„Klimatske promjene izazvane ljudskim aktivnostima učinile su sušu poljoprivrednih usijeva na Rogu Afrike oko 100 puta više vjerovatnom“, navodi se u studiji naučnika svjetske mreže o vremenskim prilikama (World Weather Attribution – WWA).
Od kraja 2020. godine, u zemljama Roga Afrike (Etiopija, Eritreja, Somalija, Džibuti, Kenija i Sudan) traje suša u razmjerama koje nisu zabilježene prethodnih 40 godina.
Prema nalazima 19 naučnika koji su radili na izvještaju, klimatske promjene su imale „malo uticaja na nedavne godišnje padavine“ u regionu.
Međutim, one su snažno uticale na porast temperature, odgovoran za nagli porast transpiracije kod biljaka što je dovelo do rekordnog isušivanja zemljišta i sušenja biljnih vrsta.
Prateći više parametara, naučnici su zaključili da je „jasno“ da su klimatske promjene bile neophodan uslov da dođe do ovako velike suše.
“Ž.N je, kako se sumnja, kao fizičko lice ostvario prihod od prodaje nepokretnosti u iznosu od 416.900 eura u periodu od oktobra 2020. do februara 2023. godine. U namjeri da potpuno izbjegne plaćanje poreza na dodatu vrijednost nije prijavio zakonito stečeni prihod odnosno predmete i druge činjenice koje su od uticaja za utvrđivanje poreskih obaveza”, saopštila je policija.
Policija sumnja da je on kao investitor gradio stanove za prodaju na tržištu i po osnovu ugovora o kupoprodaji nepokretnosti prodao stanove na objektu površine 739,55m2, i na taj način je izbjegao plaćanje poreza u iznosu od 58.256 eura, te tako oštetio budžet Crne Gore.
“Po nalogu nadležnog tužioca osumnjičeni Ž.N. je lišen slobode”, saopštila je policija.
„Prije svega, nisu svi članovi bili na Predsjedništvu. Sam predsjednik (PES-a) Milojko Spajić nije bio na Predsjedništvu, ja nisam bio, bili smo u putu. Tako da, vjerovatno će se na još nekoj od sjednica o tome pričati. Ako je zaista došlo do toga da se odlučuje o ostavci koja je povučena, pravno gledano to je odlučivanje o nepostojećem aktu. Ako ste nešto povukli, to od momenta kad je nastalo ne postoji. Druga stvar, o članovima Predsjedništva koji po funkciji nisu članovi Predsjedništva, odlučuje Glavni odbor (GO). Danas na GO o tome nije bilo riječi”, kazao je nakon sjednice GO.
Odović je prošle sedmice podnio ostavku na funkciju u Predsjedništvu, ali je u međuvremenu povukao. Predsjedništvo je jednoglasno donijelo odluku o konstatovanju njegove ostavke, ne prihvatajući njeno povlačenje.
Upitan šta je bio razlog da podnese ostavku, pa da je onda povuče, Odović je odgovorio da se radilo „više o jednoj ličnoj stvari” koja je bila vezna za njegove „lične planove koji se nisu ostvarili”.
„Kad se nisu ostvarili, ja sam ostavku povukao prije nego što je o njoj GO odlučivao. Predsjednik Pokreta Spajić odbio je da mi prihvati ostavku”, dodao je.
Naveo da je, po Statutu PES-a, sve dok ga GO ne bude razriješio članstva u Predsjedništvu, on formralno-pravno član oba ta stranačka organa i predsjednik Statutarne komisije.
„I sad sam odlučivao na GO, tako da, što se mene tiče, sve ostaje formalno-pravno nepromijenjeno”, poručio je Odović.
GO PES-a odlučio je sinoć na sjednici GO da ta partija na predstojeće parlamentarne izbore ide s građanskim i lokalnim listama, i da Spajić bude nosilac izborne liste.
Sjednici nije prisustvovao zamjenik predsjednika PES-a i novoizabrani šef države Jakov Milatović, koji je tražio da se GO odloži zbog njegovih obaveza.
– Na dionicama gdje se izvode radovi režim saobraćaja je izmijenjen, obavezno je poštovanje postavljene signalizacije, kaže se u saopštenju, prenosi Mina.
Saobraćaj je u prekidu za sva vozila na putu Mojkovac – Đurđevića Tara, u mjestu Dobrilovina.
Saobraćaj na putu Mateševo – Kolašin, zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Na magistralnom putu M-5 Rožaje – Špiljani saobraćaj će zbog minitanja biti obustavljen od osam sati i 30 minuta od 11 sati i 30 minuta i od 13 sati i 45 minuta do 16 sati i 45 minuta.
Saobraćaj na magistralnom putu M-5 Ribarevine – Draćenovac, u mjestu Rožaje, promijenjen je sa dvosmjernog na jednosmjerni zbog sanacije zidova.
Saobraćaj na magistralnom putu M-2 Podgorica-Bioče, zbog izgradnje Bulevara Vilija Branta, promijenjen je sa dvosmjernog na jednosmjerni, a moguće su povremene obustave ne duže od 15 minuta.
Na magistralnom putu M-11 Lepetani-Tivat-Krtolska raskrsnica, u mjestu Donja Lastva, saobraćaj je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni, na mjestu radova.
Od raskrsnice Podgorica-Cetinje-Nikšić do Komanskog mosta režim saobraćaja je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.
U Budvi je, na putu od Prijevora do Lastve Grbaljske, zbog radova na regionalnom vodovodu, saobraćaj promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni, a obustavljen od deset do 14 sati.
Skupštinski Odbor za antikorupciju utvrdio je, u odsustvu opozicije, Nacrt izmjena zakona o sprečavanju korupcije koji će nakon javne rasprave biti dostavljen na ekspertizu Evropskoj komisiji.
Predsjednik Odbora i poslanik Demokratskog fronta (DF) Dragan Bojović, rekao je da su na sjednicu bili pozvani i predstavnici Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), ali da nisu došli, kao i da nisu ni učestvovali u radu radne grupe.
On je najavio da će o Nacrtu zakona, nakon Prvomajskih praznika, biti održani jedan ili dva okrugla stola.
Nacrtom izmjena zakona o sprečavanju korupcije uvodi se definicija životnog stila javnih funkcionera, proširuje se krug onih koji ulaze u tu kategoriju, Agenciji se daje ovlašćenje da pristupa bankarskim podacima – bez traženja saglasnosti.
Takođe, funkcioneri se obavezuju da prijavljuju imovinu djece – bez obzira da li žive sa njima ili odvojeno.
To su neke od stvari koje su se u primjeni zakona pokazale kao problematične i na koje je često ukazivao i civilni sektor ali i eksperti Savjeta Evrope.
Predstavnik Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Lazar Grdinić, ocijenio je juče da je Nacrtom zauzet konkretan i dobar kurs kad su u pitanju promjene tog, kako je rekao, strateškog propisa.
On je kazao da će uvođenje kategorije životnog stila i davanje nadležnosti ASK-u a ispituje, omogućiti bolji rad Agencije. “Ona je u posljednje tri godine pokrenula samo nekoliko postupaka kad je u pitanju životni stil, a samo jedan je završio kod tužilaštva”, dodao je.
U pitanju je slučaj bivšeg ministra zdravlja Kenana Hrapovića.
Poslanik Demokrata Momo Koprivica, ocijenio je da bez izmjena antikorupcijskog zakona nema djelotvorne borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. “Imali smo nasljeđe nepotpunih propisa, kroz koje su se provlačile mnoge koruptivne prakse… Važna norma nacrta je da nije dozvoljeno ugovaranje otpremnine za slučaj prestanka javne funkcije predsjednika i člana organa upravljanja privrednog društva u državnom vlasništvu. Danas ovim želimo da blokiramo praksu da više to niko nikad ne bi radio. Zalažem se da se propiše povratno dejstvo ove norme radi zaštite javnog interesa”, podvukao je.
Podsjetimo, ranije najave političkih partija ukazuju na to da u Skupštini ne postoji većina koja bi usvojila eventualne izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini kojim bi bila djelimično vraćena radna nedjelja za radnike u ovoj oblasti, jer je većina poslaničkih klubova već saopštila da će biti protiv.
Mikavica kaže da je u demokratskim društvima uobičajeno da ono što se dogovore sindikati, privreda i Vlada naiđe na razumijevanje parlamentaraca.
“Nisu oni ti koji žele da koče neke dogovore i procese. Potrebno je da oni dobiju pravu informaciju o ovome i da shvate da je ovo jedan boljitak za sve nas”, kazao je Mikavica u Jutarnjem programu TVCG.
Od eventualnog uvođenje radne nedjelje tokom sezone, Mikavica očekuje dobre efekte za ekonomiju, za zaposlenost i bolji promet.
“Ja ipak očekujem razumijevanje parlamentaraca i svi moramo opšti interes da stavimo ispred pojedinačnog”, kaže Mikavica.
Ivana Mihajlović, iz Unije slobodnih sindikata navodi da je prvo Vlada na potezu, koja mora Skupštini predložiti izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini.
Važno je, kaže ona, da se svi upoznaju sa tim šta rad nedjeljom tokom sezone donosi.
“Želim da se i građani i parlamentarci upoznaju sa tim šta ovaj kompromis donosi”, kazala je Mihajlović.
Ako Parlament ne prihvati izmjene tog Zakona, za USSCG je kako kaže on prihvatljivo, ali se pita gdje su parlamentarci bili kada se branila neradna nedjelja.
“Ja se nadam da ovo nije populistička priča pred naredne parlamentarne izbore”, saopštila je Mihajlović.
Šta izmjene zakona predviđaju?
Mikavica kaže da neradna nedjelja donijela određene benefite za radnike, ali i probleme za poslodavce.
Jedan od problema je kako kaže i to što se dešavalo da se sa spajanjem državnih praznika dođe do toga da imamo tri neradna dana u trgovini, što je kako dodaje, nedopustivo.
Tri godine se, ističe Mikavica, vodi polemika o tome kako da se problem riješi.
“Napravili smo konsenzus i došli do nečega što je dobro rješenje”, kaže Mikavica. Podsjeća da je dogovor bio da se radi samo pet mjeseci tokom godine, i da se radi u jednoj smjeni i to samo jedan objekat nekog trgovačkog lanca.
Uz sve to dogovoreno je i da dnevnica za rad nedjeljom bude uvećana 80%.
“Mislim da je rješenje dobro”, kazao je Mikavica i dodao da je sve dogovoreno samo za ovu sezonu, kako bi se vidjelo na koji način funkcioniše model.
On kaže i da nije realno očekivati da će svi trgovci “pohrliti” da rade nedjeljom jer im je to dodatni trošak, posebno tokom sezone.
Ivana Mihajlović iz Unije slobobodnih sindikata kaže da se nijesu zalagali za vraćanje radne nedjelje, ali su pristali na dijalog, zbog svih problema koji su se javili tokom sezone.
Ona vjeruje da institucije mogu da odgovore na sve zahtjeve i kontrole u odnosu na eventualno ponovno uvođene radne nedjelje tokom sezone.
“Zato što su bili uključeni u ovaj dijalog i u tražnje najboljeg rješenja”, saopštila je Mihajlović.
Ponovila je i da je riječ o modelu koji bi bio testiran tokom jedne godine, a da bi se nakon toga procijenili efekti.
Inicijative su podnijeli savjetnik za ustavni sistem i pravna pitanja predsjednika Crne Gore Boris Bastijančić i nevladina organizacija (NVO) Centar za demokratsku tranziciju (CDT).
U inicijativi Bastijančića se navodi da se pravnim aktom niže pravne snage derogira Ustav, najviši pravni akt države.
„Izmjene Zakona su udžbenički primjer zakonskog neprava, nastao spletom najizazovnijih pravno-političkih okolnosti“, naveo je Bastijančić.
CDT je ocijenio da izmjene Zakona o predsjedniku narušavaju ustavnu ravnotežu vlasti i mijenjaju smisao crnogorskog Ustava.
„Spornim izmjenama, umjesto razrade ustavnih normi, izvršeno je dopisivanje Ustava oduzimajući ustavna ovlašćenja predsjedniku države da predlaže mandatara i postavlja i opoziva ambasadore i šefove drugih diplomatskih predstavništava Crne Gore u inostranstvu“, kazali su iz te NVO.
Zamjenica izvršnog direktora CDT-a Biljana Papović kazala je ranije da ustavna ovlašćenja predsjednika države, koji se bira na neposrednim izborima, ne mogu biti predmet promjene aktom niže pravne snage.
„Posebno je problematično što ove odluke predstavljaju rezultat političkog sukoba sa pojedincem koji u datom momentu obavlja funkciju predsjednika“, kazala je Papović.
Skupštinski Odbor za međunarodne odnose i iseljenike razmatraće danas incijativu za održavanje kontrolnog saslušanja predstavnika Vlade povodom odluke da Crna Gora podrži članstvo Kosova u Savjetu Evrope (SE).
Predsjednik Odbora Miodrag Lekić kazao je ranije da odluka Vlade da podrži prijem Kosova u SE, u „formi tajanstvene odluke“ od koje se zatim komponente Vlade javno distanciraju, predstavlja novi prilog neozbilnosti i neodgovrnosti crnogorske države.
On je rekao da Vlada nalazila za shodno da konsultuje ili obavijesti Odbor o toj, kako je naveo, za građane Crne Gore osetljivoj materiji i odluci.
– Zato će Odbor zatražiti izvještaj o razlozima i metodu donošenja te odluke, očigledno usvojene nekim paradržavnim i paradiplomatskim načinom, a u svakom slučaju je nedemokratski i netransparentan, saopštio je Lekić.
Cijene karata na trajektnoj liniji Kamenari – Lepetane kretaće se od 1,5 eura do 10,5 eura, saopšteno je na sjednici Vlade.
Ministarka ekologije, urbanizma i prostornog planiranja Ana Novaković-Đurović kazala je da cjenovnik neće stupiti na snagu dok JP Morsko dobro ne nabavi barem još jedan trajekt, a odobrili su ga Ministarstvo finansija i Uprava pomorske sigurnosti. Dodala je da su uvedene različite cijene za sezonu, koje važe od 1. juna do 1. oktobra i za ostatak godine.
– Primjera radi, prevoz motocikla koštaće van sezone 1,5, a u sezoni 2,5 eura; automobila četiri eura, odnosno pet eura, a kamiona i kombi vozila 10,5 eura – navela je resorna ministarka. Predviđen je besplatan prevoz za bicikla, vozila Hitne pomoći i vatrogasne službe, službena vozila Vojske i Uprave policije. Uz to, građani Herceg Novog i Tivta će u svako doba godine prevoz motora i auta plaćati 1,5, odnosno tri eura.
Cijene Pomorskog saobraćaja, koji je do nedavno gazdovao ovom linijom, bile su pet eura za automobila, euro za bicikle, 2,5 eura za motore, 9,3 eura za kombije, 10,5 eura, 14,5 eura za kamione preko pet tona, 17,5 eura za autobuse, 25,5 eura za šlepere i prikoličare i 29 eura za specijalna vozila sa gabaritima van standarda.
Objavljivanje detalja Izvještaja o sajber napadima na Vladine sisteme, koji je američki Federalni istražni biro (FBI) dostavio crnogorskim institucijama u januaru ove godine mogao bi oslabiti bezbjednost informacionih sistema, saopšteno je iz Ministarstva javne uprave (MJU) Portalu RTCG.
„U Izvještaju su sadržani tehnički detalji i upoznavanje javnosti sa njima moglo bi slabiti bezbjednost naših sistema, budući da bi time dali dovoljno informacija o strukturi same Vladine infrastrukture i mreže državnih organa, kao i sistemima zaštite koje posjedujemo, čime bi sami sebi ugrozili nivo bezbjednosti“, kazali su iz MJU u odgovoru na naša pitanja.
Kazali su da je javnost o ovim dešavanjima bila upoznata u kontinuitetu.
„U mjeri mogućeg smo, i u periodu koji je za nama, informisali javnost, kao i tokom trajanja samog napada. U kontinuitetu smo iznosili sva naša saznanja, a koja nijesu ugrožavala sajber otpornost naših sistema“, naveli su iz MJU.
Pojasnili su da je Izvještaj od autora, klasifikovan na način da se isti može koristiti samo u svrhu jačanja sajber otpornosti Vladine infrastrukture.
„Nemamo autorizaciju od strane partnera da izvještaj učinimo javnim“, saopšteno nam je iz MJU.
Sajber napadi na Vladine institucije su počeli 22. avgusta prošle godine od kada je bio onemogućen pristup sajtovima i mejlovima gotovo svih ministarstava i institucija. U blokadi je bila elektronska komunikacija tužilaštava, sudova, katastra, Uprave prihoda i carina i drugih institucija.
Iz Uprave policije su 11. januara saopštili su da su im američki istražitelji predstavili “Izvještaj o analizi sajber napada u Crnoj Gori”. Tada su kazali da je izvještaj “sačinjen na osnovu značajnog obima prikupljenih podataka kroz mrežu MJU i kretanja podataka sa različitih sistema“.
