Na teritoriji grada Sombora i opština Apatin, Odžaci i Kula, ekipe EDB-a intervenisale su na otklanjanju kvarova na električnoj mreži. Većina kvarova je otklonjena, sporadičnih kvarova ima na na niskonaponskoj mreži, saopštio je MUP.
Pripadnici Vatrogasno-spasilačkih jedinica Sombor i Odžaci, 12 vatrogasaca-spasilaca sa šest vozila, angažovani su na šest intervencija uklanjanja oborenih stabala. Na teritoriji opštine Odžaci došlo je do požara na otvorenom prostoru (livada) usled udara groma. Intervenisala su dva pripadnika VSJ Odžaci sa vozilom.
U večernjim časovima, na teritoriji opštine Beočin, zbog nevremena, došlo je do prekida u snabdevanju električnom energijom u tri naseljena mesta. U Bačkom Petrovcu bilo je sporadičnih problema u snabdevanju električnom energijom. Tokom noći normalizovano je snabdevanje električnom energijom.
Pripadnici Vatrogasno-spasilačkih jedinica Novi Sad i Bačka Palanka intervenisali su na uklanjanju dva oborena stabla (Čelarevo i Bačko Gradište). U toku noći, pripadnici Vatrogasno-spasilačke jedinice Kikinda, šest vatrogasaca-spasilaca sa dva vozila, intervenisali su na uklanjanju dva oborena stabla sa kolovoza.
U večernjim časovima, usled nevremena, pripadnici Vatrogasno-spasilačke jedinice Subotica, 10 vatrogasaca-spasilaca sa četiri vozila, angažovani su na 4 intervencije uklanjanja oborenih stabala sa kolovoza.
Policija istražuje da li ima koruptivnih radnji u poslu nabavke polupodzemnih kontejnera, u vrijednosti više od 400.000 eura, koju je podgorička “Čistoća” sprovela prije više od tri godine.
Prijavu je protiv više osoba krajem 2020. godine zbog osnovane sumnje da u njihovim radnjama i postupanjima ima elemenata korupcije i da su na taj način nanijeli značajnu materijalnu štetu privrednom društvu “Čistoća”, podnio Denis Hot.
On je prijavu tada podnio Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT). ODT je, kako je “Vijestima” nezvanično rečeno, kao i Specijalno državno tužilaštvo (SDT), odbacilo tu prijavu. Hot je, međutim, sredinom decembra 2022. i odbačaja prijave ponovo pozvan da izjavu o tome, ali i drugim prijavama koje je ranije podnosio u vezi sa sumnjama na poslovanje “Čistoće”, da Upravi policije, odnosno Stanici kriminalističke policije za suzbijanje ekonomskog kriminala.
Hot je ranije radio u “Čistoći”, gdje je dobio otkaz, pa je prije nekoliko dana, po sudskoj presudi i vraćen na posao. On je juče o investiranju u polupodzemne kontejnere govorio iz odborničke klupe na sjednici Skupštine glavnog grada, a redakciji je ustupio i kopiju prijave koju je 2020. podnio u vezi sa tim nabavkama.
“Investicija u polupodzemne kontejnere je neisplativ posao, ne za ‘Čistoću’, nego za mnogo zdravija društva. Nigdje u zakonu nije propisano kako će da izgleda posuda, odnosno jeste ova od 1,1 kubika, ona zadovoljava sve zakonske uslove, tako da niko nije morao da kupuje tolike kontejnere…”, rekao je, pored ostalog, Hot juče na sjednici.
Prijavom koju je podnio 28. decembra 2020. godine obuhvaćeni su tadašnji gradonačelnik Ivan Vuković, bivši izvršni direktor “Čistoće” Andrija Čađenović i njegovi pomoćnici Slobodanka Čabarkapa i Vojin Katnić, Stanislava Martinović, tadašnja predsjednica Odbora direktora u “Čistoći”, dobavljač Željko Pejanović, kao odgovorno lice Baranka Export-Importa Pejanović iz Bara, te ostala lica koja su učestvovala u tim javnim nabavkama.
Hot je pojasnio da je tenderom traženo da ponuđač obezbijedi i ugradnju polupodzemnih kontejnera, a da je, kako tvrdi, ugradnju na kraju radila “Čistoća”.
U izjašnjenju u Stanici za suzbijanje ekonomskog kriminala u koje su “Vijesti” imale uvid, on je o tom slučaju naveo da “imamo situaciju da naručilac postaje ponuđač, a ponuđač naručilac”.
“Odnosno, ‘Baranka Pejanović’ DOO iz Bara traži od ‘Čistoće’ DOO posude za ugradnju kontejnera i to se ponavlja nekoliko puta”, stoji u izjavi Hota od 13. decembra 2022, gdje dodaje i da “rokovi za ugradnju kontejnera nisu ispoštovani”.
U prijavi iz 2020, Hot navodi da je ukupna vrijednost ugovora koji su potpisani za pet spornih tendera preko 437.000 eura sa PDV-om, da sve javne nabavke – do nabavke 24. jula 2019, dva ponuđača, ujedno i jedina koja su dobijala posao, uvijek imaju podizvođača za montažu polupodzemnih kontejnera, a da je u tri gdje je posao dobila “Baranka”, kontejnere montirala “Čistoća”, iako je po uslovima iz javnog poziva to bio u obavezi da uradi ponuđač. Hot napominje da je tom ponuđaču plaćen iznos za nabavku kontejnera sa montažom i navodi sumnje da je u tri takve nabavke “Čistoća” oštećena za preko 71 hiljadu eura.
On u prijavi, pored ostalog, u pitanje dovodi i javni poziv, u kojem je navedeno da je rok za montažu 45 dana, “bez obzira na broj kontenjera”.
“Što ukazuje da ni ‘Čistoća’, ni ponuđač nisu razmišljali o montaži kontejnera kako je to tenderom traženo, već na taj način znaju da će ih ‘Čistoća’ ugrađivati”, naveo je Hot u prijavi.
Pored ostalog, on dodaje i da je po ugovoru od 7. avgusta 2020. godine, montaža trebalo da bude završena do 21. septembra 2020, a po ostalim mnogo ranije, “pa se nameće pitanje kako ‘Čistoća’ 23. oktobra 2020. objavljuje na svojoj Fejsbuk stranici da je ugradila pet polupodzemnih kontejnera (dva od tri kubika i tri od pet). Glavni grad 7. decembra 2020. na svojoj Fejsbuk stranici objavljuje da su ugrađeni polupodzemni kontejneri na šest lokacija, kao i da će se nakon stabilizacije vremenskih uslova nastaviti sa ugradnjom preostalih sedam. ‘Čistoća’ je podijelila ovu objavu na svojoj Fejsbuk stranici, a na fotografijama se vide vozila i zaposleni ‘Čistoće’ koji ugrađuju kontejnere”, napisao je Hot u prijavi.
Dodao je i da su kontejneri od pet kubika nabavljeni po ugovoru koji je potpisan 30. marta 2020, da je trebalo da budu ugrađeni do 14. maja iste godine, pa bi, kaže Hot u prijavi, “Čistoća” trebalo da objasni zašto su ugrađeni tek pet mjeseci kasnije.
Ukazao je na tekst ugovora, prema kojem se montaža vrši prema zapisniku koji potpisuju ovlašćeni predstavnici ugovorenih strana, “pa treba provjeriti da li isti postoje, kao i ko ih je potpisao”.
U pitanje je doveo i to da komisije u pojedinim nabavkama broje pet i sedam članova, “pa se postavlja pitanje opravdanosti angažovanja većeg broja članova od tri, jer se radi o tenderima koji su ‘Čistoći’ već dobro poznati i nejasno je kakav su doprinos ti članovi dali”.
U prijavi on problematizuje i nabavku specijalnih vozila za pražnjenje polupodzemnih kontejnera i kaže da je procijenjena vrijednost nabavke na prvom tenderu bila 170.000 sa PDV-om, na drugom 220.000, “razlika između nabavljenih vozila je samo što drugo, skuplje vozilo ima i mogućnost pražnjenja nadzemnih, klasičnih kontejnera”.
“Nisam baš siguran da je opravdana ovolika razlika u cijeni od 50.000 eura”.
Hot je policiji za suzbijanje ekonomskog kriminala u decembru 2022, osim za nabavku polupodzemnih kontejnera, dao izjavu i vezi sa drugim sumnjama na nezakonita postupanja “Čistoće”. Pored ostalog, tvrdi da je bilo zloupotreba službenih kartica za točenje goriva na “Lukoil” pumpama, na način da je gorivo točeno u vozila koja nisu vlasništvo tog Društva. Spornom smatra i nabavku polovne radne mašine koja je plaćena 46.000, a on navodi da je njena realna tržišna i kataloška vrijednost “u najboljem slučaju 20.000”.
U istom izjašnjenju on je naveo da treba ispitati sva spoznorstva i donacije od 2019. godine, koje je “Čistoća” davala kako NVO sektoru, tako i sportskim klubovima. O spornim donacijama i pomoći, “Vijesti” su pisale i ovih dana.
Naveo je i da su troškovi smještaja i ishrane, naknade troškova prevoza na službenom putu iznosile preko 220.000, a da su ranije iznosili svega nekoliko hiljada eura.
Hot u izjavi policiji tvrdi i da je kod nabavke reciklažnog dvorišta sve rađeno da se taj posao omogući jednoj firmi “Li Commerce” DOO Podgorica. Tražio je da se ispita i nabavka polovnih putničkih vozila od firmi “Zeta car” iz Podgorice i “VN Motors” iz Bara, i svih autosmećara, čiji je dobavljač “Ljetopis Automotive” DOO Podgorica.
“Dokaz ovakvog poslovanja ‘Čistoće’ se ogleda u činjenici rasta duga prema privrednom društvu ‘Deponija’ Podgorica, i to u trenutku kada je ‘Čistoća’ povećala cijenu svojih usluga za čak 50 odsto. Da napomenem da ‘Čistoća’ naplaćuje i usluge ‘Deponija’, odnosno građani uplaćuju naknadu na račun ‘Čistoće’, koja to kasnije prosljeđuje ‘Deponiji’”, navodi Hot u izjavi, uz molbu da se ispitaju i nabavke male vrijednosti – putovanja, troškovi reprezentacije…
Iz AMSCG vozačima su savjetovali da vožnju prilagode stanju na putu i poštuju pravila saobraćaja.
Na magistralnim putevima M-1 granični prelaz (GP) Debeli Brijeg – Herceg Novi – Kotor – Tivat – Budva – Bar – Ulcinj – GP Sukobin, M-2 Podgorica – Sotonići – Petrovac i M-10 Podgorica – Cetinje – Budva, od 17 do 22 sata, saobraćaj je zabranjen za teretna vozila čija najveća dozvoljena masa prelazi 7,5 tona.
Saobraćaj nije zabranjen vozilima sa prvenstvom prolaza, za održavanje puteva i PTT instalacija, za pomoć na putu, specijalnim vozilima za prevoz životinja, betona i asfaltne mase, hladnjačama koje prevoze lako kvarljivu robu i vozilima za prevoz opasnih materija, na dijelu puta od GP Debeli Brijeg do kružnog toka u Lipcima.
Saobraćaj je u prekidu za sva vozila na putu Mojkovac – Đurđevića Tara, u mjestu Dobrilovina.
Na magistralnom putu M-5 Rožaje – Špiljani zbog rekonstrukcije saobraćaj će biti obustavljen od devet do 15 sati i od 20 sati i 30 minuta do pola sata nakon ponoći.
U tunelima Sozina i Raš će se, zbog zamjene adaptivne rasvjete, od 23 do pet sati saobraćaj obavljati jednom trakon naizmjenično.
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi, na lokalitetu Vukov most, zbog radova je promijenjen režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Saobraćaj na putu Mateševo – Kolašin zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Na magistralnom putu M-5 Ribarevine – Draćenovac, u mjestu Rožaje, saobraćaj je preusmjeren sa dvosmjernog na jednosmjerni i obustavlja se najduže do 30 minuta zbog sanacije zidova.
Na magistralnom putu M-2 Podgorica – Bioče saobraćaj je, zbog izgradnje bulevara Vilija Branta, promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Na magistralnom putu M-3 Šćepan Polje – Danilovgrad promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni zbog asfaltiranja.
Saobraćaj na magistralnom putu Nikšić – Vilusi, na dionici Nikšić – Kuside, promijenjen je sa dvosmjernog na jednosmjerni zbog rekonstrukcije.
Zbog sanacije klizišta „Bukovik 2” na magistralnom putu M-2 Petrovac–Sotonići u mjestu Bukovik, sobraćaj je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu izvođenja radova.
Promijenjen je režim saobraćaja i od raskrsnice Podgorica – Cetinje – Nikšić do Komanskog mosta.
Zbog sanacije klizišta, na regionalnom putu R-10 Djurdjevića Tara-Mojkovac u mjestu Gojakovići odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu izvođenja radova.
Promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni u Budvi od Prijevora do Lastve Grbaljske, a saobraćaj će biti obustavljen od deset do 14 sati.
Rival je Srbija (14.45) u borbi za plasman od 5. do 8. mjesta, a pobjednik ovog duela izboriće plasman u kvalifikacije za Olimpijske igre.
Naša selekcija je u četvrtfinalu poražena od Francuske (89:46), Srbija je izgubila od Belgije (93:53).
“Očekuje nas rovovska borba, Srbija igra veoma agresivno u odbrani i pritiska po cijelom terenu, tako da će sigurno biti teško. Prije svega fizički. Znamo kako djevojke treba da reaguju u takvim situacijama, spremamo se za to. Nadamo se da ćemo ideje sprovesti u djelo i da ćemo biti smireni”, rekla je selektorka Jelena Škerović.
Francusku nije lako zaboraviti, ali…
“Sigurno je uticala ta utakmica na nas, nije bilo svejedno. Postojala je neka euforija, djevojke su sanjale da mogu da pobijede Francusku i sve je to normalno. A kada vas realnost “udari”, onda nije lako. Mislim da su igračice kroz razgovore razumjele neke stvari i da imaju energiju pred ovu utakmicu. Vjerujem da je taj duel sa Francuskom iza nas, svi sada mislimo na Srbiju”, kazaoa je Škerović.
Crna Gora i Srbija su se sastale dva puta tokom priprema za EP.
“Te dvije utakmice su nam pokazale neke stvari, mada je rival na Evropskom prvenstvu u jačem sastavu nego što je bio tada. Ipak, igra isto kao i tada, na visokom nivou i moramo da damo sve”, zaključila je Jelena Škerović.
Vlada je saglasnost Ministarstvu odbrane da za potrebe održavanja trajektne linije Kamenari – Lepetane Javnom preduzeću za upravljanje morskim dobrom ustupi na korišćenje dva objekta u krugu bivšeg kompleksa vojnih magacina u Lepetanima. Morsko bobro je od Ministarstva odbrane tražilo je da im na korišćenje ustupi objekat radionice i jedno od skladišta u Lepetanima gdje ta firma namjerava da smjesti svoju tehničku službu koja brine o održavanju trajekata koji su u floti državne firme.
Bivši vojni kompleks nalazi se preko puta trajektnog pristaništa u tom mjestu. Sa ovim zahtjevom saglasilo se i Ministarstvo finansija koje formalno upravlja džavnom imovinom, pa je Vlada odobrila da se Morskom dobru ustupi “na privremeno korišćenje bez naknade za potrebe smještaja službe zadužene za poslove trajekta na trajektnoj liniji Kamenari-Lepetane, najduže do privođenja lokacije “Lepetane” u Tivtu namjeni u skladu sa važećim planskim dokumentom”, dva objekta u krugu tamošnjeg bivšeg vojnog kompleksa.
Opština Tivat je početkom marta dala Morskom dobru u zakup jednu poslovnu prostoriju u prizemlju objekta Doma kulture u Lepetanima, a u kojoj je ta državna firma u međuvremenu smjestila administrativne službe koje se bave upravljanjem na trajektnoj liniji u Boki. Riječ je o poslovnom prostoru površine 44 kvadrata, na period od godinu sa mogućnošću produžetka. Morsko dobro je obavezano da lokalnoj upravi plaća mjesečnu kiriju od 440 eura i da snosi 80 odsto ukupnih troškova električne energije i vode koja se potroši u lepetanskom Domu kulture.
Prema toj odluci, ovaj prostor se ustupa “do iznalaženja drugog rješenja” za smještaj službi tog preduzeća koje će obavljati poslove u vezi sa funkcionisanjem trajektnog prevoza u Boki.
Bivši privatni operater trajektne linije u Boki, kompanija “Pomorski saobraćaj” iz Herceg Novog, svoje kancelarije, radionicu i skladište materijala i opreme imala je na hercegnovskoj strani tjesnaca Verige, u Kamenarima.
Manjak radne snage osjeća se svuda u Njemačkoj. Kafane nemaju kelnere i kuvare, građevinci nemaju keramičare i instalatere, a bolnice ljekare i medicinske sestre. Stare nema ko da njeguje, a firme ne mogu da obezbijede poslovanje od hakera jer nema IT-evaca.
Sadašnji zakon o useljavanju kvalifikovanih radnika 2020. je usvojila velika koalicija demohrišćana (CDU/CSU) Angele Merkel i sada vladajućih socijaldemokrata (SPD) kancelara Olafa Šolca (Scholz).
Te promjene su očigledno bile nedovoljne i deficit radnika, posebno visokokvalifikovanih, se nadalje zaoštrio.
Aktuelna vladina koalicija SPD, Zelenih i liberala (FDP) je stoga u petak, poslije mnogo unutrašnjeg natezanja, kroz Bundestag progurala reformu zakona o imigraciji radne snage.
Šta su glavne novine regulative?
Nova je takozvana karta šansi, odnosno sistem individualnog bodovanja kandidata za useljenje na rad. Kriterijumi uključuju poznavanje njemačkog jezika, radno iskustvo, starost i veze sa Njemačkom. Kanada već godinama primjenjuje sličan sistem.
Njemačka ubuduće otvara vrata IT stručnjacima čak i bez diplome, pod uslovom da dokažu kvalifikovanost. Vlada time želi da podstakne okasnelu digitalizaciju društva i privrede.
Tražioci azila sa radnom kvalifikacijom koji dobiju ponudu zaposlenja ubuduće ne moraju da izađu iz Njemačke, pa da se iz inostranstva bore za useljeničku dozvolu, nego mogu direktno da počnu da rade. Uslov je da se poništi zahtjev za azilom.
Promjena je i što će visokokvalifikovani stručnjaci iz zemalja izvan Evorpske unije koji dolaze na rad ubuduće moći da povedu ne samo supružnika i djecu, nego i oba para roditelja, pod uslovom da mogu da ih izdržavaju. Roditelji neće moći da apliciraju za socijalnu pomoć.
Ko od novih pravila može imati korist?
Očekuje se da će prije svega korist imati njemačka preduzeća koja sada ne mogu da popune otvorena radna mjesta i tako trpe gubitke ili ne ostvaruju moguću zaradu.
Naravno, korist će imati i radnici iz inostranstva koji se nadaju većoj plati i boljim mogućnostima napredovanja u Njemačkoj. Čak i oni koji bi pod sadašnjim uslovima morali da napuste zemlju dobiće priliku da dobiju boravak kroz obuku ili zaposlenje.
Kakvi su izgledi za uspjeh?
To što zakon o imigraciji kvalifikovanih radnika iz 2020. nije postigao željeni rezultat dijelom je skrivila pandemija, ograničavanjem prekogranične mobilnosti.
Uz to, administrativni zahtjevi pred kandidatima za useljenje na rad nadalje su ogromni. Procedura je toliko komplikovana i spora da su mnogi, i među onima koje je neka njemačka firma pozvala, u međuvremenu odustali. Uska grla su njemačke ambasade i konzulati, gdje kandidati mjesecima, pa i godinama čekaju samo termin za razgovor.
Kako dalje?
Vladajuća koalicija je obećala da će raditi na pojednostavljenju i ubrzavanju ulazne procedure.
Posebni izaslanik za migracijske sporazume Joahim Štamp (Joachim Stamp) će pojedinim zemljama ponuditi kvote za useljenje radnika u Njemačku. Ljudi iz kvota će se useljavati mimo uobičajene procedure, samo uz ugovor sa poslodavcem.
Zauzvrat, države koje dobiju kvotu će se obavezati na bolju saradnju u prihvatanju sopstvenih državljana iz Njemačke. Taj sporazum već postoji sa državama Zapadnog Balkana i propisi imaju kolokvijalni naziv zapadnobalkanska regulativa.
Vladina koalicija novim propisima duplira važeći kontingent za useljavanje državljana Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Srbije, sa 25.000 na 50.000 radnika godišnje.
Pregovori o predlogu zakona o useljavanju radnika su iznova eksponirali neslaganje u koalicijama, prije svega između ekološke partije Zelenih i privredi bliske FDP. Šolcova SPD je najčešće igrala ulogu posrednika u svađi.
Socijaldemokrate su željele da zakon o imigraciji u parlament donesu zajedno sa planiranim izmjenama zakona o državljanstvu, ali to su primjedbama spotakli liberali.
Vlada o reformi zakona o državljanstvu namjerava da razgovara koliko iduće sedmice, a predstoje i razgovori o reformi zakona o obrazovanju i usavršavanju.
Potonji od ta dva zakona, prema riječima ministra rada Hubertusa Hajla (Heil), jedna je od važnih poluga podsticaja ljudima da se prijavljuju za posao, i to ne samo iz inostranstva.
Reforma treba da adresira problem hiljada i hiljada hronično nepopunjenih mjesta za radnu praksu i šegrtovanje, na primjer subvencijama za putovanje kandidata i radno usavršavanje.
U poslednje četiri godine u Crnoj Gori napadnuto je 1.433 policajaca prilikom obavljanja službene dužnosti, a poslednji takav slučaj zabilježen je 19. juna kada je ruski državljanin u Herceg Novom napao dva policajca. Tada je Balša Vemić zadobio teže tjelesne povrede. Predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije Zoran Čelebić u razgovoru za Portal RTCG ističe da je evidentno srozavanje društvenog značaja i uloge policijske profesije, te i društvo i rukovodstva policije moraju doprinositi da policajci rade i žive podržavajućoj i sigurnoj atmosferi.
„Svaki napad na policijskog službenika i neadekvatno sankcionisanje tog napada predstavlja degradaciju i razgradnju Crne Gore kao države. Takvi postupci se ne smiju tolerisati. U posljednje četiri godine smišljeno se srozava društveni značaj i uloga policijske profesije a policijski službenici počinju intenzivnije da budu izloženi neprimjerenim kritikama i klevetama, omalovažavanju, ismijavanju, uvredama, primitivizmu“, naveo je Čelebić.
U razgovoru za Portal RTCG Čelebić pojašnjava da su intenzitet, oblici i posljedice napada na policajce različiti, a da je bilo i onih sa najtežim, smrtnim ishodom.
„Trebamo imati u vidu da su vlasti i rukovodstva policije kada im je to odgovoralo, iz određenih interesa, političkih i uticaja interesnih grupa, zataškavali ozbiljne incidente u kojima su policijski službenici bili napadnuti ili su sprečavani tokom obavljanja službenih dužnosti“, naglasio je Čelebić.
Iz Uprave policije Portalu RTCG saopštili su da je u poslednje četiri godine podnešeno 350 krivičnih prijava i 1.083 prekršajne prijave protiv osoba koja su izvršila napade na policajce.
Čelebić tvrdi da kao što nije bile striktne i dosljedne kaznene politike za zlostavljanje i mučenje građana od strane policije, tako odluke zbog napada na policajce takođe na minimumu ili ispod zakonskog minimuma sankcije.
„To ukazuje da kao društvo u cjelini trebamo unaprijediti odgovornost, a naročito je pozvano da tome doprinosi policijsko rukovodstvo. Da dosljedno otvori prostor da svi skupa, zajednički, bez ijednog ali, zastupamo uspostavljanje najstrožijih pristupa prema degradiranju policijskog službenika i napadu na njegov integritet. Važno je da u cijelom društvu promovišemo nultu toleranciju prema svakom obliku nasilja i protivzakonitog ponašanja i da se u policiji uspostavljanja kultura odgovornosti umjesto kulture ćutanja“, navodi on.
Kao odgovor na fizički napad na policijskog službenika, isti je ovlašćen da upotrijebi fizičku snagu preduzetu sa ciljem da se odbije napad, savlada otpor lica, spriječi samopovređivanje ili samovoljno udaljavanje lica u zakonom predviđenim slučajevima, uz nanošenje najmanje štetnih posljedica
Foto: Najnovije/J.P.
Uprkos izazovima sa kojima se suočava, Čelebić smatra da je policijska profesija, i pored brojnih izazova, teškoća i opstrukcija uspjela da značajno sačuva jednu vrstu profesionalnog i etičkog osnova i posvećenosti.
„Godinama ukazujemo da se treba osnažiti društvena podrška prema policiji, istaći i stalno promovisati društveni značaj policijske profesije a policijsku posao, njegovu težinu, složenost, odgovornost, žrtvu i napore koje svakodnevno preduzimaju policijski službenici, prepoznati i u obrazovanju i udžbenicima i mnogo češće u medijima“, poručuje Čelebić.
Primjena sile dozvoljena do savlađivanja otpora
Odgovarajući na pitanje gdje je granica preko koje policijac ne smije ići pri savlađivanju otpora iako je osoba koja se privodi nasilna, iz Uprave policije objašnjavaju da je policijski službenik dužan da zavisno od situacije upotrijebi fizičku silu uz nanošenje najmanje štetnih posljedica, a da bi zaštitio bezbjednost ljudi, odbio napad i sprječilo bjekstvo ukoliko se davanjem upozorenja ili izdavanjem naređenja ne može izvršiti službeni zadatak.
„Policijski službenici su obučeni i posjeduju specifične sposobnosti predviđene zakonom i propisima i ovlašćeni su da upotrijebe zakonom predviđena sredstva prinude, kada su za to u datim okolnostima i situacijama ispunjeni uslovi. Kao odgovor na fizički napad na policijskog službenika, isti je ovlašćen da upotrijebi fizičku snagu sa ciljem da odbije napad, savlada otpor lica, spriječi samopovređivanje ili samovoljno udaljavanje lica u zakonom predviđenim slučajevima, uz nanošenje najmanje štetnih posljedica“, pojasnili su iz Uprave policije.
Napominju da je pri svakoj upotrebi sredstava prinude prema građanima, policajac dužan da sačini izvještaj o upotrebi sredstva prinude, u kojem se navode sve okolnosti događaja i upotrebe konkretnog sredstva prinude, nakon čega nadležne starješine Uprave policije, donose mišljenje i ocjenu o opravdanosti i pravilnosti upotrebljenog sredstva prinude u konkretnoj situaciji.
„To znači da u slučaju opravdanog i pravilno upotrijebljenog sredstva prinude, policijski službenik nije prekoračio granice ovlašćenja, dok u slučajevima neopravdane ili nepravilne upotrebe sredstva prinude, snosi zakonom predviđenu i utvrđenu odgovornost, bilo da je riječ o krivičnoj i/ili disciplinskoj“, kazali su iz UP.
P. M. iz Malog Orašja koji je povrijeđen u masovnoj pucnjavi u tom mjestu preminuo je. On je deveta žrtva masovne pucnjave koja se dogodila 4. maja.
P.M. je prvobitno bio zbrinut u smederevskoj bolnici, ali je zbog komplikacija prebačen za Beograd, prenosi RTS.
U.B. se sumnjiči da je 4. maja na teritoriji Smedereva i Mladenovca, hicima iz automatske puške ubio osam, a ranio 14 osoba, saopštilo je ranije Više javno tužilaštvo u Smederevu koje vodi istragu u ovom slučaju.
Najmlađi preminuli bio je 2008. godište.
Među stradalima je i policajac, koji u tom trenutku nije bio na dužnosti, kao i njegova sestra.
Napadač je uhapšen kod Kragujevca, u selu Vinjište, potvrdio je MUP Srbije. N1 je saznao da se osumnjičeni sam predao policiji. Uhapšeni su i djed i ujak napadača, zato što su skrivali osumnjičenog.
Na sjeveru Crne Gore danas će biti promjenljivo do pretežno oblačno i nestabilno sa kišom povremeno pljuskovi sa grmljavinom i osjetno svježije. Vjetar južnih smjerova, naveče u skretanju na sjeverni, uglavnom umjerenog intenziteta. Temperatura vazduha od 19 do 26 stepeni.
Na jugu, promjenljivo oblačno sa sunčanim periodima ali i nestabilno, mjestimično sa kišom popodne lokalni pljuskovi sa grmljavinom. Noćas i sjutra (u subotu) zbog intenzivnog prolaska atmosferskog fronta moguće je formiranje olujnih oblaka sa ulovima za kratkotrajne olujno-vremenske nepogode.
Vjetar južnih smjerova popodne i naveče sjeveroistočni umjeren do pojačan. U zoni olujno-grmljavinskih oblaka očekuju se olujni vjetrovi. Temperatura vazduha do 32 stepena.
MORE, umjereno talasasto na otvorenom i talasasto. Vjetar uglavnom slab do umjeren jugoistočni, naveče sjeveroistočni. Temperatura mora oko 25 stepeni, UV index, vrlo visok, oko 8 UV jedinica.
Crna Gora tri dana-Sjever
U nedjelju, promjenljivo do pretežno oblačno povremeno sa kišom, a lokalno i pljuskovi sa grmljavinom.
U ponedjeljak djelimično oblačno sa dužim sunčanim periodima, uglavnom suvo, ponegdje sporadično moguća je slabija kiša.
Oba dana povremeno će duvati umjeren do pojačan sjeverni vjetar.
Crna Gora tri dana-jug
U nedjelju, malo do umjereno oblačno sa sunčanim priodima ali i sa uslovima za povremenu kišu ponegdje-lokalno i kraći plljuskovi sa grmljavinom posebno u popodnevnim satima.
U ponedjeljak, pretežno sunčano i toplije popodne u planinskim predjelima pojačan razvoj oblaka.
Povremeno će duvati umjeren do jak vjetar sjevernih smjerova.
EVROPA
Sjutra na zapadu Evrope u pravcu centralnih dijelova dominiraće prostrano polje visokog vazdušnog pritiska i termobarički sistem koji donose stabilno, sunčano i toplo vrijeme. Visinski ciklon i barička dolina nestabilnosti u centralnom Mediteranu i na jugoistoku i istoku Evrope usloviće promjenljivo i nestabilno vrijeme sa kišom i pljuskovima sa grmljavinom. Kiša i jaki južni vjetrovi očekuju se na zapadu i sjeveru britanskih ostrva.
Temperatura vazduha od 21 stepen u Varšavi do 37 u Madridu.
BALKAN
Na Balkanu promjenljive i nestabilne vremenske prilike sa kišom lokalno pljuskovi sa grmljavinom. Zbog naglog prolaska hladnog atmosferskog fronta i jake frontalne konvekcije moguće su i kratkotrajne olujno-grmljavinsko gradonosne vremenske nepogode. U perifernim zapadnim i istočnim dijelovima tokom najvećeg dijela dana uglavnom suvo sa više sunca. U zapadnim dijelovima jak sjeveroistočni vjetar a na istočnoj obali sjeverog Jadrana jaki udari Bure.
Temperatura vazduha od 34 stepena u Atini.
Zanimljivost
23.juna 2021. u Podgorici izmjerena je najviša temperatura za današnji dan u Crnoj Gori od 39,7 stepeni, istog dana na sjeveru Crne Gore izmjerene su rekordne temperature za 23.jun od 35 odnosno 36 stepeni koliko je bilo u Beranama i Bijelom Polju.
Povrijeđene djevojčice transportovane u Opštu bolnicu Bar
Dvije djevojčice povrijeđene su u saobraćajnoj nezgodi koja se sinoć oko 21 sat i 10 minuta dogodila na Bulevaru Revolucije, preko puta dvorišta Hrama sv. Jovana Vladimira.
„U nezgodi je učestvovalo vozilo „Passat“, kojim je upravljao A.S. iz Bara i električni trotinet na kojem su bila dva ženska lica mlađe dobi. Jedna od njih je ruska državljanka“, saopšteno je Radio Baru i Bar Infu iz policije.
Povrijeđene djevojčice su transportovane u Opštu bolnicu Bar.
Да бисмо пружили најбоље искуство, користимо технологије попут колачића за чување и/или приступ информацијама о уређају. Сагласност са овим технологијама ће нам омогућити да обрађујемо податке као што су понашање при прегледању или јединствени ИД-ови на овој веб локацији. Непристанак или повлачење сагласности може негативно утицати на одређене карактеристике и функције.
Функционално
Увијек активан
Техничко складиштење или приступ је стриктно неопходан за легитимну сврху омогућавања коришћења одређене услуге коју изричито захтева претплатник или корисник, или за једину сврху обављања преноса комуникације преко електронске комуникационе мреже.
Преференце
Техничко складиштење или приступ су неопходни за легитимну сврху чувања преференција које не захтевају претплатник или корисник.
Статистика
Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у статистичке сврхе.Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у анонимне статистичке сврхе. Без судског позива, добровољне сагласности од стране вашег Интернет провајдера или додатне евиденције треће стране, информације сачуване или преузете само за ову сврху се обично не могу користити за вашу идентификацију.
Маркетинг
Техничко складиште или приступ су потребни за креирање корисничких профила за слање реклама или за праћење корисника на веб локацији или на неколико веб локација у сличне маркетиншке сврхе.
