Sudija za istragu Osnovnog suda u Podgorici izrekao mjeru nadzora zabrane pristupa ili sastajanja sa potpredsjednikom DPS-a Jevtom Erakovićem na udaljenosti ne manjoj od 50 metara, osumnjičenom Željku Lečiću, zbog krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti. Sudija je odbio predlog za određivanje pritvora Lečiću, saopšteno je iz Osnovnog suda u Podgorici.
“Sudija za istragu Osnovnog suda u Podgorici je osumnjičenom Željku Lečiću zbog krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti na štetu Jevtu Erakoviću, izrekao mjeru nadzora zabrane pristupa ili sastajanja sa oštećenim na udaljenosti ne manjoj od 50 metara. Navedena mjera ima trajati dok za to postoji potreba, a najduže do pravosnažnog okončanja postupka”, navodi se u saopštenju.
Sudija za istragu je odbio predlog Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici da se odredi pritvor prema Lečiću, jer kako navode, ne postoje posebne okolnosti koje ukazuju da bi osumnjičeni boravkom na slobodi mogao ponoviti krivično djelo, niti da bi mogao da utiče na svjedoke, budući da se radi o supruzi oštećenog, pa nema logike da bi supruga oštećenog olakšala krivično pravni položaj osumnjičenog u ovom predmetu.
Takođe je određeno će se ukoliko osumnjičeni prekrši navedenu mjeru nadzora, njemu odrediti pritvor.
Testiranje iz matematike za učenike devetog razreda osnovne škole, koje je trebalo da bude održano 20. aprila, biće organizovano 26. maja, saopšteno je iz Ispitnog centra.
Eksterno testiranje iz matematike za polumaturante nije održano 20. aprila, jer su testovi stigli do đaka prije polaganja.
Iz Ispitnog centra su danas saopštili da su tokom vikenda završili sve pripreme u vezi sa ponovnim testiranjem iz matematike.
„Kako škole do 19. maja organizuju polumaturkse ekskurzije za učenike, prvi i jedini slobodan termin za održavanje testiranja je 26. maj“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da je Ispitni centar, što se tiče odloženog testiranja koje je trebalo da se održi 20. aprila, preko distributera dostavio ispitni materijal u 160 osnovnih škola, od osam do deset sati na dan testiranja.
„Nijedna škola nije imala primjedbi na preuzeti ispitni materijal. Sve ostalo je predmet policijske istrage“, rekli su iz Ispitnog centra.
Iz Ministarstva prosvjete ranije je saopšteno da testiranje iz matematike za polumaturante nije održano, jer nijesu ispoštovane procedure i mjere koje su potrebne radi očuvanja tajnosti, i da je o tome obaviještena Uprava policije.
Čelnici tužilaštva i policije odgovaraće u srijedu u „gluvoj sobi“ Vlade Crne Gore na pitanja zašto ni nakon četiri mjeseca nijesu saslušani potencijalni novi svjedoci u slučaju ubistva Duška Jovanovića. To je u emisiji „Okrugli sto“ najavio ministar zadužen za borbu protiv korupcije Zoran Miljanić. Emisiju možete pratiti večeras od 21 sat na Parlamentarnom kanalu.
Osim Zorana Miljanića, gosti emisije su Jovan Vučurović (DF), predsjednik skupštinskog Odbora za ljudska prava, Momo Koprivica (Demokratska Crna Gora), predsjednik Odbora za pravosuđe i advokat Aleksandar Đurišić.
Tema emisije je da li su skupštinski odbori nedavnim postupanjem u slučaju „Belivuk-Miljković“ prekoračili ovlašćenja i preuzeli ingerencije tužilaštva.
Miljanić, koji je i zamjenik predsjednika Komisije za praćenje istraga o napadima na novinare, kazao je da će sastanak u srijedu biti održan jer nijesu saslušani potencijalni novi svjedoci o ubistvu Jovanovića.
„Ubistvo Duška Jovanovića je kamen o vratu pravnoj državi Crnoj Gori. Do potpunog rasvjetljavanja tog ubistva pravni sistem je sa velikom prazninom odnosnom rupom. Komisija koja se bavi praćenjem istraga o napadima na novinare došla je do saznanja da neke procedure nijesu urađene kako treba i da neki svjedoci nijesu ni saslušani. Od januara ove godine nemamo odgovor od tužilaštva da li su preporuke komisije ispoštovane, odnosno nemamo odgovor na pitanje da li su osobe koje su direktno vezane kroz određene radnje i koja mogu biti validni svjedoci u slučaju ubistva Duška Jovanovića nijesu saslušani. Četiri mjeseca od tužilaštva ni traga ni glasa“, kazao je Miljanić.
Emisija „Okrugli sto“ večeras od 21 na Parlamentalnom kanalu (Foto: RTCG)
Kazao je da su u Vladi sagledali cjelokupnu situaciju i za srijedu je zakazana sjednica u „gluvoj sobi“.
„Na koju si pozvani v.d. vrhovnog tužioca (Tatjana Begović) i tužilac iz Višeg tužilaštva kojeg će ona delegirati, direktor Uprave policije (Nikola Terzić), načelnih Specijalnog policijskog odjeljenja (Predrag Šuković), dva tužioca iz komisije i direktor ANB-a (Boris Milić). Otvorićemo karte da vidimo ko ne radi svoj posao ili ko opstruira, što je gora varijanta. Jer ako već toliko vremena nemate jasan odgovor, postavlja se pitanje zašto postoji Komisija koja se bavi praćenjem istraga o napadima na novinare“, kazao je Miljanić.
Podsjetimo, vladina Komisija za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama napada na novinara preporučila je januaru ove godine istražnim organima da u okviru istrage o ubistvu Duška Jovanovića ponovo saslušaju bivšeg šefa podgoričke policije Milana Vujanovića, radi utvrđivanja šta se desilo sa službenom zabilješkom sačinjenom tokom saslušanja Damira Mandića, u kojoj se opisuje kako je izveden taj zločin.
Preporuka je i da se sasluša Ivan Đukić kao svjedok, a povodom njegovog razgovora sa osobom koja je dovela „Golf 3“ kod Uroša Marčetića radi zatamnjenja stakala, da li tu osobu poznaje, uz ponudu za poligrafsko testiranje. Komisija posebno problematizuje što nije bilo pravih napora da se sačini fotorobot ili obavi radnja prepoznavanja osoba koja je dovela „Golf 3“ iz koje je kasnije pucano na Duška Jovanovića.
Prijava je podnijeta „zato što su zajedničkim djelovanjem po principu podjele posla u okviru kriminalne aktivnosti, mimo procedure, bez javnog poziva dodijelili besplatne emisione kredite “Elektroprivredi Crne Gore” u iznosu 222.515,53 t CO2, vrijednosti 5,5, miliona eura“
D.O.O. “Uniprom” Nikšić preko svog advokata Zorana Vukčevića podnijelo je krivičnu prijavu protiv predsjdnika Vlade Dritana Abazovića, ministarke ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ane Novaković Đurović izvršnog direktora Fonda za zaštitu životne sredine Draška Boljevića i Milutina Đukanovića predsjednika Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić.
Kako je saopšteno, prijava je podnijeta „zato što su zajedničkim djelovanjem po principu podjele posla u okviru kriminalne aktivnosti, dana 27. februara 2023. godine mimo procedure (zakona i uredbe), bez javnog poziva dodijelili besplatne emisione kredite “Elektroprivredi Crne Gore” u iznosu 222.515,53 t CO2, vrijednosti 5,5, miliona eura“.
– Okrivljeni Abazović kao predsjednik Vlade dogovorio sa ministarkom Novaković Đurović i predsjednikom odbora direktora Milutinom Đukanovićem a sproveli preko pridruženog člana kriminalne grupe direktora Eko fonda Boljevića, koji je ovu količinu upisao u Registar Eko fonda i ako su svi znali da je upisana količina veća od ona koja im pripada za 2022. godinu, pa su postupajući sa direktnim umišljajem svjesni svojih nedozvoljenih radnji a radi sticanja nezakonite dobiti “Elektroprivredi Crne Gore”. U svojim radnjama ostvarili sva bitna obilježja bića krivičnih djela kriminalno udruživanje iz člana 401 sta 2 i krivičnog djela zloupotrebe službenog položaja iz člana 416 stav 3 u vezi stave 1 KZ CG- navedeno je krivičnom prijavom-
Kako je navedeno obrazloženjem prijave, Abazović, ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ana Novakvoić Đurović, direktor Fonda za zaštitu životn sredine – Eko fond Draško Boljević, predsjednika odbora direktora “Elektroprivrede Crne Gore“AD Nikšić Milutin Đukanović su u toku 2022. godine postali članovi kriminalne družine sa ciljem vršenja krivičnih djela radi sticanja dobiti i moći u dužem vremenskom trajanju a najkraće za onoliko za koliko se budu nalazili na javnim funkcijama na kojima su sada.
– Zakonom o zaštiti negativnih uticaja od klimatskih promjena (Sluzbeni list CG:br.73/19) I uredbom o aktivnostima odnosno djelatnostima koje emituju gasove sa efektom staklene bašte za koje se izdaje dozvola sa egektom staklene baste( Službeni list CG:br.08/20) privredni subjektima u Crnoj Gori dodijeljen je status operatera stacionarnog postrojenja I po tom osnovu ostvaruju parvo na dodjelu besplatnih emisionih kredita kao srazmjera u ostvarenoj emisiji-ekvivalentu ostvarene proizvodnje (dati u azuriranom izvjestaju o klimatskim promjenama – izradjen od strane UNDP-a). Broj emisionih kredita koji pripadaju operaterima izdaje se u skladu sa referentnim periodom, posmatranja i mjerenja a to je period 2005-2008godina definisan regulativom evropskog parlamenta 2003/87/EZ. Prepoznati operateri u Crnoj Gori kojima pripada parvo dodjele besplatnih emisionih kredita jesu: Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić. Toščellik Alloyed Engineering Steel D.o.o Nikšić Uniprom Doo Nikšić- dio je obrazloženja.
OBRAZLOŽENJE KRIVIČNE PRIJAVE:
“ U pravnom saobraćaju u Crnoj Gori ova pitanja su uređena: (i) Zakon o ratifikaciji sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Evopske zajednice i njihovih država članica, s jedne strane i Republike Crne Gore, s druge strane; (ii) Direktiva 2003/87/EZ Evropskog parlamenta i Vijeća; (iii) Zakon o zaštiti od negativnih uticaja klimatskih promjena (“Sl. list CG” broj 73/19); (iv) Uredba o aktivnostima odnosno djelatnostima koje emituju gasove sa efektom staklene bašte za koje se izdaje dozvola za emisiju gasova sa efektom staklene bašte („Sl.list CG“ broj 08/20).
Zakonom i Uredbom kao nadležni organ za postupak alokacije, dodjelu, sprovođenja postupka aukcije i sl. prepoznata je Vlada Crne Gore, dok je nadležnost za prenos i korišćenje emisionih kredita tj. vođenje Registra pripala Fondu za zaštitu životne sredine – EKO FOND.
Naime, odredabama Zakona o zaštiti od negativnih uticaja klimatskih promjena (“Sl. list CG” broj 73/19) i Uredbe o aktivnostima odnosno djelatnostima koje emituju gasove sa efektom staklene bašte za koje se izdaje dozvola za emisiju gasova sa efektom staklene bašte („Sl.list CG“ broj 08/20) definisane su obaveze kako Države tako i operatera stacionalnih postrojenja, koja emistuju gasove sa efektom staklene bašte.
Zakonom o zaštiti od negativnih uticaja od klimatskih promjena kao I uredbom o aktivnostima odnosno djelatnostima koje emituju gasove sa efektom staklene baste za koje se izdaje dozvola za emisiju gasova staklene baste (SL.CG 08/20) utvrdjen je precizan broj emisionih kredita koji se besplatno dodjeljuju operaterima za svaku godinu, time sto se za narednu broj kredita umanjuje za 15% u odnosu na prethodnu godinu. Mimo ovako utvrdjenih kolicina ne postoji mogucnost dodjele veceg broja emisionih kredita. Nedostajuci se od strane operatera mogu sticati samo kupovinom.
Ukupan iznos emisionih kredita sa planiranim smanjenjem predstavlja Prilog 2 Uredbe, dok je Prilogom 4 definisana početna količina besplatno dodijeljenih emisionih kredita, operaterima stacionarnih postrojenja, za 2020. godinu kao i način obračuna kroz umanjenje od 15% na godišnjem niovu, za svaku narednu u odnosu na prethodnu godinu. operaterima stacionarnih postrojenja;
Članom 3, stav 6 propisano je da „Javna aukcija sprovodi se na osnovu poziva za dodjelu emisionih kredita, koji raspisuje organ uprave nadležan za zaštitu živote sredite“ i stav 7 „Javni poziv sadrži broj emisionih kredita za dodjelu i rok za prijavu operaterima postrojenja“ i stav 11 „Postupak aukcije sprovodi komisija koju obrazuje Vlada Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada)“
Članom 4 definisano je „Radi sprečavanja izmiještanja energetski intezivnih grana industrije van granica Crne Gore, za postojanja u kojima se obavljaju aktivnosti iz Priloga 1 mogu se dodijeliti besplatni emisioni krediti, ukoliko je njihova proizvodna aktivnost u trenutku dodjele kredita najmanje na nivou 10% vrijednosti iz člana 6 stav 1 ove uredbe“ a članom 6 „Besplatnim emisioni krediti mogu se dodijeliti postojećim postrojenjima koja su obavljala aktivnosti dkoje emituju gasove sa efektom staklene bašte u periodu od 1. januara 2005. godine do 31. decembra 2008. godine ili u periodu od 1. jaunara 2009. do 31. decembra 2010. godine i ako su utvrđeni veći nivoi emisija u skladu sa Drugim dvogodišnjim ažuriranim izvještajem o klimatskim promjenama, …“
Članom 9, stav 1 propisano je „Emisioni krediti njihov prenos i korišćenje upisuje se u registar emisionih kredita….“ dok je stavom 3 pripisano da se „Registar ažurira: – u dijelu besplatno dodijeljenih ekisionih kredita u skladu sa Prilogom 4, na početku svake godine; – u dijelu fizičkog iskorišćivanja emisionih kredita, na osnovu inventara o emisijama gasova sa efektom staklene bašte“.
Iz ovih detaljno navedenih propisa procedure i nadleznosti nesporan je fakticitet po kom osnovu privredni subjekti koji imaju svojstvo operatera dobijaju besplatne emisione kredite za svaku godinu.
Nesporno je da Elektroprivrdi precizno utvrdjenom metodologijom za2022god pripadao broj od921.308 emisiona kredita a takodje je nesporno da su dana27.02.2023godine navodno na javnoj aukciji kupili 385.567.33 kredita i ako javnog poziva nije bilo u sredstvima javnog informisanja gdje se mogu prijaviti svi privredi subjekti koji zele da trguju sa ovim gasovima. Da bi, izvjestno naknadno im dodijelili jos 222.515.35 tona emisionih kredita besplatno dana 27.02.2023god.i bez procedure koja ih je obavezivala da naknadne kolicine iznesu na trziste a svi zainteresovani na taj nacin budu u mogucnosti sticanja, tj.da ih plate. Sa ovakom besplatnom dodjelom Elektroprivredi je omogucena protiv pravna korist u izosu 222.515.35tona emisionih kredita x 24€ = 5.340.368€. A u radnnjama okrivljenih stekla se sva bitna obiljezija bica krivicnih djela koja im se stavljaju na teret.
I na kraju cemo ponoviti premapozitivnim propisima u Crnoj Gori zakona i uredbe koja uredjuje ovu oblast a uskladjena je sa zakonodavstvom Evropske Unije, besplatni emisioni krediti ne mogu se dodjeljivati niti sticati osim kupovinom. Nacin na koji je to u konretnom slucaju uradjeno ne samo da su dodijeljeni besplatni emisioni krediti nego je i povecana kvota opredijeljena operateru ovim propisima“.
Demokratska partija socijalista se ozbiljno priprema za predstojeće parlamentarne izbore, saopštio je vršilac dužnosti predsjednika te stranke Danijel Živković.
– Smatramo da broj glasova koje je osvojio naš kandidat na predsjedničkim izborima predstavlja dobru osnovu za veoma dobar rezultat naše partije 11. juna. To znaju i naši politički konkurenti, i njima bliski centri moći i zato udruženim snagama pokušavaju da ospore rejting naše stranke, stalnim napadima i izmišljenim ispitivanjima… Pitamo ih: jesmo li mi na vlasti ove dvije i po godine, ili ste vi? Pogledajte oko sebe učinke vaše vlasti. Kako izgledaju škole, kako izgledaju bolnice, kako nam izgledaju nekad uspješna preduzeća, nema u njima inovativnih stvari… Sve se svelo na zapošljavanje novih ljudi mimo konkursa i zakona… Investicije su potpuno stale, nema novih ulaganja a započeti projekti propadaju. Ogledalo pripreme turističke sezone je saobraćajni kolaps u Boki Kotorskoj – poručio je Živković, obraćajući se građanima i aktivistima DPS-a, prilikom obilaska opštinskih i mjesnih odbora Demokratske partije socijalista.
U svom obraćanju prisutnima on se osvrnuo na predstojeće parlamentarne izbore.
– Svjesni smo da vrijeme brzo teče… Kako se približavaju izbori, raste nervoza na našoj političkoj sceni, jer pojedine stranke uviđaju da su potrošile puno vremena a da ništa nijesu uradili ni za građane ni za državu, i sigurni smo da će 11. juna, kao što sva istraživanja govore, podrška njima biti minorna. Zato nije ni čudo što ne biraju način da ako treba i gaženjem Ustava i zakona da odlože izbore – saopštio je on.
Živković je kazao da je obaveza svih članova i aktivista DPS da razgovaraju sa građanima kako bi objasnili sve prednosti politike koju zastupaju kao i stanje u kojem se nalazi Crna Gora gdje je, prema njegovim riječima, nepametnom politikom usporen ekonomski razvoj i zaustavljen put prema EU, gdje su urušene institucije kulture i obrazovanja….
– Nijesmo nerealni, da kažemo kad smo mi bili na vlasti – sve je bilo idealno?! Naravno da nije – ali je zemlja išla naprijed, nijesmo imali ovoliko nasilja na svim nivoima, nije bila ovolika nesigurnost građana, nijesmo imali institucionalni haos, nijesmo imali prazan zdravstveni fond, višemjesečne redove za preglede, operacije, nedostatak ljekova… Ova država mora da ima ozbiljnu vlast koja se ozbiljno bavi politikom, rješavanjem ličnih ali državnih pitanja koja se tiču svih građana, i rezultati siguran sam da neće izostati – poručio je Živković.
Iz DPS-a je saopšteno da je neposredno nakon što je početkom mjeseca na sjednici Glavnog odbora DPS-a izabran za v.d. predsjednika partije, Danijel Živković je preduzeo niz aktivnosti u cilju jačanja partijske mreže i osnaživanje infrastrukture. U prethodnim danima Živković je posjetio brojne gradove. Proteklih nekoliko dana obišao je i opštinske odbore na Cetinju, u Danilovgradu, Kotoru, Tivtu, a susreo se i sa Alijansom žena i Savjetom mladih.
Predsjednik SAD Džo Bajden je zvanično objavio kandidaturu za novi mandat.
Njegova kampanja za izbore sledeće godine zvanično je počela – u obliku trominutnog videa koji počinje jednom rečju: Sloboda, prenosi BBC.
Prema riječima 46. američkog predsjednika, prava na abortus, odbrana demokratije, pravo glasa i mreža socijalne zaštite biće među najvažnijim pitanjima na glasanju 2024.
Kazao je da će se birači suočiti sa izborom da sljedećoj generaciji ostave „više ili manje slobode“ i „više ili manje prava“.
„Svaka generacija Amerikanaca se suočila sa trenutkom kada je morala da se brani demokratija, da se ustane za lične slobode i pravo glasa i naša društvena prava. Ovo je naše“, kazao je Bajden.
Osvrćući se na predizbornu poruku u kampanji za izbore 2020. da su Amerikanci bili „u borbi za dušu“ svoje nacije, predstavio je slogan za 2024: „Hajde da završimo posao“.
Every generation has a moment where they have had to stand up for democracy. To stand up for their fundamental freedoms. I believe this is ours.
U Baru, na lokaciji Mali pijesak, danas je nastavljeno rušenje nelegalno izgrađenog objekta, koji je lociran na prvoj liniji do mora, u zoni Morskog dobra.
– Objekat je u zoni DUP-a “Veliki pijesak”, koji na ovom potezu ne predviđa izgradnju objekata. Upravni postupak sproveden je shodno ovlašćenjima urbanističko građevinske inspekcije, u skladu sa svim pozitivnim propisima, koji definišu inspekcijski nadzor- navodi se u saopštenju.
Rušenje izvodi firma DOO Zaštita prostora.
– Na terenu su i službenici policije, koji obezbjedjuju objekat. Ministarstvo i u narednim nedjeljama nastavlja aktivnosti rušenja objekata, u skladu sa planom i propisima- navodi se u saopštenju Ministarstva ekologije i prostornog planiranja.
Pripadnici Odjeljenja bezbjednosti Bar su, zbog sumnje da je izvršila krivično djelo zloupotreba službenog položaja, podnijeli dvije krivične prijave, protiv Z.Đ. (64) iz Bara. Ona se tereti da je izdavala odobrenja za oružje određenim osobama iako za to nisu bili ispunjeni uslovi.
– Od 2013. do 2021. godine, dok je kao zaposlena u MUP-u, u svojstvu službenog lica – načelnica Područne jedinice Bar za Upravne poslove, državljanstva i strance, protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja i ovlašćenja. I ne vršenjem svoje službene dužnosti, ovjerila svojeručnim potpisom i izdala odobrenja za nabavku oružja za dva fizička lica. Oni nisu ispunjavali propisane uslove za izdavanje odobrenja za nabavku oružja, čime je pomenutim licima učinila korist- navode iz policije.
Sa događajima je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru koji je naložio da se protiv Z.Đ. podnese krivična prijava zbog sumnje da je počinila krivično djelo zloupotreba službenog položaja.
– Napominjemo, Z.Đ. je krajem decembra 2022. godine takođe procesuirana zbog istog krivičnog djela, koje je, kako se sumnja, počinila u produženom trajanju na način što je, kao službenica MUP – načelnica filijale za Upravne poslove, državljanstva i strance u Baru, u periodu od 29. septembra 2020. do 30. juna 2021. godine, izdala sedam Odobrenja za nabavku oružja i oružnih listova suprotno Zakonu o oružju i opštim uslovima za izdavanje odobrenja za nabavku oružja. Ona je tom prilikom omogućila da dva lica na nezakonit način pribave ukupno sedam komada vatrenog oružja- rečeno je iz policije.
Državljanin Albanije K.I. (21) uhapšen je, dok se za drugom osobom traga, nakon što je granična policija spriječila krijumčarenje 56,2 kilograma marihuane preko graničnog prelaza Grnčar.
„Službenici Stanice granične policije II Plav su, postupajući po operativnim informacijama, sinoć oko 22 časa u blizini Graničnog prelaza Grnčar i riječnog korita istoimene rijeke, locirali dva lica sa prtljagom na leđima koja su se kretala iz pravca Republike Albanije u pravcu Crne Gore“, saopšteno je iz Uprave policije.
Navode da su im policajci naredili da stanu, ali da su oni, odbacujući prtljag, pobjegli u obližnju šumu.
„Na licu mjesta pronađena su dva veća pakovanja sa sadržajem zelene biljne materije za koju se sumnja da je opojna droga marihuana ukupne težine 56,2 kilograma“, zaključuje se u saopštenju.
Potpredsjednik Vlade Crne Gore i lider SNP-a Vladimir Joković izjavio je danas da se o pitanju da li Kosovo treba da bude primljeno u Savjet Evrope nije odlučivalo na sjednici Vlade Crne Gore.
– On je rekao da ministri iz SNP-a sigurno ne bi glasali da Crna Gora podrži prijem Kosova da je to bilo kada bila tema na Vladi- navodi se u saopštenju.
Joković je dodao da je oko kosovskog pitanja najznačajniji dijalog između Beograda i Prištine.
– I najracionalnije je da Podgorica pozdravi kompromis koji bude rezultat tog dijaloga- zaključio je Joković.
Emisija „Okrugli sto“ večeras od 21 na Parlamentalnom kanalu (Foto: RTCG)
