Kako je kazao u emisiji „Dobro jutro Crna Goro“, na današnji dan u odnosu na 2021. godinu je 10 odsto više privatnih smještaja, a u odnosu na 2022. čak o 20 odsto više.
„Ukupan broj izdatih odobrenja za obavljanje ugostiteljske djelatnosti je 2.100 ili 35.000 kategorisanih ležajeva“, kazao je Šćepanović.
Dodao je da je na današnji dan ponijeto 560 zahtjeva za dobijanje odobrenja obavljanja ugostiteljske djelatnosti u domaćinstvu, od čega je 550 odobreno
Šćepanović je kazao da za produženo radno vrijeme trenutno imaju 10 zahtjeva i naplaćenih 4.000 eura, za izvođenje muzičkog programa ili emitovanje akustičnih uređaja u objektu predato je pet zahtjeva i naplaćeno oko 2.000 eura. Podnijeto je i 10 zahtjeva za kategorizaciju igostiteljskih objekata.
Istakao je da je povećana kontrola lokalnih turističkih inspektora.
„Oni su za mjesec dana na terenu sačinili 170 zapisnika, izrekli 13 prekršajnih naloga, odnosno kazni u vidini od 15.000 eura“, rekao je Šćepanović.
Poručio je da su u Opštini maksimalno pojednostavili proceduru prijave i smanjili takse i poručio Budvanima da im se više isplate da prijave nego da rade ilegalno.
Slađana Anđušić je v.d. sekretara za lokalnu samoupravu i saradnju sa civilnim društvom, a Balša Špadijer će u v.d. mandatu rukovoditi Sekretarijatom za finansijske poslove i budžetsku kontrolu.
Slađana Anđušić se dugo godina bavi lokalnom samoupravom, u Opštini Zeta bila je sekretar za upravu, član brojnih komisija i radnih grupa, predavač na projektima, koautor Monografije o Zeti…
Balša Špadijer u sistem Glavnog grada dolazi iz bankarskog sektora, a da je imenovan na funkciju v.d. sekretara za finansijske poslove i budžetsku kontrolu potvrdio je za „Dan“.
Sjednica Skupštine 28. jula
Sjednica Skupštine Glavnog grada zakazana je za 28. jul, dogovoreno je na sastanku Jelene Borovinić Bojović, predsjednice gradskog parlamenta, sa šefovima klubova odbornika. Dnevni red sjednice, kako saznajemo, biće dogovoren 11. jula za kada je zakazan novi sastanak. Kako saznajemo na jučerašnjem sastanku predloženo je fomiranje više radnih grupa koja će se baviti mjesnim zajednicama, radnim vrememom poslovnih objekata, Gradskom TV…
Špadijer je bio na listi kandidata za odbornike Pokreta Evropa sad na lokalnim izborima 23. oktobra prošle godine. Ova dva organa uprave nastala su preimenovanjem nekadašnjih Sekretarijata za lokalnu samoupravu na čijem je čelu bila Dragica Milačić i Sekretarijata za finansije kojim je rukovodila Snežana Popović.
Preimenovanje ovih organa uprave proistekla su kroz izmjene odluke o organizaciji i načinu rada uprave Glavnog grada koju je uradio Glavni grad a koja je stupila na snagu 23. juna. Na osnovu ove izmijenjene odluke preimenovane su i dvije službe. Umjesto Građanskog biroa kojim rukovodi Danilo Rakočević obrazovana je Služba za građane, a umjesto Službe za ostvarivanje izvršne funkcije gradonačelnika kojom je rukovodila Ivona Međedović formirana je služba gradonačelnice.
Formiraće radnu grupu za Gradsku televiziju?
Na sjednici šefova klubova odbornika sa predsjednicom Skupštine Glavnog grada predloženo je formiranje radne grupe koja će se baviti Gradskom televizijom. Očekuje se objašnjenje kako će se ta radna grupa baviti lokalnim javnim emiterom čije je rad određen zakonom.
Inače, prije dva dana raspisan je konkurs za glavnog i odgovornog urednika RTV Podgorica, a prema saznanjima „Dana“ osporava se zakonitost tog postupka i uskoro se očekuje formalizovanje tog stava kroz tužbu. Zvanično se na ovu temu Glavni grad još ne izjašnjava.
Kako smo već objavili prema tvrdnji jednog člana Savjeta RTV Podgorica sjednice tog tijela na kojoj je data saglasnost za konkurs nije bilo nego su se „sastali njih četvorica i dali odobrenje“. Iz više izvora nam je potrvrđeno da je minulih dana bilo sastanaka čelnika Grada, članova Savjeta RTV Podgorica i v.d direktora Rada Vojvodića.
Kako nakon tih sastanka nije bilo zvaničnih saopštenja za javnost sve je ostalo nedorečeno. Nezvanično se kao epilog sastanka pominje više mogućih varijanti raspleta situacije. Izjavu za „Dan“ juče je dao Vojvodić koji je izričit da nema ni govora o nekom namještanju konkursa.
–Raspisan je konkurs na koji će se ljudi prijavljivati. Konkurs nije namješten i dok sam ja tu ne može biti namješten. Ne može niko da me zove ni za koga. Onaj ko bude napravio najbolji program taj će biti izabran. Glavni i odgovorni urednik mora da ima znanje, nema namještanja konkursa – naveo je Vojvodić.
Iz resora kojim rukovodi ministar Miomir Vojinović rečeno je Pobjedi da je izmjenom Pravilnika o normativima i standardima prvi put utvrđen normativ za radno mjesto asistenta u suzbijanju nasilja i vandalizma. Promjena tog propisa se, kako kažu, očekuje uskoro, a propisane novine stupaju na snagu od 1. septembra. Kako procedura nalaže, Ministarstvo predlaže izmjene Pravilnika, uz mišljenje Nacionalnog savjeta.
– Uslovi ko može da prođe obuku za asistenta su utvrđeni samim stručnim kvalifikacijama, najmanje četvrti nivo obrazovanja – rečeno je iz Ministarstva.
Povećavaju i broj stručnih saradnika, psihologa, pedagoga, u vaspitno-obrazovnim ustanovama za oko 60, odnosno za 28 odsto.
– Što se tiče radnog mjesta pedagoga i psihologa u vaspitno-obrazovnim ustanovama, izmjene normativa odnose se na smanjenje broja učenika koji su uslov za sistematizovanje ovih radnih mjesta. Jednog stručnog saradnika mogu sistematizovati ustanove koje imaju više od 300 učenika, umjesto 450 kako je bilo ranije – naveli su oni.
Dodaju da dva stručna saradnika mogu imati ustanove koje imaju više od 700 učenika, umjesto 1.000 kao do sada, jednog na radnom mjestu pedagoga i jednog na radnom mjestu psihologa.
Novina je da ustanove koje imaju preko 1.400 učenika mogu imati 3 izvršioca na radnom mjestu pedagoga ili psihologa, iako takve mogućnosti do sada nije bilo.
– Procjena je da bi se na ovaj način broj stručnih saradnika u vaspitno-obrazovnim ustanovama povećao za oko 60 izvršilaca, odnosno za oko 28%. Ministarstvo prosvjete vjeruje da postoji dovoljno kadra ovog profila u Crnoj Gori – saopštili su oni.
Ministar prosvjete Miomir Vojinović najavio je u maju da će preispitati pravilnik i povećati broj psihologa i pedagoga u školama, a sve radi prevencije vršnjačkog nasilja.
Roditelji su zbog čestih slučajeva vršnjačkog nasilja ranije organizovali proteste i zatražili su od nadležnih odgovorniji pristup. Poručivali su da žele bezbjednost za svoju djecu i kritikovali donosioce odluka što ozbiljnije ne pristupaju ovoj temi.
Istraživanje Zavoda za školstvo pokazalo je da je ove školske godine zabilježeno 1.583 učenika/ce koji su bili žrtve nasilja. Istraživanje o zastupljenosti i pojavnim oblicima nasilja u školama u Crnoj Gori tokom 2022/23. školske godine uradio je samostalni savjetnik u ovoj ustanovi, mr Zoran Lalović.
Od početka školske godine do trenutka ispitivanja 17 odsto učenika/ca doživjelo je makar jedan akt nasilja, bilo je žrtva nasilja u školi. Identifikovali su 464 učenika koji su bili i žrtve i nasilnici, 332 kojih je bilo samo nasilno, a 9.199 đaka nijesu bili ni žrtve ni nasilnici.
Istraživanje je pokazalo da je 65 odsto učenika/ca koji su bili žrtva nasilja u ovoj godini, bili su žrtva nasilja i u ranijim godinama. Došli su do nalaza da je 72 odsto učenika/ca koji su bili nasilni u ovoj godini, bili su nasilni i u ranijim godinama.
– Ovim učenicima/cama je prije svega potrebna individualna pomoć u smislu integracije u kolektiv. I nasilnici i žrtve su zbog određenih ličnih karakteristika socijalno izopšteni od ostalih učenika/ca – ukazao je Lalović.
U Zavodu za školstvo smatraju da je druga linija rješavanja problema nasilja u školi jačanje vaspitne uloge škole i izgrađivanje školske klime u kojoj se nasilje ne isplati i gdje su svi učenici/e uvjereni da će ih škola, ako bude potrebno, zaštititi od svih oblika nasilja.
Istraživanje je pokazalo da učenicima/ama nije dovoljno samo reći da su u školi zaštićeni, potrebno je da im njihovo iskustvo to potvrdi.
Anketa je pokazala da osam odsto đaka trpi neki oblik psihološke štete zbog nasilja u školi. Neprijatno u školi se osjeća 6,3 odsto učenika/ca, a 1,9 odsto učenika/ca ima strah od škole – dodatne analize ukazuju da strah od škole nije samo posljedica objektivne prijetnje od mogućeg nasilja u školi.
Od početka školske godine do trenutka ispitivanja 43 odsto učenika/ca je u svojim školama svjedočilo nasilju pojedinih učenika/ca prema drugom/drugoj učeniku/ci.
– Nerealno je očekivati da škola bude uspješna u rješavanju problema nasilja ako se učenicima/ama van škole, neprestano, putem medija, filmova, televizije nude modeli nepristojnog i agresivnog ponašanja. Širi društveni kontekst nije bio predmet ovog istraživanja, ali se on preliva u školu i, po mišljenju većine autora, predstavlja i najvažniji faktor u rješavanju problema nasilnog ponašanja mladih uopšte – smatra autor istraživanja.
Prema posljednjim podacima koje je Ministarstvo prosvjete proslijedilo Pobjedi, od početka godine do 7. marta bilo je 79 slučajeva vršnjačkog nasilja. Broj učenika koji trpe nasilje bio je 60, a broj učenika koji vrše nasilje 119. U pitanju nije samo fizičko nasilje, već psihičko, verbalno, sajber…
Ove brojke su znatno manje od onih koje je prikazalo istraživanje Zavoda za školstvo. U MEIS sistem je za 2019/2020. godinu unijet 191 slučaj nasilja u osnovnim školama i 97 u srednjim.
U emisiji „Dobro jutro Crna Goro“ istakla je da IRF, ili buduća razvojna banka neće biti konkurencija komercijalnim bankama, jer će oni biti fokusirani na razvojne komponente i korisnike koji nemaju pristup finansijskim sredstvima komercijalnih banaka zbog povećanog rizika.
Vlada je juče usvojila Informaciju o aktivnostima u pravcu transformacije Investiciono razvojnog fonda Crne Gore A.D. u Razvojnu banku Crne Gore.
Radović je kazala da su pripreme za transformaciju u toku.
Komentarišući dobrobito tog poteza, Radović je objasnila da je cilj da se crnogorski proizvođači osnaže da svoje proizvode ne izvoze samo u region, već i na tržište EU i ostalih kontinenata.
„To je važno za jačanje lokalnih preduzeća i opština, kao i ranjivih kategorija kao što su mladi, startapovi žene, poljoprovredni proizvođači. Ono što mi želimo da postignemo je da kroz pristup evropskim fondovima, naša sredstva budu dodatno povoljnija, da kamatne stope budu niže, da ročnost bude veća, a da takođe koristimo dio sredstava za grant koji se vraća nakon realizacije investicije“, kazala je ona.
Dodala je da će ta institucija igrati važnu ulogu u razvoju crnogorske privrede.
„IRF ili buduća razvojna banka neće biti konkurencija komercijalnim bankama, jer će oni biti fokusirani na razvojne komponente i korisnike koji nemaju pristup finansijskim sredstvima komercijalnih banaka zbog povećanog rizika“, poručila je Radović.
Istakla je da postoji širok prostor za pristup fondovima za podršku privredi.
„Bitno je da fondovi postoje, a na nama je kako ćemo ih iskoristiti“, kazala je Radović.
„Ako ustrajemo u odgađanju ključnih mjera koje su potrebne, mislim da se krećemo u katastrofalnu situaciju, što pokazuju posljednja dva temperaturna rekorda“, rekao je Antonio Gutereš, misleći na svjetske temperaturne rekorde oborene u ponedjeljak i utorak.
Prosječna globalna temperatura vazduha iznosila je 17,18 celzijusa u utorak, prema podacima koje su prikupili američki nacionalni centri za predviđanje životne sredine (NCEP), premašivši rekord od 17,01C postignut u ponedjeljak.
Za sedmodnevni period koji se završava u srijedu, dnevna prosječna temperatura bila je 0,04 celzijusa, viša nego bilo koje sedmice u 44 godine vođenja evidencije, prema podacima Klimatskog Reanalyzera Univerziteta Maine.
Ta metrika je pokazala da je prosječna temperatura Zemlje u srijedu ostala na rekordno visokih 17,18 celzijusa.
Oni su vozačima savjetovali da pri dužim putovanjima prave češće pauze u vožnji.
Na magistralnim putevima M-1 granični prelaz (GP) Debeli Brijeg – Herceg Novi – Kotor – Tivat – Budva – Bar – Ulcinj – GP Sukobin, M-2 Podgorica – Sotonići – Petrovac i M-10 Podgorica – Cetinje – Budva, od 17 do 22 sata, saobraćaj je zabranjen za teretna vozila čija najveća dozvoljena masa prelazi 7,5 tona.
Saobraćaj nije zabranjen vozilima sa prvenstvom prolaza, za održavanje puteva i PTT instalacija, za pomoć na putu, specijalnim vozilima za prevoz životinja, betona i asfaltne mase, hladnjačama koje prevoze lako kvarljivu robu, kao ni vozilima za prevoz opasnih materija na dijelu puta od GP Debeli Brijeg do kružnog toka u Lipcima.
Saobraćaj je u prekidu za sva vozila na putu Mojkovac – Đurđevića Tara, u mjestu Dobrilovina.
Na magistralnom putu M-5 Rožaje – Špiljani zbog rekonstrukcije saobraćaj će biti obustavljen od 13 do 16 sati.
Na regionalnom putu R-3 Pljevlja-Metaljka saobraćaj će biti obustavljen zbog asfalterskih radova od deset do 16 sati.
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi, na lokalitetu Vukov most, zbog radova je promijenjen režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Na regionalnom putu Mateševo-Kolašin u toku je rekonstrukcija puta, pa se saobraća jednom trakom naizmjenično na mjestima radova.
Na magistralnom putu M-5 Ribarevine – Dračenovac, u mjestu Rožaje, saobraćaj je preusmjeren sa dvosmjernog na jednosmjerni i obustavlja se najduže do 30 minuta zbog sanacije zidova.
Zbog asfalterskih radova u okviru redovnog održavanja puteva na magistralnom putu M-2 dionica Podgorica-Ribarevina,saobraćaj će se odvijati jednom trakom naizmjenično.
Na magistralnom putu M-2 Podgorica – Bioče saobraćaj je, zbog izgradnje bulevara Vilija Branta, promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Na magistralnom putu M-3 Šćepan Polje – Danilovgrad promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni zbog asfaltiranja.
Saobraćaj na magistralnom putu Nikšić – Vilusi, na dionici Nikšić – Kuside, promijenjen je sa dvosmjernog na jednosmjerni zbog rekonstrukcije.
Zbog sanacije klizišta „Bukovik 2” na magistralnom putu M-2 Petrovac–Sotonići, u mjestu Bukovik, saobraćaj je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Promijenjen je režim saobraćaja i od raskrsnice Podgorica – Cetinje – Nikšić do Komanskog mosta.
Zbog sanacije klizišta na regionalnom putu R-10 Đurdjevića Tara – Mojkovac, u mjestu Gojakovići, saobraćaj je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Saši Dragojeviću, Borku Bešoviću i Borisu Pejoviću, koji su uhapšeni danas zbog sumnje da su učestvovali u planiranju ubistva vođe i pripadnika kriminalnog škaljarskog klana, Jovana Vukotića i Jovana Jovanovića, određeno je zadržavanje do 72 sata.
To su Libertasu, nakon što su trojica osumnjičenih saslušana u Specijalnom tužilaštvu, potvrdili njihovi branioci, advokati Bojan Korać i Marko Radović.
“Bešović i Pejović su negirali krivično djelo koje im se stavlja na teret”, rekao je njihov branilac, advokat Korać.
Krivicu je, na saslušanju kod tužioca, negirao i Radovićev branjenik Saša Dragojević.
“Zbog tajnosti postupka, ne mogu saopštiti ništa više od toga”, kazao je večeras Libertasu advokat Radović.
Policija je danas, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, uhapsila Bešovića, Pejovića I Dragojevića.
“Protiv njih, kao i protiv R.Ž. (Radoje Živković, prim. a), koji je u bjekstvu, podnijeta je krivična prijava za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije koja je imala za cilj ubistvo J.V. tokom njegovog boravka u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija i J.J. dok je boravio u Kotoru, u zgradi koju su zvali „Pentagon“ u 2020. godini”, saopštio je ranije danas državni tužilac Vukas Radonjić, ujedno i portparol Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).
Luka Kari, portparol nacionalne vatrogasne službe, tri hospitalizovane osobe u kritičnom stanju, 15 ih sa teškim povredama koje nisu opasne po život i oko 50 sa lakšim povredama
Šest osoba je stradalo, a više od 60 je povrijeđeno u požaru u domu za stare u Milanu, javile su u italijanske novinske agencije.
Novinska agencija ANSA saopštila je da je požar izbio u četvrtak oko 11.20 sati i dodala da su vatrogasci na mjestu nesreće, prenio je Rojters.
Luka Kari, portparol nacionalne vatrogasne službe, potvrdio je Rojtersu broj poginulih, rekavši da je požar ugašen i da se istražuju njegovi uzroci.
On je dodao da su tri hospitalizovane osobe u kritičnom stanju, 15 ih sa teškim povredama koje nisu opasne po život i oko 50 sa lakšim povredama.
Ranije su italijanske novinske agencije objavile da je 81 osoba hospitalizovana, uključujući dvoje koji su u kritičnom stanju.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović istakao je za TVCG da će u fokusu njegove predstojeće posjete Beogradu biti potpuna normalizacija odnosa sa Srbijom kao važnim ekonomskim partnerom. Milatović će zvanično posjetiti Beograd 9. i 10. jula.
Milatović je podsjetio da će se sastati sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, navodeći da će ga pozvati da dođe u Crnu Goru.
„Vučić je bio na mojoj inauguraciji. Siguran sam da će doći“, rekao je Milatović.
Istakao je da će najvažniji segment posjete biti ponovno postavljanje diplomatskih odnosa na nivou ambasadora, pošto ni Srbija nema ambasadora u Podgorici, niti Crna Gora ambasadora u Beogradu.
„Akcenat će biti i na druge teme: ekonomska saradnja, zajednički infrastrukturni projekti, zajednički put ka Evropskoj uniji ali tema oko ambasadora je preduslov“, naveo je Milatović.
Podsjetio je i da će položiti vijenac na Spomenik neznanom junaku na Avali.
„Na taj način odaću počast zajedničkoj istorijskoj borbi Srbije i Crne Gore. Građani Srbije su pomagali Crnoj Gori, tako da ćemo na taj način zaokružiti posjetu“, zaključio je Milatović.
Milatović će se u Beogradu sastati i sa predsjednikom Narodne skupštine Vladimirom Orlićem.
Najavljeno je da će položiti cvijeće ispred Osnovne škole „Vladislav Ribnikar“, a u čast Milatovićeve posjete ambasada Crne Gore prirediće i svečani prijem u Crnogorskoj kući u Beogradu.
Na sjeveru Crne Gore jutros ponegdje po kotlinama biće magle, prijepodne sunčani intervali, a od sredine dana uz povećanje oblačnosti, mjestimično kiša i lokalne pljuskove sa grmljavinom. Na jugu, sjutra prijepodne uglavnom sunčano, u drugom dijelu dana uz prolaznu oblačnost u kontinentalnim predjelima ponegdje kiša i lokalne kratkotrajne pljuskove sa grmljavinom.
Na sjeveru vjetar slab do umjeren krajem dana i tokom noći ponegdje i pojačan sjeverni.
Najviša dnevna temperatura vazduha od 21 do 30 stepeni.
Na jugu, vjetar slab do umjeren promjenljivog smjera, tokom noći umjeren do pojačan sjeverni i sjeveroistočni.
Temperatura vazduha do 34 stepena.
More, malo do umjereno talasasto. Vjetar prijepodne slab do umjeren promjenljivog smjera, u drugom dijelu dana umjeren do pojačan sjeverozapadni. Temperatura mora do 26 stepeni. UV index, vrlo visok, oko 9 UV jedinica.
Crna Gora tri dana – Sjever
Za vikend na sjeveru stabilizacija vremena, očekuje se pretežno sunčano, samo će u subotu prijepodne biti umjerene ili povećane oblačnosti. Povremeno će duvati umjeren do pojačan sjeverni vjetar. Temperatura vazduha bez bitnije promjene.
Crna Gora tri dana – Jug
I u južnim predjelima, konačno, sunčano sunčano, stabilno i toplo za vikend. Oba dana povremeno će biti umjerenog do pojačanog sjeveroistočnog, a preko dana i sjeverozapadnog vjetra.
Да бисмо пружили најбоље искуство, користимо технологије попут колачића за чување и/или приступ информацијама о уређају. Сагласност са овим технологијама ће нам омогућити да обрађујемо податке као што су понашање при прегледању или јединствени ИД-ови на овој веб локацији. Непристанак или повлачење сагласности може негативно утицати на одређене карактеристике и функције.
Функционално
Увијек активан
Техничко складиштење или приступ је стриктно неопходан за легитимну сврху омогућавања коришћења одређене услуге коју изричито захтева претплатник или корисник, или за једину сврху обављања преноса комуникације преко електронске комуникационе мреже.
Преференце
Техничко складиштење или приступ су неопходни за легитимну сврху чувања преференција које не захтевају претплатник или корисник.
Статистика
Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у статистичке сврхе.Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у анонимне статистичке сврхе. Без судског позива, добровољне сагласности од стране вашег Интернет провајдера или додатне евиденције треће стране, информације сачуване или преузете само за ову сврху се обично не могу користити за вашу идентификацију.
Маркетинг
Техничко складиште или приступ су потребни за креирање корисничких профила за слање реклама или за праћење корисника на веб локацији или на неколико веб локација у сличне маркетиншке сврхе.
