Iz EPCG su kazali da ovogodišnji forum okuplja više od 400 učesnika iz desetak evropskih država
Energetski činioci imaju obavezu da dugoročnim projektima pristupaju sa naročitom pažnjom, jer i nepredvidiva globalna kretanja imaju ogroman uticaj na poslovne zamisli, rekao je predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede (EPCG) Milutin Đukanović.
Kako je saopšteno iz EPCG, na Jahorini se održava VI Jahorina Ekonomski forum (JEF), pod nazivom „Regionalne integracije i Bosna i Hercegovina: Berlinski proces i/ili Otvoreni Balkan“.
Organizator JEF-a je Udruženje ekonomista „Ekonomski forum“, a institucionalni pokrovitelji su predsjednik Republike Srpske, Vlada Republike Srpske, Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine (BiH).
Iz EPCG su kazali da ovogodišnji forum okuplja više od 400 učesnika iz desetak evropskih država.
“JEF predstavlja manifestaciju na kojoj se diskutuje o značajnim ekonomskim pitanjima i donose zaključci koji su, u značajnoj mjeri, inkorporirani kako u aktivnosti svih nivoa vlasti u Republici Srpskoj i BiH, tako i u ekonomsku praksu u realnom sektoru”, kaže se u saopštenju.
Đukanović je, na panelu pod nazivom „Energetska tranzicija – (ne)siguran put“, upoznao prisutne sa rezultatima EPCG tokom prethodnih 12 mjeseci, kao i sa planovima za predstojeći period.
On je kazao da su najvažniji činioci poslovanja EPCG u prethodnom period rekordna neto dobit (114 miliona samo u prvom kvartalu ove godine), bez državne pomoći i povećanja cijene električne energije za domaćinstva.
Đukanović je naveo da su činioci poslovanja i uspješno sprovođenje projekta Solari 3000+ i pokretanjem novog Solari 5000+, kao i kupovina imovine Željezare za cijenu višestruko nižu od realne, kojom je omogućeno pokretanje nove firme, EPCG-Željezara Nikšić.
On je istakao da troma državna administracija, nesređeni javni registri i komplikovana procedura javnih nabavki predstavljaju značajnu prepreku za brz i efikasan razvoj projekata.
“Naglašavajući pritom obavezu svih energetskih činilaca da dugoročnim projektima pristupaju s naročitom pažnjom, jer i nepredvidiva globalna kretanja imaju ogroman uticaj na sve naše poslovne zamisli”, kaže se u saopštenju.
Iz EPCG su naveli da su učesnici panela saglasni sa ocjenom da postoji prostor za razvoj novih projekata iz domena obnovljivih izvora energije i unapređenje regionalne saradnje, naročito u kontekstu izazovne energetske tranzicije.
“S tim što bi bilo veoma važno da i EU i administracije država regiona pokažu više spremnosti za adekvatnu podršku pravednoj energetskoj tranziciji”, navodi se u saopštenju.
Pitam se na koji način novoizabrani predsjednik planira obavljati svoje državničke obaveze u rezidenciji na Cetinju ili predsjedavati Senatom Prijestonice kada svoju prvu zvaničnu obavezu i inauguraciju ne želi da realizuje na način na koji su to činili svi njegovi prethodnici, istakao je on
Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković kazao je da smatra da bi inauguracija predsjednika Crne Gore morala da se održi na Cetinju, istorijskom i kulturnom centru države, čiji je status definisan Zakonom o Prijestonici.
– Svako drugo rješenje, samim tim i ovo koje je juče saopšteno, osim što je suprotnosti sa tradicijom inauguracije predsjednika Crne Gore u Vladinom domu, loša je poruka i pokazatelj suštine odnosa nepoštovanja prema Prijestonici kao simbolu vječne Crne Gore, njene nezavisnosti i trajanja. Pitam se na koji način novoizabrani predsjednik planira obavljati svoje državničke obaveze u rezidenciji na Cetinju ili predsjedavati Senatom Prijestonice kada svoju prvu zvaničnu obavezu i inauguraciju ne želi da realizuje na način na koji su to činili svi njegovi prethodnici- istakao je on.
Poručuje: „Kako god, jasno je da i ovaj postupak predstavlja uzaludan pokušaj ekstremizacije i nipodaštavanja Grada heroja“.
– Jer je jasno da su Cetinje i Cetinjani kroz svoju slavnu istoriji bili i ostali otvoreni za sve dobronajmjerne i časne ljude i mnogo puta do sad dostojanstveno i evropski odgovarali na brojne izazove. Jedno je sigurno – neće se u Podgorici odlučivati o Cetinju- naveo je Đurašković.
Milanović je istakao kako Milatović, jer je na čelu zemlje članice NATO-a, ima “vrlo konkretne obveze”
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović priznao je u četvrtak kako je na nedavnim predsjedničkim izborima u Crnoj Gori priželjkivao pobjedu Mila Đukanovića, ali je naglasio i da će novi predsjednik Jakov Milatović „biti u redu, bude li radio ono što je govorio“ u kampanji.
Dobro sam sarađivao s Đukanovićem i priželjkivao njegovu pobjedu – kazao je Milanović na konferenciji za medije nakon sastanka s albanskim predsjednikom Bajramom Begajem, prenosi Avaz.
Milanović je istakao kako Milatović, jer je na čelu zemlje članice NATO-a, ima “vrlo konkretne obveze”.
Predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević (DF) kazao je da se radi na izmjenama opštinskog statuta prema kojima će slava grada zvanično biti Sveti Vasilije Ostroški (12. maj). On je rekao da su to lijepe vijesti, ističući i da je tokom današnje rasprave u nikšićkom parlamentu i opozicija priznala da je bilo pomaka u Nikšiću.
Kovačević je u emisiji „Mreža“ na TVCG rekao da je ove godine planirani opštinski budžet 27 miliona, veći u odnosu na raniju godinu, te da će biti dovoljan za realizaciju najavljenih projekata.
„Dosta projekata smo unijeli i kada je planiran državni kapitalni budžet tako da zaista mislim da će se u Nikšiću mnogo graditi i da nas očekuje puno toga“, ukazao je Kovačević.
Govoreći o nedavnim protestima u Nikšiću zbog najavljenih preimenovanja nekih ulica, on je kazao da je na tim protestima bilo toliko ljudi da bi teško mogli blokirati Partizanski put i Hercegovački put. On je rekao da se radi o iskonstruisanoj priči.
„Zašto što je u pitanju procedura koja traje. Nije odlučeno. Uopšte, ja ništa nijesam ni odlučio. U pitanju su inicijative koje su došle do Savjeta za davanje imena ulicama i trgovima. I onda su one otišle u dalju proceduru. Sekretarijat za komunalne poslove i saobraćaj predlaže koje bi to ulice trebalo da dobiju te nove nazive. Sve to onda ide kao predlog programa prema Ministarstvu kulture, koje daje ili ne daje saglasnost na taj program u cjelosti ili djelimično. Kada se to meni vrati, ja dajem dalje SO, koja usvaja program a onda se svako pojedinačno izjašnjava svako o inicijativi. Tako da ovo nije ni na pola puta, sve o čemu su govorili, ali je jedna grupa medija, koja djeluje na antisrpskoj platformi, prikazala kao da se radi ne znam šta u Nikšiću. U pitanju je demokratska procedura, u kojoj se uvažavaju svi stavovi, pa i ovih ljudi“, kazao je Kovačević.
Proteste vidi kao rezultat konstruisane akcije tih medija.
„Nema potrebe za reakciju, u pitanju je transparentan proces“, kazao je Kovačević.
On je rekao da je kolegama u savezu „Za budućnost Nikšića“ predložio da ulice u Nikšiću dobiju Ivo Andrić, Meša Selimović, Miloš Crnjanski i Sveti Petar Cetinjski. Nijednog momenta, kaže, nije bio plan da se mijenjaju nazivi prepoznatljivih ulica u gradu a sporne predloge (jedan je da ulicu u Nikšiću dobije Blagoje Jovović), nijesu dali predstavnici partija već građani i nepolitičke organizacije.
„Nema skrivenih namjera, i mislim da treba zaista da izađemo iz rovova Drugog svjetskog rata“, kazao je Kovačević.
On je rekao da će biti donijete izmjene opštinskog statuta prema kojima će slava opštine zvanično biti Sveti Vasilije Ostroški.
„Odbornici SO Žabljak prije pet godina su donijeli odluku da krsna slava Opštine Žabljak bude Velika Gospojina. To već postoji u praksi“, kazao je Kovačević.
On je rekao da je ključno unaprijediti privredu i povećati broj radnih mjesta.
„Mislim da smo u ove dvije godine pokazali da to umijemo“, kazao je Kovačević.
Posebno se založio da se razvijaju infrastrukturni projekti u opštini.
Parlamentarna većina u Crnoj Gori izmjenama Zakona o sprečavanju korupcije namjerava da ukine praksu isplate otpremnina funkcionerima u upravama državnih preduzeća, koje su prethodnih deceniju i po isplaćivane iz budžeta svih građana.
To je novina Nacrta izmjena zakona o sprečavanju korupcije, koji je usvojio skupštinski Odbor za antikorupciju 26. aprila ove godine.
Ovo je dobar korak ka prekidu prakse da se javna funkcija posmatra kao plijen – kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Dejan Milovac iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), koja se godinama bavi borbom protiv korupcije.
Iako smatra da su u pitanju dobre namjere predlagača, Marko Sošić iz Instituta alternativa kaže da ovim zakonom nije moguće zaustaviti isplatu otpremnina jer su one definisane drugim zakonima, prije svega, Zakonom o radu.
“Smatramo da to nije sistemsko rješenje i da neće izdržati probu vremena već je više osmišljeno da pošalje poruku osude te prakse, ali se plašim da je neće spriječiti”, navodi Sošić.
Obje nevladine organizacije su učestvovale u izradi Nacrta zakona, kao članice Skupštinske radne grupe.
Na osnovu dosadašnjih zakona, partijski kadrovi bivše vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića, imenovani u upravne odbore državnih kompanija, dobijali su visoke otpremnine nakon razrješenja.
Dosadašnja praksa i zakonska rješenja vlasti DPS-a
Da su se kroz dosadašnje zakonske propise “provlačile mnoge koruptivne prakse” smatra poslanik Demokrata, Momo Koprivica.
“Godinama smo imali priliku da gledamo praksu ugovaranja otpremnina u državnim firmama, koje su iznosile i po 80-90.000 eura. Ovim zakonom želimo blokirati tu praksu da više niko nikad to ne bi radio”, ističe Koprivica.
Isplata otpremnina propisana je zakonima o radu i privrednim društvima prema kojima predsjednik i članovi organa upravljanja u državnim preduzećima imaju pravo na otpremnine u visini i do 24 mjesečne neto zarade.
Decenijska praksa u Crnoj Gori bila je da upravljačka garnitura u državnim preduzećima uz visoke plate dobija i enormne otpremnine.
Nerijetko su nakon isplate postavljani u drugu državnu kompaniju, kao članovi upravnih odbora.
Posljednji primjer
Saši Radoviću, po osnovu rada u državnoj “Budvanskoj rivijeri” isplaćeno je ukupno 76.000 eura otpremnine.
Otpremninu je dobio i 2015. godini u visini 19.000 eura prilikom napuštanja, takođe, državne Nacionalne turističke organizacije.
Godinu dana nakon posljednje otpremnine, krajem 2022., postavljen je za v.d. direktora nacionalne aviokompanije “To Montenegro”.
Polazeći od ovakve prakse, predlagači zakona su se založili za retroaktivnu primjenu.
Poslanik Demokratskog fronta (DF) Dragan Bojović kaže da postoji namjera, ako to bude pravno izvodljivo i moguće, da se retroaktivno propiše važenje odredbe o zabrani ugovaranja i isplate otpremnina.
I poslanik Koprivica se zalaže za “povratno dejstvo, radi zaštite javnog interesa”.
Kako su isplaćivane otpremnine
Najdrastičniji primjer kako se iz državne kase trošilo na otpremnine je primjer državnog preduzeća Željeznice iz 2009. godine.Predsjednik borda direktora Savo Parača, za pola godine rada u Željeznicama, uzeo je 180.000 eura otpremnine;
Izvršni direktor Blažo Šaban uzeo je na ime otpremnine 140.000 eura;
Njihove kolege iz odbora direktora Milan Lakićević, Dušan Perović, Milorad Jovanović i Rešad Nuhođžić uzeli su otpremnine od po 45.000 eura;
Predsjednik Odbora direktora, iz prethodne uprave, Miodrag Gomilanović dobio je 120.000 eura otpremnine;
Sekretar Željeznica Nikola Gegović uzeo je 80.000 eura.
U tom trenutku, dug Željeznica, prema revizorskoj procjeni, bio je skoro 200 miliona eura, a prosječna plata u zemlji oko 460 eura.
Prepravljali ugovore radi otpremnina
U tranzicijskom periodu, nakon smjene vlasti DPS-a na izborima avgusta 2020, čelnici državnih kompanija i fondova su, očekujući razrješenje, mijenjali ugovore o radu da bi sebi uvećali otpremnine.
Većina promjena odrađena je krajem te godine.
Bivši predsjednik Odbora direktora Investiciono razvojnog fonda Zoran Vukčević, iz DPS-a, je u trenutku kad mu je plata bila 3.000 eura na ime otpremnine potraživao više od 90.000 eura. Da tog iznosa je došao promjenom sopstvenog ugovora zbog čega ga Specijalno državno tužilaštvo tereti za krivično djelo zloupotreba položaja;
I bivši direktor Pošte i visoki funkcioner DPS-a Božidar Vuksanović je u novembru 2020. mijenjao aneks ugovora da bi sebi povećao otpremninu na oko 36.000;
Isto je uradio i bivši direktor direktor Aerodroma Crne Gore Danilo Orlandić, iz do tada vladajućih Socijaldemokrata, koji je u decembru 2020. aneksom sebi predvidio otpremninu oko 55.000 eura;
Bivši direktor “Eko fonda” i član glavnog odbora DPS-a Jovan Martinović nakon smjene tražio je otpremninu od 45.000 eura. Oprečno o zakonu u nevladinom sektoru
Marko Sošić iz Instituta alternativa naglašava da su otpremnine institut propisan Zakonom o radu koji, kako ocjenjuje, nije nužno loš.
“Ono što je loše je njegova primjena. Kako smo vidjeli posljednjih deceniju i više, to se zloupotrebljavalo. I što je najviše problematično, nije sam iznos, koliko to da se neko, ko je dobio otpremninu, često i brzo opet postavlja na rukovodeće mjesto u drugom preduzeću”, riječi su Sošića.
On naglašava da je Institut “izuzeo mišljenje” u vezi sa ovim prijedlogom u radnoj grupi, koja je radila izmjene zakona. Kaže da je “možda namjera poslanika bila dobra”, ali da ove izmjene neće zaustaviti isplatu.
“Te otpremnine će nastaviti da se isplaćuju. Ukoliko se to željelo ograničiti, pravi put bi bila ili izmjena Zakona o radu ili o privrednim društvima”, dodaje Sošić.
S druge strane, Dejan Milovac iz MANS-a, pozdravljajući izmjene zakona, kaže da je to dobar korak ka većoj odgovornosti funkcionera.
“Mislim da novo rješenje ostavlja malo prostora za bilo kakvo kreativno tumačenje i da bi trebalo da predstavlja raskid sa dosadašnjom praksom”, kaže Milovac.
On ukazuje da je ključna politička volja za sprovođenje zakona.
“Ukoliko ne bude postojala politička volja da se oni sprovodu, sve ostaje ‘mrtvo slovo na papiru’. Tako da će, osim od onih koji budu donosili odluke, zavisiti i od onoga ko bude kontrolisao da li su budući ugovori javnih funkcionera u skladu sa novim propisima”, pojašnjava Milovac.
U izradi Nacrta zakona nijesu učestvovali čelnici Agencije za sprečavanje korupcije.
On je usvojen bez poslanika opozicionih Demokratske partije socijalista i dvije Socijaldemokratske partije, koji ne učestvuju na sjednicama otkad je odlazeći šef države Milo Đukanović raspustio Skupštinu 16. marta.
Najavljeno je da će Nacrt zakona o sprečavanju korupcije biti poslat Evropskoj komisiji na razmatranje.
Minus u odnosu na 2021. godinu smanjen za 50 odsto. Prihodi 15 odsto veći nego 2021. godine, a rashodi 17 odsto manji. Iz kompanije objašnjavaju da je negativan rezultat uslovljen smanjenjem vrijednosti zaliha zbog manje proizvodnje usljed vremenske nepogode – grada, kao i povećanjem poreza na nepokretnosti u iznosu od 1,4 miliona eura, te većih troškova za repromaterijal i gorivo
Državna kompanija “13.Jul-Plantaže” ostvarila je za prošlu godinu negativan poslovni rezultat, prije oporezivanja, u iznosu od 10,9 miliona eura, što predstavlja duplo manji gubitak u odnosu na 2021.godinu, saopšteno je iz kompanije.
Kako su objasnili, ovakav poslovni rezultat dominatno je uslovljen smanjenjem vrijednosti zaliha za 5,5 miliona eura, povećanjem troškova amortizacija za preko dva miliona eura u odnosu na prethodnu godinu, kao i povećanja poreza na nepokretnosti u iznosu od 1,4 miliona eura.
„Do pada vrijednosti zaliha prevashodno je došlo zbog manje proizvodnje u 2022. godini kao posljedica vremenskih nepogoda tj. grada koji je pogodio teritoriju Glavnog grada i opštine Tuzi, pa je zbog pada ubranih količina grožđa došlo do umanjenja vrijednosti rinfuza gotovih proizvoda koja je ušla na zalihe, od one koja je realizovana na tržištu. Podsjećamo da procijenjena vrijednost saniranja štete od posljedica grada iznosi osam miliona eura“, naveli su iz kompanije.
Na osnovu ostvarenih rezultata, u saopštenju se navodi, da je 2022. godina bila godina stabilizacije poslovanja, koju su obilježili dobri rezultati ostvareni na polju konsolidacijie i sređivanje bilansa, rast prihoda, smanjenje troškova i prepolovljen gubitak u odnosu na 2021. godinu.
Ukupni prihodi iznosili su preko 28 miliona eura, što je 15 odsto više u odnosu na 2021. godinu.
„Prihodi od prodaje proizvoda i usluga iznose 24,6 miliona erua, što je osam odsto više u odnosu na 2021.godinu. Prohodi ostvareni od prodje na domaćem tržištu veći su za 16 odsto u odnosu na prethodnu godinu, dok rast prodaje na najvećem izvoznom tržištu Srbije iznosi 14 odsto. U 2022. godini ostvaren je i rekordan prihod ugostiteljstva za posljednjih 10 godina, u iznosu od preko 1.5 miliona eura“, naveli su iz Plantaža.
Kada su u pitanju rashodi u 2022. godini, bili su na nivou od 33 miliona eura što je 17 odsto manje u odnosu na 2021. godinu.
„Smanjenje troškova posljedica je niza mjera koje je preduzeo aktuelni menadžment, kao i strategije kompanije, sa ciljem da se sveobuhvatno racionalizuju troškovi poslovanja i da se isti svedu na mjeru održivih“, tvrde iz kompanije.
Tokom prošle godine, prema njihovim riječima, zabilježen je rast troškova materijala i energije, kao posljedica rasta cijena rapromaterijala na regionalnom i globalnom nivou, od kojih su samo troškovi nabavke flaša porasli za više od pola miliona u odnosu na 2021. godinu. Uz to, značajan rast troškova odnosi se i na povećanje iznosa poreza na nepokretnosti za Opštinu Podgorica i Opštinu Danilovgrad, kao i rast troškova amortizacije.
U saopštenju se dodaje da je u odnosu na prethodnu godinu, uprkos povećanju prosječnih zarada u Crnoj Gori, kao i minimalne zarade, nastavljen jtrend pada troškova zarada u posljednjih dvije godine, „što jasno ukazuje da aktuelni menadžmet ima namjeru da nastavi racionalizaciju broja zaposlenih“.
„Povećanje troškova amortizacije i poreza na nepokretnost je posljedica reprocjene vrijednosti imovine, na dan 31.12.2021.godine, kada je imovina lompanije procijenjena na preko 400 miliona eura. Urađena reprocjena uslovila je milionske rashode po osnovu reprocjene u 2021. godini, pa je u 2022. godini došlo do pada ove kategorije troškova“, naveli su.
Iz kompanije su poručili da se dolaskom novog menadžmenta stvara diskontuitet sa prethodnom kulturom poslovanja, na način što se što detirminiše potpuno novi način rada i poslovnog razmišljanja.
„U narednom periodu uprava će ,punom posvećenošću, nastaviti sa aktivnostima na potpunoj konsolidaciji poslovanja. Temeljni i osnovni poslovni prioriteti u narednom periodu ostaju isti, a to je osiguranje nesmetanog nastavka oporavka i razvoja kompanije, kao jedog od najvrijednijeg preduzeća i brenda koji dražava“, zaključuje se u saopštenju.
Kompanija će danas finansijski izvještaj predati Upravi prihoda i carina.
Napominjem da se ovo dešava u značajnom trenutku – kada se vodi dijalog između Beograda i Prištine. Nama nije cilj da vodimo veliku srpsku politiku ni antisrpsku politiku, nego težimo dobrim odnosima i sa Srbijom, naveo je on na sjednici Odbora za međunarodne odnose i iseljenike
Odbor za međunarodne odnose i iseljenike na današnjoj sjednici jednoglasno je podržao incijativu za održavanje kontrolnog saslušanja predstavnika Vlade povodom odluke da Crna Gora podrži članstvo Kosova u Savjetu Evrope (SE). Kontrolno saslušanje, na koje će pozvati predsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova Dritana Abazovića, zakazano za 3. maj.
Tražićemo da nam se objasni kojim metodom je ovo odlučeno, naveo je predsjednik Odbora Miodrag Lekić.
– Ovo pitanje ima dva dijela, jedan je način odlučivanja – stvara utisak neke tajanstvenosti, a pojavilo se i da jedna komponenta Vlade, SNP, da ništa o tome ne zna. Ako je tako, ova država je vođena na jedan neozbiljan način, kazao je Lekić.
Kazao je da će pozvati Dritana Abazovića, kao predsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova.
– Radi ilustracije navodim da su na tom glasanju protiv glasale nekolike članice EU. Otvorićemo pitanje kojom brzinom i misterijom je sve to usvojeno, naveo je Lekić.
Istakao je da je nekoliko zemalja bilo uzdržano – Grčka, Slovačka,Ukrajina, BiH i Moldavija.
– Ovo zahtijeva ozbiljnu analizu. Napominjem da se ovo dešava u značajnom trenutku – kada se vodi dijalog između Beograda i Prištine. Nama nije cilj da vodimo veliku srpsku politiku ni antisrpsku politiku, nego težimo dobrim odnosima i sa Srbijom, zato je nevjerovatno da je neko htio ovo tako brzo da riješi a da ne razmišlja o posledicama odnosa, kazao je Lekić.
Poslanik DF-a Slaven Radunović kazao je da se neke odluke donose na „kaubojski način“.
– Dolazi se do zaključka da je Abazović ovo odlučio negdje pijući kafu, imajući u vidu da se ovo pitanje nije pokrenulo na Vladi, kazao je on.
Istakao je da se dodaje so na ljutu ranu koja postoji stalno. Napominje da postoje države koje su bile za nezavisnost Kosova a u ovom slučaju su ostale uzdržane, kao što je Ukrajina.
– Nejasno je kako je došlo do ove odluke, ovo saslušanje bi zato trebalo da nam da odgovor, naveo je Radunović.
Bogdan Božović, poslanik SNP-a, istakao je da je ovo bio predmet rasprave na sjednici Vlade to ministri iz redova SNP-a ne bi podržali.
Poslanik Demokrata Momo Koprivica kazao je da će podržati kontrolno saslušanje u ovom slučaju.
– Najvažnije je da se bezkonfliktno rješavaju svi sporovi, kada je riječ o odnosima u regionu, i da se na temelju poštovanja ljudskih prava traže moguća rješenja, kazao je on i dodao da ne vjeruje u neinformisane političare na visokom nivou odlučivanja.
Milun Zogović iz SNP-a naveo je da se ova odluka može okarakterisati kao prizemna potreba za utrkivanje u podaništvu.
– Frapantno je da imamo antisistemsko paralelno funkcionisanje, da se odluke donose u nekim drugim ambijentima. Volio bih da čujem od Abazovića kako se došlo do ovakvog načina postupanja i ko je dao zeleno svijetlo za jednu ovakvu sramnu odluku, kazao je Zogović.
Potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak podržala je inicijativu za kontrolno saslušanje.
– Radi se o vrlo osjetljivom pitanju za buduće odnose država u regionu. Mada ovo i nije neko iznenađenje, navela je ona.
Jovan Jole Vučurović iz DF-a kazao je da kada je vidio Abazovića u Pećkoj patrijaršiji znao je da slijedi neki potez protiv srpskog naroda.
– Mogli smo da čujemo i od gospodina Ivice Dačića da ovo shvata kao neprijateljski potez Crne Gore, kako je rekao i kolega Radunović, ovo je Srbiji so na ranu. Ovo je sramna odluka, ne znam kako drugačije da je nazovem, imaće dalekosežne posledice, kazao je on.
Istakao je da ovo nije politika za koju su se borili do 30. avgusta. Dodao je da nema ništa protiv referenduma, i smatra da bi se pokazalo da je ova odluka donijeta protiv volje velike većine građana.
– Apsolutno nije istina da je ovo bila međunarodna obaveza, to se vidjelo po odlukama država koje su bile uzdržane u ovom slučaju a prethodno su podržale nezavisnost tzv. države Kosovo, istakao je Vučurović.
Radunović je dodao da je Grčka odlučila da glasa uzdržano, pa se tamo postavilo pitanje zašto je bila uzdržana.
– Valjda ne mora svaka prilika da se koristi da se srpskom narodu udara na one stvari koje su im najsvetije, makar je Crna Gora mogla da se ponaša kao Grčka i da bude uzdržana, naveo je on.
Istakao je da je ovo novi „moralni i politički prekršaj Vlade Crne Gore“, te da bi istrpjeli da su bili uzdržani.
Lekić je zaključio da se ovdje radi o iritiranju svih građana Crne Gore.
– Svakako nećemo prejudicirati, zato i hoćemo da čujemo protivargumente, naveo je predsjednik Odbora.
Koprivica je pokrenuo i pitanje valorizacije Bilećkog jezera, ističući da u tom slučaju nije bilo strategije djelovanja na državnom nivou.
– Potrebno je da imamo informacije šta je rađeno na tom planu, kazao je on.
Podržala je inicijativu poslanika Koprivice koja se tiče Bilećkog jezera, jer se i tu nešto „iza brda valja“.
– Nije u redu da se nešto prepusti nekome, a da nemamo informaciju, navela je ona.
Lekić je ranije kazao da odluka Vlade da podrži prijem Kosova u SE, u „formi tajanstvene odluke“ od koje se zatim komponente Vlade javno distanciraju, predstavlja novi prilog neozbilnosti i neodgovrnosti crnogorske države.
On je rekao da Vlada nalazila za shodno da konsultuje ili obavijesti Odbor o toj, kako je naveo, za građane Crne Gore osetljivoj materiji i odluci.
– Zato će Odbor zatražiti izvještaj o razlozima i metodu donošenja te odluke, očigledno usvojene nekim paradržavnim i paradiplomatskim načinom, a u svakom slučaju je nedemokratski i netransparentan, saopštio je Lekić.
Tužilački savjet danas na vanrednoj sjednici raspravlja o komunikaciji državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava u vezi sa postupanjem u predmetu povodom ukidanja zabrane ulaska u Crnu Goru Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću. Nakon višesatne rasprave, odlučeno je da predlog ministra pravde Marka Kovača da bude razriješena šefica Višeg tužilaštva Lepa Medenica bude dostavljen disciplinskom tužiocu.
Članovi Tužilačkog savjeta Stevo Muk i Siniša Gazivoda bili su protiv odluke da sjednica bude zatvorena za javnost, ali je nakon rasprave ipak odlučeno da će zasjedati bez prisustva kamera.
Ministar pravde Marko Kovač rekao je kako postoji sumnja da je šef Višeg tužilaštva Lepa Medenica izvršila neprimjeren uticaj na Vukasa Radonjića kao postupajućeg tužioca u predmetu formiranom povodom ukidanja zabrane ulaska u Crnu Goru bezbjednosno interesantnim osobama Belivuku i Miljkoviću. Onda je uputio predlog za razrješenje rukovoditeljke Višeg državnog tužilaštva Lepe Medenice.
Savjet je odlučio i da sasluša aktere ovog događaja u tužilaštvu, odnosno pomenute tužioc, uključujući i tadašnjeg čelnika podgoričkog tužilaštva Nikolu Boričića.
Vršiteljka dužnosti vrhovne državne tužiteljke Tatjana Begović, kazala je ranije da će, u namjeri da se sva pitanja koja se odnose na postupanja državnih tužilaca i njihovu međusobnu komunikaciju rješavaju unutar institucije, sjednici prisustvovati svi državni tužioci koji su akteri događaja.
Begović je rekla da će svim učesnicima u tom postupku omogućiti da članove TS upoznaju sa radnjama koje su preduzimali u konkretnom predmetu.
Ona je rekla da će se, nakon toga, Savjet, kao tijelo koje obezbjeđuje samostalnost svih državnih tužilaštava, održati novu sjednicu tokom koje će biti razmatrana upućena inicijativa ministra pravde Marka Kovača.
Kovač je uputio Tužilačkom savjetu predlog za razrješenje rukovoditeljke Višeg državnog tužilaštva (VDT) u Podgorici Lepe Medenice.
Iz Ministarstva pravde su kazali da je, nakon uvida u službenu zabilješku državnog tužioca Vukasa Radonjića, utvrđeno da postoji sumnja da je Medenica izvršila neprimjeren uticaj na njega kao postupajućeg tužioca u predmetu formiranom povodom ukidanja zabrane ulaska u Crnu Goru bezbjednosno interesantnim osobama Belivuku i Miljkoviću.
Tužioci Nikola Boričić i Radonjić na sjednici Odbora za politički sistem i pravosuđe saopštili su da ih je Medenica zvala i pritiskala da puste policajce uhapšene u slučaju ukidanja zabrane ulaska u Crnu Goru Belivuku i Miljkoviću. Medenica je te navode negirala.
Čine je trojica košarkaša Partizana, te po jedan igrač Crvene zvezde i Zadra.
U idealnoj petorci „crno-bijele“ predstavljaju kapiten Kevin Panter, Dante Egzum i Matijas Lesor, dok „crveno-bijeli“ u najboljem timu imaju Fakunda Kampaca.
Posljednje mjesto je rezervisano za krilnog košarkaša Zadra Luku Božića, koji je MVP regularnog dijela sezone.
Za idealnu petorku su glasali treneri, novinari i navijači, a najviše glasova osvojio je Božić (17,9 odsto), slijede Kampaco i Lesor sa 13 procenata, Egzum sa 7,5 i Panter sa 7,3 odsto.
(Foto: RTCG)
