Što je s pitanjima izručenja, na primjer u slučaju Do Kvona? Očekujete li da će biti izručen SAD-u?
Rajnke: Ne znam. Da, postoji zahtjev SAD za izručenje upućen Vladi Crne Gore, ali to moramo prepustiti organima za sprovođenje zakona jer je to pitanje sprovođenja zakona. Dakle, mislim da se pitanja crnogorskog sprovođenja zakona ovdje rješavaju, kako god to izgledalo, a pitanje izručenja bi došlo na red nakon toga. Prepustiću svom pravnom savjetniku da radi na tom pitanju. Ali znam da Crna Gora ozbiljno shvata ovakve crvene potjernice koje postoje za organizovanim kriminalcima, potencijalno na vlastitoj teritoriji.
Glas Amerike: Kako komentarišete iznenadno pominjanje gospodina Kvona u predizbornoj kampanji?
Rajnke: Ne znam što da mislim o tome što je ime gospodina Do Kvona odjednom postalo vrlo, vrlo popularno u medijima. Nije mi imalo puno smisla. Ali znam da birači imaju želju i potrebu da nešto znaju. Mislim da bi birače zaista više zanimalo za što se stranke zalažu i što mogu dobiti od političkih stranaka, ko su politički lideri tih stranaka, što namjeravaju da učine, koje su njihove vrijednosti. Dakle, mislim da bi fokus trebalo da bude na tome – na političkom procesu i na sposobnosti političkih lidera da ostvare rezultate za svoje građane.
UPC: Od poreza na dobit prošle godine naplaćeno 130 miliona
U 2022. godini 13.043 preduzeća poslovala su sa dobiti. Dobit do 100 hiljada eura u prošloj godini ostvarilo je 11.488 preduzeća, dobit od 100.001 euro do 1,5 miliona imalo je 1.428 preduzeća, dok je dobit iznad milion i po imalo 127 preduzeća, precizirali su iz Uprave prihoda i carina
Do polovine juna po osnovu poreza na dobit pravnih lica naplaćeno je 130 miliona eura, što je za 56 miliona, ili 76 odsto, više u odnosu na isti period prošle godine, kazali su „Danu“ iz Uprave prihoda i carina (UPC).
– U 2022. godini 13.043 preduzeća poslovala su sa dobiti. Dobit do 100 hiljada eura u prošloj godini ostvarilo je 11.488 preduzeća, dobit od 100.001 euro do 1,5 miliona imalo je 1.428 preduzeća, dok je dobit iznad milion i po imalo 127 preduzeća – precizirali su iz Uprave prihoda i carina.
”STOPA POREZA NA DOBIT DO 100 HILJADA EURA JE DEVET ODSTO, OD 100.001 EURO DO MILION I PO 12 ODSTO, A ZA PREKO 1,5 MILIONA 15 ODSTO
Stopa poreza na dobit do 100 hiljada eura je devet odsto, od 100.001 euro do milion i po 12 odsto, a za preko 1,5 miliona 15 odsto. Progresivno oporezivanje je uvedeno od 1. januara 2022. godine, odnosno tek u ovoj godini porez na dobit plaća se po uvećanoj stopi za iznose dobiti iznad 100 hiljada.
– Obavezu izmirivanja poreza na dobit imalo je 11.216 poreskih obveznika, od čega 3.202 nisu u potpunosti ili djelimično izmirila obavezu. Po osnovu poreza na dobit pravnih lica za poslovnu godinu 2022. po podnesenim prijavama poreza na dobit pravnih lica, prijavljen je iznos obaveze od 131.340.535 eura, a od tog iznosa ukupno je naplaćeno 124.460.711 eura, ili 95 odsto – saopštili su iz UPC.
Na sjeveru Crne Gore danas će biti pretežno sunčano i veoma toplo. Ujutru ponegdje po kotlinama moguća kratkotrajno magla, poslijepodne, a naročito tokom noći, više oblaka sa mnogo većim izgledima za pojavu mjestimične kiše i grmljavine. Temperatura vazduha će biti od 26 do 33 stepena. Na jugu države pretežno sunčano i veoma toplo. Poslijepodne slab do umjeren razvoj oblačnosti, lokalno moguća kratkotrajno kiša ili grmljavina. Vjetar slab do umjeren južni i zapadni. emperatura vazduha od 31 do 35 stepeni.
More će biti talasasto. Vjetar uglavnom slab do umjeren jugoistočni, poslijepodne i jugozapadni. Temperatura mora oko 24 stepena. UV index, vrlo visok, oko 8 UV jedinica.
U naredna tri dana na sjeveru Crne Gore pomjenljivo, nestabilno i osjetno svježije, povremeno sa kišom, pljuskovima i grmljavinom, a lokalno su moguće i vremenske nepogode. Promjenljivo, ponegdje uz kišu biće i u nedjelju, naročito u sjeveroistočnim predjelima. Oba dana povremeno će duvati umjeren do pojačan sjeverni vjetar. Na jugu, u subotu promjenljivo, sunčani intervali, ali i nestabilno, sa prolaznom kišom, pljuskovima i grmljavinom i malo svježije. U nedjelju duži sunčani periodi, a malo kiše je moguće uglavnom na jugoistoku. Povremeno će duvati umjeren vjetar sjevernih smjerova.
Talas koji je prethodnih dana u pojedinim djelovima zapadne Evrope donio dosta padavina još uvijek se zadržava iznad Njemačke, ali se premješta prema centralnim predjelima, tako da će i sjutra biti umjerenih do obilnih padavina na području Njemčke, u pojasu Alpa, i u dijelu centralne Evrope. I u Skandinaviji i na sjeveroistoku ima rasplinute ciklonske cirkulacije koja donosi mjestimičnu kišu i grmljavinu, a slaba kiša će zahvatiti i dio britanskih ostrva. Na Mediteranu, jugu i istoku kontinenta pretežno sunčano i veoma toplo vrijeme. Temperatura vazduha od 20 stepeni u Berlinu do 36 u Beogradu.
Na Balkanu iako će i dalje biti veoma toplo vrijeme, već prijepodne krajnje sjeverozapadne, a u drugom dijelu dana i tokom noći zapadne i centralne predjele Balkana, zahvatiće nestabilan talas sa kišom, pljuskovima i grmljavinom, tako da su lokalno moguće i vremenske nepogode. Na jugu i jugoistoku će se zadržati pretežno sunčano. Temperatura vazduha od 30 do 36 stepeni.
Što se tiče zanimljivosti vezanih za vremenske prilike, 2012. u Podgorici izmjerena je najviša temperatura za današnji dan u Crnoj Gori od 38,1 stepen. 22.juna 2012. u Herceg Novom izmjerena je najviša temperatura na primorju za današnji dan od 35,4 stepena.
Komapnija koja upravlja podmornicom Ošngejt (OceanGate) objavila je da vjeruje da je posada, svih pet putnika, na nestaloj podmornici Titan “nažalost izgubljena”.
“Naša srca su uz ovih pet duša i svakog člana njihovih porodica tokom ovog tragičnog vremena”, pišu iz kompanije.
🚨BREAKING: TITANIC MISSING SUB UPDATE
Debris has been found by The U.S. Coast Guard near Titanic wreckage in the search for the missing submersible.
This confirms what we've discussed for 8 hours yesterday: The carbon fibre hull of the submersible IMPLODED, killing everyone… pic.twitter.com/bYAsUtjchy
Podsjećamo, plovilo na daljinsko upravljanje koje traga za nestalom podmornicom Titan pronašlo je polje krhotina unutar polja potrage nedaleko od Titanika, objavila je američka Obalska straža.
Stručnjak za potrage i spašavanje Dejvid Merns i prijatelj dvojice putnika na Titanu, kaže da su pronađene krhotine djelovi podmornice koja je nestala prije pet dana.
“Upravo su mi rekli da su među krhotinama pronađeni okvir za pristajanje i zadnji poklopac podmornice. Ovo je nekonvencionalna podmornica, taj poklopac ima šiljasti kraj, a okvir za pristajanje je ovo na čemu je cijela podmornica položena i na što pristaje kada dotakne dno”, kazao je on.
To znači, dodaje on, da trup još nije pronađen, ali dva vrlo važna dijela cijelog sistema jesu i to ne bi bilo pronađeno ako nije fragmentirano.
Obalska straža najavila je konferencija za novinare za 20.00 sata (22.00 po srednjeevropskom vremenu).
Plovilo na daljinsko upravljanje koje može da dosegne dno Atlantika i pošalje slike na površinu angažovali su francuski istraživači.
Taj uređaj po imenu Viktor 6000 takođe ima dvije mehaničke ruke koje mogu da izvedu veoma osjetljive radnje, kao što je sječenje i uklanjanje krhotina.
Polje potrage za nestalom turističkom podmornicom koja je u nedjelju krenula ka olupini Titanika na dubini od 4.000 metara prošireno je na više od 16.000 kvadratnih metara.
Kontakt sa podmornicom, u kojoj se nalazi pet osoba, izgubljen je sat i 45 minuta pošto je zaronila.
Podmornica kojom upravlja OceanGate Expeditions (a čiji se direktor i osnivaš Stokton Raš takođe nalazi u kapsuli), nestala je u nedjelju kod obale Njufaundlenda. Kako je objavila ta kompanija, u trenutku nestanka u kapsuli je ostalo zaliha kiseonika za još 96 sati. Te zalihe su istekle danas prije podne.
Košarkaši Partizana prekinuli su dominaciju Crvene zvezde u ABA ligi – prvi put nakon 2013. godine crno-bijeli su prvaci regionalnog takmičenja.
U majstorici finalne serije izabranici Željka Obradovića su u rekordno popunjenoj Štark areni savladali vječitog rivala 96:85 i sa 3-2 u pobjedama stigli do trofeja, rekordnog sedmog u Jadranskoj ligi.
Iako je Partizan na poluvremenu imao ubjedljivih 54:34, četa Duška Ivanovića je u trećem periodu smanjila zaostatak na samo sedam poena.
Prišla je Zvezda košem Nemanje Nedovića na 79:75 šest minuta prije kraja, ali je Partizan uspio da se konsoliduje i prelomi meč odluke.
Blistao je kapiten domaćih Kevin Panter sa 32 poena, Zek Ledej dodao je 15, Džejms Naneli imao je 12, a Matijas Lesor i Dante Egzum 10 poena.
Kod Zvezde odskočili su Ognjen Dobrić sa 18, Ben Bentil sa 15 i Nemanja Nedović sa 12 poena.
Sa 22.198 ljudi u Areni pristalice crno-bijelih su prevazišli brojku sa prethodnog meča na istom mjestu i to za čak četiri hiljade (18.477).
Važnost meča je učinila svoje, otud i ovakva navala na najveću halu na Balkanu.
Pristalice Partizana su oborile rekord po posjećenosti na jednom meču ABA još u prvom meču finalne serije sa Zvezdom – tada ih se na tribine Arene sabralo 18.324.
Tada su oborili rekord koji su postavili nešto ranije, takođe protiv Zvezde, u martu, kada je vječiti derbi pratilo 17.124 gledalaca.
Да бисмо пружили најбоље искуство, користимо технологије попут колачића за чување и/или приступ информацијама о уређају. Сагласност са овим технологијама ће нам омогућити да обрађујемо податке као што су понашање при прегледању или јединствени ИД-ови на овој веб локацији. Непристанак или повлачење сагласности може негативно утицати на одређене карактеристике и функције.
Функционално
Увијек активан
Техничко складиштење или приступ је стриктно неопходан за легитимну сврху омогућавања коришћења одређене услуге коју изричито захтева претплатник или корисник, или за једину сврху обављања преноса комуникације преко електронске комуникационе мреже.
Преференце
Техничко складиштење или приступ су неопходни за легитимну сврху чувања преференција које не захтевају претплатник или корисник.
Статистика
Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у статистичке сврхе.Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у анонимне статистичке сврхе. Без судског позива, добровољне сагласности од стране вашег Интернет провајдера или додатне евиденције треће стране, информације сачуване или преузете само за ову сврху се обично не могу користити за вашу идентификацију.
Маркетинг
Техничко складиште или приступ су потребни за креирање корисничких профила за слање реклама или за праћење корисника на веб локацији или на неколико веб локација у сличне маркетиншке сврхе.