Preduzimajući mjere i radnje u cilju suzbijanja protivzakonite i nelegalne eksploatacije šljunka, pripadnici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ – Odjeljenja bezbjednosti Mojkovac su podnijeli krivičnu prijavu protiv jedne osobe zbog krađe zaštićenog kulturnog dobra.
„Naime, sumnja se da je ovo krivično djelo počinio S.P. (57) iz Mojkovca na način što je 17. juna oko 15 časova u mjestu Gornja polja, lokalitetu Lugovi, u koritu rijeke Tare vršio eksploataciju materijala bez potrebnih odobrenja i dokumentacije. Na licu mjesta zatečena je građevinska mašina – utovarna kašika bez registarskih oznaka kojom je upravljao S.P., kao i teretno motorno vozilo kojim je upravljao Z.I., a koji je na svom tovarnom prostoru prevozio oko 10m3 pjeskovitog materijala za koje nije posjedovao potrebnu dokumentaciju“, saopšteno je iz MUP-a.
Po nalogu nadležnog tužioca privremeno su oduzete dvije lagerovane tzv. deponije materijala ukupne količine oko 560 m3 pjeskovitog materijala.
Ustavni sud je na današnjoj sjednici jednoglasno ukinuo izmjene Zakona o predsjedniku, koji je izglasan u decembru prošle godine.
„Ukidaju se odredbe člana 7.b stav 1, člana 7.f stav 1, člana 7.h st..2, 4. i 5. i člana 24.a Zakona o predsjedniku Crne Gore (“Službeni list Crne Gore” br. 42/18 i 140/22), navodi se u saopštenju nakon 11. sjednice.
Odluka će, kako je saopšteno, biti objavljena u “Službenom listu Crne Gore”.
Ustavni sud Crne Gore je u sastavu: predsjednik Budimir Šćepanović i sudije – Snežana Armenko, Dragana Đuranović, Milorad Gogić, Desanka Lopičić i Momirka Tešić:
Podgorička policija uhapsila je A. Đ. (53) i Ž.K (33) zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola.
– Policija je uhapsila vozača A.Đ. koji je kontrolisan u Baku ulici, te je alkotestiranjem utvrđeno da je upravljao vozilom pod dejstvom alkohola u organizmu u koncentraciji od 3.08 gr/kg”, navela je Uprava policije u objavi na Tviteru.
Takođe, kako se navodi u objavi, uhapšen je i vozač Ž.K. koji je u Bulevaru Stanka Dragojevića u Podgorici izazvao saobraćajnu nezgodu upravljajući vozilom marke “Peugeot”, bez važeće vozačke dozvole.
– Alkotestiranjem je utvrđeno da je upravljao vozilom sa 2. 41 promila alkohola u organizmu – kazali su iz UP.
Snimak nesreće objavljen je na Tviter nalogu DARS, slovenačke kompanije nadležne za auto-puteve u toj zemlji.
[NESREČA] Ob 6.56 je tovorno vozilo v pokritem vkopu Malečnik trčilo v kolono in se pri tem vnelo. Razvil se je požar, ki je zajel še dve tovorni vozili. Poškodovan je betonski obok, zgorela je razsvetljava in druga oprema. Po prvih ocenah pričakujemo, da bo sanacija obsežnejša. pic.twitter.com/aJwt6QGY35
– Postupajući po operativnim informacijama, policija je kontrolisala M.T. i J.C. iz Niša i S.Z. iz Herceg Novog. Kod njih je pronađena opojna droga marihuana ukupne mase 31,9 grama. Nakon sprovedene kriminalističke obrade policija je došla do sumnje da je M.T. više puta prodavao opojnu drogu J.C., te da je u gore pomenutom trenutku dao na uživanje J.C. i S.Z. – saopšteno je iz Uprave policije.
Dodaje se da se sumnja da na taj način Novljanin izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga u sticaju sa krivičnim djelom omogućavanje uživanja opojnih droga.
Hercegnovska policija je 23. juna kontrolisala R.D. iz Nikšića i kod njega pronašla manju količinu materije za koju se sumnja da je opojna droga marihuana.
Protiv njega je podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga.
Osim toga, 24. juna postupajući po operativnim saznanjima, policija je kontrolisala V.R. i Đ.M. iz Podgorice i kod njih pronašla manju količinu opojne droge marihuana.
– Uz konsultaciju sa tužiocem u Osnovnom državnom tužilaštvu u Herceg Novom protiv Đ.M. će u redovnom postupku biti podnešena krivična prijava zbog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, dok će protiv V.R. će biti podnijeta prekršajna prijava zbog prekršaja iz čl. 52 Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga – piše u saopštenju.
„Dao sam sva naređenja da se vojska podigne u stanje pune borbene gotovosti“, rekao je Lukašenko u utorak u Minsku na događaju posvećenom uručenju generalskih epoleta, piše Sputnjik.
Prema riječima Lukašenka, narod Bjelorusije je sa zabrinutošću pratio pokušaj pobune u Rusiji, piše Tanjug.
„Neću da krijem, bilo je bolno gledati događaje koji su se odigrali na jugu Rusije. Ne samo za mene. Mnogi naši građani su sa zabrinutošću to pratili“, rekao je predsjednik Bjelorusije, prenosi RTCG.
Šefica računovodstva tvrdi da joj je pomoćnik direktora tek prije nekoliko dana dostavio reviziju finansijskih izvještaja preduzeća za 2020. godinu. Zamjenik gradonačelnice Danilo Šaranović i predsjednik Odbora direktora Milan Vukadinović dostavili specijalnim tužiocima dokumentaciju o nezakonitostima u radu podgoričkog komunalnog preduzeća
Revizija finansijskih izvještaja u podgoričkoj “Čistoći” za 2020. završena još u junu 2021, izvještaj društva “Eurorev” zaveden je na ahivu tog privrednog društva krajem prošle sedmice, što znači da su detalji poslovanja preduzeća u toj godini bili tajna do prije nekoliko dana.
To se, pored ostalog, navodi u dopuni obavještenja koje su Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću juče dostavili zamjenik gradonačelnice Danilo Šaranović i predsjednik Odbora direktora Milan Vukadinović.
Uz Izvještaj “Euroreva”, oni su SDT-u dostavili i izjavu rukovoditeljke Službe računovodstva “Čistoće” koju je juče dala na zahtjev Vukadinovića, u kojoj je ona, pored ostalog, navela i da joj je taj izvještaj dat tek 22. juna.
“U Izjavi broj 14974 od 26. 6. 2023. rukovodilac službe računovodstva privrednog društva ‘Čistoća’ Dragana Vasić izjavila je da Izvještaj o reviziji finansijskih izvještaja za 2020. nije u njenom posjedu, a da joj je pomoćnik izvršnog direktora Vojin Katnić dana 22. 6. 2023. na ruke dao predmetni izvještaj, koji je ona zavela na arhivi pod brojem 14705, nakon čega je tražila od njega kao pomoćnika izvršnog direktora, a potom i od sekretarke društva Marine Vujanović da potpišu pisani akt (dostavnicu) kojom se dokazuje da joj je izvještaj dostavljen toga dana, što su oni odbili, pa je Izvještaj vratila pomoćniku izvršnog direktora”, piše u dopuni obavještenja.
Katnić je juče “Vijestima” rekao da, kako je u saznanju da je SDT-u predata dokumentacija “Čistoće”, cijeni da nije primjereno da daje izjave, uključujući i pitanja redakcije.
“Vijesti” su Katnića pitale o statusu Izvještaja o reviziji finansijskih izvještaja u “Čistoći” za 2020. godinu – je li i kada zaveden na arhivu i kad je dostavljen službi računovodstva.
U obavještenju koje su sa dijelom dokaza, prije dopune, juče prijepodne Vukadinović i Šaranović predali SDT-u, oni navode da postoji osnov sumnje da su bivši izvršni direktor “Čistoće” Andrija Čađenović i članovi Odbora direktora, sa predsjednicima Stanislavom Martinović, odnosno Miodragom Kostićem kasnije, na čelu “izvršili niz krivičnih djela koja se gone po službenoj dužnosti, čime su pričinili ogromnu materijalnu štetu ovom privrednom društvu, a sebi i sebi bliskim licima pribavili imovinsku korist”.
Izjava koju je Vasić dala na zahtjev Vukadinovića treća je u nekoliko dana. Ona je 19. juna izjavila da je u posljednje tri godine imala problem jer je društvo poslovalo sa gubitkom, a da rukovodstvo nije dalo da se prikažu negativni poslovni rezultati i da je, pošto nije htjela da knjiži nešto što po njoj nije u redu po računovodstvenim propisima, tražila dokument od direktora.
U izjavi je dalje navedeno da je u martu 2021. Stanislava Martinović u saradnji sa revizorima naredila da se isprave neki nalozi koje su proknjižili, a da su ona i direktor dali Vojinu Katniću da im on to potpiše, da su za tu godinu dobili negativno mišljenje, baš zbog tih stavki, ali da taj izvještaj nikada nisu dobili.
Bivšem izvršnom direktoru Čađenoviću mandat je istekao 13. juna. Njemu je ponuđeno da bude rspoređen na drugo radno mjesto, ali je on tražio da mu bude isplaćena otpremnima, u iznosu 24 neto zarade, što bi, prema njegovom imovinskom kartonu iznosilo oko 38.000 eura, bez poreza i doprinosa.
Podnosioci obavještenja SDT-u, međutim, smatraju da je u pitanju zloupotreba i spornim navode aneks ugovora na osnovu kojeg Čađenović traži otpremninu.
Pored ostalog, navode da je aneks potpisala tadašnja predsjednica Odbora direktora, Stanislava Martinović, ali tvrde da ne postoji i odluka Odbora kojom se daje saglasnost za zaključenje tog aneksa.
“U dostupnoj arhivi Odbora direktora ‘Čistoća’ nema zahtjeva zaposlenog za zaključivanje aneksa ugovora o radu, niti je Odbor direktora na 33. sjednici donio odluku o zaključivanju Aneksa ugovora o radu sa izvršnim direktorom, već iz Zapisnika sa te sjednice samo slijedi da je predsjednica Odbora direktora kazala da je zbog usaglašavanja sa odredbama čl. 174, st. 3 Zakona o privrednim društvima potrebno zaključiti aneks ugovora o radu sa izvršnim direktorom, ne predočavajući im sadržinu Aneksa, niti stavljajući taj predlog na glasanje”, navodi se u obavještenju SDT-u.
Podnosioci dalje navode sumnje na zloupotrebe u vezi sa isplatom donacija, sponzorstava i pomoćima fizičkim i pravnim licima. Kako su naveli, uvidom u finansijsku dokumentaciju “Čistoće”, utvrđeno je da je za vrijeme trajanja mandata Čađenovića po tom osnovu isplaćeno 383.706 eura, a da je samo u prošloj i za pet mjeseci ove godine isplaćeno 185.043 eura. O tome su “Vijesti” pisale prije nekoliko dana.
Navode sumnje i u zloupotrebe u vezi sa troškovima reprezentacije, “a da isti nisu bili rashodi nastali radi unapređenja poslovanja” “Čistoće”. U obavještenju SDT-u navedeno je i da se, kao trošak reprezentacije, u knjigovodstvenim knjigama vodi i trošak nabavke mobilnih telefona za članove Odbora direktora, po odluci od 9. 12. 2022. Tada je nabavljeno šest mobilnih aparata, iako Odbor direktora broji pet članova, a odluka o nabavci, kako se dodaje u obavještenju, donijeta je u trenutku kada je bilo izvjesno da će članovi Odbora direktora u kratkom vremenu biti razriješeni tih funkcija.
“Navedeni trošak ne može spadati u reprezentaciju jer ista, shodno Zakonu o porezu na dobit pravnih lica, predstavlja rashod nastao radi unapređenja poslovanja uz uslov da njegov primalac nije povezano lice, koji uslovi nisu ispunjeni”, navodi se u obavještenju i dodaje da je za telefone potrošeno 4.900 eura, a da “Čistoća” i dalje dobija fakture od Crnogorskog telekoma za rate za te uređaje i uredno ih plaća u mjesečnim iznosima od 204,15 eura.
“Troškovi reprezentacije Andrije Čađenovića za 2019. iznosili su 9.493,96 eura, za 2020. godinu 17.767,43 eura, za 2021. godinu 19.318.89 eura, za 2022. godinu 9.633,36 eura i za 2023. godinu 6.030,68 eura”, piše u obavještenju.
U dokumentaciji koja je dostavljena SDT-u, podnosioci obavještenja navode sumnje i u postupke javnih nabavki, pored ostalog, za polupodzemne kontejnere, da je dug prema ponuđaču “Baranka” iz Bara na dan 13. juna skoro 250.000 eura, nabavku mašine “čistilice” od ponuđača “Efel travel” iz Podgorice, kojem se duguje preko 127.000, te nabavku autocistijerne od ponuđača “Ljetopis Automotive” iz Podgorice, prema kojem se na dan kad je Čađenoviću istekao mandat duguje skoro 132.000 eura.
Prijavu u vezi sa mogućim zloupotrebama u tim javnim nabavkama Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) u Podgorici krajem 2020. godine podnio je Denis Hot. Iz ODT juče su “Vijestima” rekli da je “predmet dostavljen na nadležnost SDT-u”.
Nezvanično, i ODT i SDT su ranije odbacili prijave Hota, ali je on sredinom decembra 2022. ponovo pozvan da o tome, ali i sumnjama na druge zloupotrebe, među kojima i potrošnju goriva, izjavu da Upravi policije, odnosno Stanici kriminalističke policije za suzbijanje ekonomskog kriminala.
Hot je juče imenovan za vršioca dužnosti izvršnog direktora “Čistoće”. On je prethodno dobio otkaz u tom Društvu i vraćen je na posao po sudskoj presudi, pretposljednji dan mandata Andrije Čađenovića.
Bez podrške za završni budžet
Odbornici u Skupštini Glavnog grada juče nisu usvojili završni budžet Glavnog grada Podgorica, ni Izvještaj o radu gradonačelnika, organa uprave Glavnog grada i službi za 2022. godinu. Nisu usvojeni ni izvještaji o radu gradskih preduzeća, pored ostalih, “Čistoće”, “Vodovoda”, “Zelenila”, “Pogrebnih usluga”, “Komunalnih usluga”, podgoričke “Deponije”…
Odbornici su juče, osim imenovanja Hota, podržali i predlog da vršilac dužnosti izvršnog direktora “Parkig servisa” bude Alija Hamzić, “Vodovoda” Ratko Vujović, “Pogrebnih usluga” Radonja Vulikić, “Puteva” Radoš Zečević, “Zelenila” Petar Krivokapić, Marko Čađenović Javne ustanove za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci Podgorica.
Ministar kapitalnih investcija Ervin Ibranimović nije predložio Vladi da se u Odbor direktora (EPCG) opet izabere Milutin Đukanović, visokopozicionirani kadar Nove srpske demokratije zbog čega je premijer Dritan Abazović po drugi put preinačio odluku aktuelnog šefa Bošnjačke stranke, saznaju “Vijesti” od izvora iz Vlade.
Đukanović je aktuelni predsjednik Odbora direktora jedne od najvažnijih kompanija u državnom vlasništvu EPCG.
Vlada je juče na elektronskoj sjednici utvrdila sastave odbora direktora u više državnih preduzeća u susret redovnim godišnjim skupštinama akcionara.
Ibrahimović je, prema saznanjima “Vijesti” iz Vlade, predložio za odbor direktora EPCG Andriju Babovića, Ivana Šaranovića, Tahira Đonbaljaja, Gorana Šućura, Martina Ćalasana, Mijuška Bajagića i Emira Strujića.
“Kabinet premijera Abazovića je podnio pisanu ostavku Babovića da povlači saglasnost za člana Odbora direktora EPCG i dostavio je saglasnost Đukanovića da je prihvata”, ispričao je izvor “Vijesti” iz Vlade, dodajući da Ibrahimović nije glasao.
Ibrahimović prije godinu nije htio Đukanovića u bordu EPCG. Tada je kandidat za Odbor direktora Mitar Sušić povukao kandidaturu i umjesto njega je Abazović predložio Đukanovića što nije bilo po volji Ibrahimoviću.
Ibrahimović je kazao Abazoviću da on ostaje pri svojim predlozima za članove odbora direktora, ali da premijer ima pravo da predloži druge članove, te da smatra da mora da ima u vidu preporuke međunarodnih partnera.
“Imamo preporuke od naših NATO partnera kada su u pitanju strateške vrijednosti države i to da vodimo računa ko će voditi ta mjesta, vjerujem da ćete imati to u vidu. Dati nekom takvo mjesto, koji ne dijeli NATO vrijednosti i to od strane premijera, nekako se kosi sa mojim razmišljanjem i shvatanjima”, rekao je Ibrahimović.
Prema Vladinom predlogu u Odbora direktor EPCG nema Nenada Markovića i Brankice Mosurović. Zanimljivo je da je za novog člana predložen Bajagić koji je nedavno otišao u penziju sa mjesta predsjednika Opštine Plužine. Bajagić je član SNP-a i jedan od najdugovječnijih predsjednika opštine. Tu poziciju je pokrivao 24 godine.
Vlada je izabrala novi odbor direktora avio-kompanije “To Montenegro” u kome nema stručnjaka iz vazduhoplovstva. U novom odboru se nalaze tri dosadašnja člana predsjednik Pavle Ljesar, Orhan Hodžić i Suad Đelović, dok su dva nova člana advokat Danilo Marković i inženjer drumskog saobraćaja Mersad Mujović.
U odboru direktora nema dosadašnjih članova Mirka Škerovića i Vukadina Stojanovića, koji je do sada bio jedini kandidat sa višegodišnjim znanjem iz upravljanja avio-kompanijom.
Pavle Ljesar će i u novom sazivu biti predsjednik odbora direktora. On radi kao pilot vladinog aviona. Prema informacijama “Vijesti”, Ljesar je 8. juna ove godine iz ličnih razloga podnio ostavku na mjesto člana i predsjednika Odbora direktora nacionalne avio-kompanije o čemu je tada obavijestio Abazovića i Ibrahimovića.
Orhan Hodžić je vlasnik privatne firme “Oki Air”, koja posluje sa “To Montenegro”. “Vijesti” su ranije pisale da je ta kompanije na aerodromu u Podgorici naplaćivala od putnika naknadu za višak prtljaga i druge usluge a da novac nije proslijeđivala “To Montenegru”. Iz “To Montenegra” su tada saopštili da uskoro sravnjavaju račune sa ovom privatnom kompanijom, ne navodeći podatke o iznosima dugova i potraživanja.
Mersad Mujović je ranije bio direktor Uprave za javne nabavke i bio je član izvršnog odbora DPS-a. Suad Đelović je potpredsjednik Demokratske partije Albanaca. Danilo Marković je pravnik i vlasnik advokatske kancelarije.
Iz tog resora su kazali da zaposleni islamske vjeroispovjesti imaju pravo na trodnevno plaćeno odsustvo radi svetkovanja Kurban-bajrama.
“Na osnovu Zakona o svetkovanju vjerskih praznika, vjernici islamske vjeroispovjesti imaju pravo na plaćeno odsustvo, radi svetkovanja vjerskog praznika Kurban-bajrama i to: srijeda 28. jun, četvrtak 29. jun i petak 30. jun”, kaže se u saopštenju.
Dodaje se da su državni i organi lokalne samouprave, javne ustanove i preduzeća i drugi subjekti koji obavljaju djelatnosti od javnog interesa dužni da u praznične dane obezbijede vršenje poslova čijim bi prekidom mogle nastupiti štetne posljedice po građane ili državu.
Да бисмо пружили најбоље искуство, користимо технологије попут колачића за чување и/или приступ информацијама о уређају. Сагласност са овим технологијама ће нам омогућити да обрађујемо податке као што су понашање при прегледању или јединствени ИД-ови на овој веб локацији. Непристанак или повлачење сагласности може негативно утицати на одређене карактеристике и функције.
Функционално
Увијек активан
Техничко складиштење или приступ је стриктно неопходан за легитимну сврху омогућавања коришћења одређене услуге коју изричито захтева претплатник или корисник, или за једину сврху обављања преноса комуникације преко електронске комуникационе мреже.
Преференце
Техничко складиштење или приступ су неопходни за легитимну сврху чувања преференција које не захтевају претплатник или корисник.
Статистика
Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у статистичке сврхе.Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у анонимне статистичке сврхе. Без судског позива, добровољне сагласности од стране вашег Интернет провајдера или додатне евиденције треће стране, информације сачуване или преузете само за ову сврху се обично не могу користити за вашу идентификацију.
Маркетинг
Техничко складиште или приступ су потребни за креирање корисничких профила за слање реклама или за праћење корисника на веб локацији или на неколико веб локација у сличне маркетиншке сврхе.