Nikšićki biznismen Veselin Pejović pokušava da spasi milionski vrijednu imovinu od zapljene na osnovu pravosnažnih presuda suda u Izraelu, koje je potvrdio i crnogorski Privredni sud.
Naime, advokat iz Izraela Lior Dagan – likvidacioni upravnik imovine uhapšenog Majkla Dejvida Grinfilda, bivšeg Pejovićevog poslovnog partnera, i korporacija EGFE iz Mađarske došao je u Crnu Goru, gdje preko sudova pokušava da naplati dugove.
Grinfild je osuđen za prevaru više investitora za milionske sume, a dio sporne šeme bilo je i poslovanje u Crnoj Gori sa Pejovićevim firmama.
U februaru ove godine objavljeno je da je Pejović, kako bi spasio imovinu od zapljene, prebacio vlasništvo nad nekoliko kompanija na članove svoje porodice.
Konsultantska kuća “Fidelity consulting” otkrila je, međutim, nove informacije vezane za prebacivanje imovine vrijedne oko 20,5 miliona eura koje prenosimo u cjelosti:
„Početkom avgusta 2022. godine (bio je sunčan dan), u Budvi je registrovana kompanija “Montenegro assets management”, čiji je osnivač kompanija Uniprom hoteli. Osnivački kapital nove kompanije je u trenutku registracije iznosio 1 (jedan) euro (slika 1).
Dana 28.10.2022 godine, kapital nove kompanije se povećava za 22.510.000 eura (dvadeset dva i po miliona eura, Bog te mazo!) (slika 2).
Ovo znači da je imovina kompanije “Uniprom hoteli” (koji čine hotel Budva i objekat “Dimidžana“ (Budva), hotel Ziya (Podgorica) i objekat u izgradnji u Kolašinu paralelno sa “Sibirskom” ulicom) prenešena na novoformiranu kompaniju “Montenegro assets management”.
Na osnovu našeg višegodišnjeg iskustva u pružanju finansijske forenzičke podrške raznim istražnim timovima u zemlji i inostranstvu, znamo i zašto je izvršeno prenošenje imovine sa Uniprom hotela na Montenegro assets management.
Ping pongom ovako vrijedne imovine sa jedne na drugu firmu, krajnji vlasnik kompanija grupacije Uniprom, gospodin Veselin Pejović (koji nam je dužan izvinjenje, ne zaboravimo) ovim potezom želi da zaštiti svoju imovinu od brojnih sudskih sporova koji ga čekaju jer je njegov osuđeni poslovni partner, prevarant iz Izraela, postigao dogovor sa tamošnjim vlastima da, u zamjenu za nižu kaznu, propjeva “O sole mio” o svim malverzacijama širom planete Zemlje, uključujući i one u Crnoj gori.
A možda se gospodin Pejović sprema za dogovor sa Izraelcima pa im plati ova 22 miliona eura, hehe.
Bonus info: PM apartments, čiji je osnivač kompanija Uniprom hoteli, prodala je nedavno stan u Porto Montenegru (slika 3).
Ako nas pitate, u pitanju je stan u zgradi Baia, redni broj 407. Ako nas još nešto pitate, možda je ova prodaja urađena po nečijem nalogu iz 2021. godine, đavo će ga znat’.
Dok mirno čekamo izvinjenje od gospodina Pejovića, spremamo se za praznik rada; Pune su nam ruke posla, podataka i dojč kafe! – navodi se u objavi konsultantske kuće.
Za vrijeme NATO intervencije, prije 24 godine, 30. aprila 1999, bombardovan je most u varošici Murino na sjeveru Crne Gore. NATO avijacija je toga dana pogodila i prodavnicu i Dom kulture i oštetila druge civilne objekte, podsjećaju iz Akcije za ljudska prava (HRA).
– Stradalo je šest civila, od kojih troje djece, dok je četvoro ljudi teže povrijeđeno. Poginuli su Miroslav Knežević (14), Olivera Maksimović (13), Julija Brudar (11), Vukić Vuletić (46), Milka Kočanović (69) i Manojlo Komatina (72). Sirene se toga dana nisu čule, niti je bilo drugog upozorenja na opasnost. Porodice stradalih i ranjeni do danas nisu obeštećeni.
– Oštećene porodice su tužile državu za naknadu štete jer ih niko nije upozorio na opasnost od bombardovanja, iako je NATO unaprijed obavještavao nadležne o svim ciljevima koje će gađati, navodi se u saopštenju. Vrhovni sud Crne Gore je, međutim, onemogućio naknadu štete zbog navodne zastarjelosti potraživanja, budući da nikada nije vođen nikakav krivični postupak protiv onih koji su bili dužni da građane obavijeste o opasnosti. Odlučujući po reviziji u predmetu porodice Komatina, Vrhovni sud je zauzeo restriktivan stav da parnični sudovi ne smiju utvrđivati je li šteta nastala kao posljedica krivičnog djela ili ne, u cilju primjene dužeg roka zastarjelosti, navode iz HRA.
Utvrđeno je, kažu, da porodica Komatina nije imala pravo na naknadu štete koja joj je već bila isplaćena, dok su ostalima tužbeni zahtjevi odmah odbačeni kao zastarjeli.
– Iako je Vrhovni sud zauzeo stav da su žrtve zakasnile sa utuživanjem prava na naknadu štete, to ne znači da one to pravo nemaju, već da su samo izgubile mogućnost da ga ostvare sudskim putem. Akcija za ljudska prava smatra da žrtve iz Murina zaslužuju da im država nadoknadi štetu zbog propusta da spriječi gubitak života i ranjavanje osoba, ističu u HRA.
HRA je prošle godine podržala zahtjeve porodica u tom pravcu i apelovala na predsjednika Vlade, Dritana Abazovića (URA), da Vlada prihvati vansudsko poravnanje sa žrtvama iz Murina.
– Isti apel smo prethodno upućivali i premijerima Dušku Markoviću (DPS) i Zdravku Krivokapiću („Za budućnost CG“). Međutim, i nove vlasti su podjednako ignorisale ovo pitanje kao i one stare, i na tu inicijativu do danas nije odgovoreno. Napominjemo nadležne organe da je uvijek pravo vrijeme da se postupi ispravno (M. L. King), a krajnje vrijeme u slučaju porodica stradalih u Murinu je sad. Ukupna sredstva koja bi država potrošila na isplatu naknade štete porodicama predstavljala bi zanemarljivo opterećenje za državni budžet, posebno naspram značaja koji bi trajno rješavanje duga prema žrtvama imalo i za njih i za društvo u cjelini, zaključili su u saopštenju.
„Za krivična djela za koja su optuženi, propisana je kazna zatvora do pet godina, a zastarjelost je nastupila protokom od 10 godina. Optužnica je neuredna i iskreno da kažem ne znam kako je optužnica potvrđena“, kazao je sudija
Prvostepenom presudom podgoričkog Višeg suda odbijena je optužba protiv pet službenika CKB-a u Nikšiću Dragana Perutovića, Jelene Čvorović, Aleksandra Nikčevića, Nebojše Vukićevića i Anete Novaković, koji se terete da su oštetili filijalu te banke u Nikšiću za nekoliko desetina hiljada eura.
Odluku je donijelo Specijalno vijeće kojim je predsjedavao sudija Nenad Vujanović.
Sudija je rekao da je nastupila apsolutna zastarjelost krivičnog postupka u odnosu na ove okrivljene.
„Za krivična djela za koja su optuženi, propisana je kazna zatvora do pet godina, a zastarjelost je nastupila protokom od 10 godina. Optužnica je neuredna i iskreno da kažem ne znam kako je optužnica potvrđena“, kazao je sudija obrazlažući presudu.
Prije donošenja odluke, i branioci okrivljenih sudu su predložili u završnoj riječi da odbaci optužbu usljed zastrarjelosti krivičnog postupka.
Advokatica Gorica Vujisić, branilac okrivljenih Perutovića i Vukićevića, ukazala je da jasno da je nastupila zastrjelost, a njenu završnu ruječ podržala je advokatica Andrijana Razić, te advokati Miloš Vuksanović i Ivan Labudović.
Optužnicom Specijalnog državnog tužilaštva, predstavljeno je da je Radoslav Nikčević, organizovao kriminalnu grupu i vrbovao ostale članove, u periodu od kraja 2006. godine do 31. januara 2011. godine.
„Pa su se u kriminalnu grupu udružili i postali članovi svjedok saradnik M. Ć., koja je za svjedoka saradnika određena rješenjem Višeg suda u Podgorici, i ostali okrivljeni… Okrivljeni Radoslav Nikčević je kao menadžer CKB Filijale u Nikšiću, sačinio kriminalni plan u pravcu vršenja neodređenog broja krivičnih djela zloupotreba položaja u privrednom poslovanju, koji plan su prihvatili pripadnici kriminalne grupe – svjedok saradnik M. Ć. i okrivljeni, i prihvatili da postupaju suprotno važećim zakonskim propisima, pravilnicima CKB, te suprotno Uputstvu za rad sa štednim ulozima građana CKB i da na osnovu zaključenih ugovora o oročenim depozitima sa klijentima banke – deponentima, raspolažu depozitima odnosno novčanim iznosima koji su kao štedne uloge uplatili na račun kod CKB, i da na računima sa štednim ulozima deponanata, bez njihovog naloga, kreiraju i na osnovu kreiranih novčanih transakcija vrše podizanje gotovog novca, prenos novčanih sredstava sa računa jednog klijenta banke na račune odnosno partije drugih deponenata i pravnih lica, te da zaključene ugovore o oročenim depozitima i uplaćene depozite ne evidentiraju u sistemu banke“, piše u dokumentu.
U obimnoj optužnici, navodi se da su okrivljeni sebi i drugima pribavili protivpravnu imovinsku korist, a CKB nanijeli štetu u iznosu od oko 3.855.785,19 eura.
Razdvajanje postupka
Viši sud u Podgorici, kojim je predsjedavao predsjednika suda Boris Savić, donio je rješenje kojim je razdvojen sudski postupak u odnosu na četvoro optuženih – Nikčević Radoslava, Radulović Ivana, Antunović Miroslava i Cicmil Svetlanu.
„Imajući u vidu stanje u spisima predmeta, te činjenični opis optužnice Specijalnog državnog tužilaštva Crne Gore Kt.S.br. 349/16 od 20. 06. 2019. godine, ovo vijeće nalazi da je iz razloga cjelishodnosti i ekonomičnosti postupka potrebno razdvojiti krivični postupak u odnosu na optužene Perutović Dragana, Čvorović Jelene, Nikčević Aleksandra, Vukićević Nebojše, te Novaković Anete kako bi isti bio posebno dovršen pred ovim sudom. Imajući u vidu da je u predmetnoj optužnici konstatovano vrijeme svake pojedinačne radnje koja ulazi u sastav produženih krivičnih djela koja se stavljaju na teret naprijed navedenim licima, nesumnjivo je da su u odnosu na navedene optužene već ispunjeni uslovi za donošenje odluke zbog nastupanja apsolutne zastarjelosti krivičnog gonjenja (uz pravilnu pravnu kvalifikaciju), pa bi dalje egzistiranje u postupku ovih lica i pristup njihovih branilaca na ročišta glavnih pretresa samo vodio odugovlačenju postupka i stvaranju nepotrebnih troškova. Prema tome, kako se u odnosu na prestale optužene Nikčević Radoslava, Radulović Ivana, Antunović Miroslav i Cicmil Svetlanu radi o izuzetno obimnom predmetu, činjenično i pravno izuzetno složenom, čiji se završetak ne može očekivati u relativno skorijem vremenskom periodu, to ovo vijeće nalazi opravdanim da je postupak protiv okrivljenih Perutović Dragana, Čvorović Jelene, Nikčević Aleksandra, Vukićević Nebojše, te Novaković Anete, cjelishodno razdvojiti i posebno dovršiti“, navodi se u obrazloženju rješenja.
Pravilna odluka suda
Advokatica Gorica Vujisić kazala je za “Vijesti” da je odluka suda – pravilna.
„Viši sud je pravilno utvrdio činjenično stanje i donio zakonitu odluku. Ono što je važno naglasiti je činjenica da je ovo obiman i kompleksan predmet koji je ako se ima u vidu krivično djelo koje se okrivljenima stavlja na teret kao i način izvršenja krivičnog djela, dosta specifičan predmet. Međutim, sud je utvrdio bitne činjenice i donio na zakonu zasnovanu odluku, kojom je okrivljenima obezbijedio pravično suđenje a zatim, poštujući načelo efikasnosti postupka, troškove postupka koji padaju na teret budžeta, sveo je na najmanju moguću mjeru“, ocijenila je Vujisićeva.
Ujedinjena je SDT-u, kako su potvrdili, predala krivičnu prijavu jer je, kako su naveli, organizovana grupa brisala podatke sa izbornog formulara sa ukupno 316 lista čineći tako više od 2.000 potpisa podrške nevažećim
Slučaj brisanja potpisa za predsjedničku kandidaturu Gorana Danilovića preuzelo je Specijalno državno tužilaštvo (SDT), potvrđeno je zvanično „Vijestima“ iz Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici – koje je do sada postupalo u tom slučaju.
Do tužioca je ovaj slučaj prvobitno došao nakon što je Danilović posumnjao da mu je neko u Državnoj izbornoj komisiji (DIK) izbrisao oko dvije hiljade potpisa, koji su bili potrebni za izbornu trku. Nakon toga DIK je, kako su tvrdili, dostavio nadležnom tužilaštvu sporne obrasce sa potpisima podrške birača Daniloviću, lideru Ujedinjene Crne Gore.
Pred prvi krug predsjedničkih izbora, u martu ove godine, on je tvrdio da je to posao Specijalnog državnog tužilaštva jer se radi i o izbornom pravu. Ujedinjena je SDT-u zato, kako su potvrdili, predala krivičnu prijavu jer je, kako su naveli, organizovana grupa brisala podatke sa izbornog formulara sa ukupno 316 lista čineći tako više od 2.000 potpisa podrške nevažećim.
Iz Ujedinjene je nedavno je saopšteno „Vijestima“ da su svojstvu svjedoka SDT-u dali izjave predsjednik Ujedinjene CG Goran Danilović i predsjednik Odbora glavnog grada Branko Kovačević, jer to tužilaštvo istražuje slučaj.
Osnovno tužilaštvo, međutim, istražuje sumnje da su falsifikovani potpisi za predaju lista za predsjedničke izbore za nekoliko kandidata i to za Danilovića, Draginju Vuksanović Stanković i Jovana Radulovića. Na pitanje da li ste u istrazi falsifikovanja potpisa podrške građana predsjedničkim kandidatima, osim Jovana Radulovića saslušali i ostale predsjedničke kandidate i u kom svojstvu, iz podgoričkog tužilaštva su odgovorili:
„U Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici ovim povodom formirano je više predmeta. Postupajući u navedenim predmetima, državni tužioci su saslušali više lica“.
Saslušan je, kako su naveli, predsjednik DIK-a Nikola Mugoša i Jovan Radulović.
„Predmet vezan za predsjedničkog kandidata G. D. je ustupljen Specijalnom državnom tužilaštvu. U ostalim predmetima se preduzimaju zakonom predviđene radnje, zavisno od faze postupka“, navodi u odgovorima osnovni tužilac Duško Milanović.
Ranije je iz Osnovnog državnog tužilaštva saopšteno „Vijestima“ da je formirano 49 predmeta povodom falsifikovanja potpisa građana i zloupotrebe u predizbornoj kampanji.
Zbog falsifikovanja potpisa podrške bilo kom od predsjedničkih kandidata podnijelo je, prema podacima istog tužilaštva, 38 osoba i Centar za demokratsku tranziciju (CDT) u ime 54 građanina.
U Demokratskoj partiji socijalista (DPS) još se razgovara o tome da li će stranka na izbore izaći samostalno ili sa partnerima, ali će bez obzira na odluku o tom pitanju, izborna lista biti „ogledalo“ kadrovske i strukturalne reforme i smjene generacija, rekao je u intervjuu za Glas Amerike poslanik DPS-a u Skupštini Crne Gore Andrija Nikolić.
Partneri opozicionom DPS-u, kako je naglasio Nikolić, biće svi oni koji Crnu Goru vide kao dio evroatlantskih struktura. Crnogorski poslanik je prethodnih dana boravio u posjeti Vašingtonu tokom koje se, između ostalih, sastao sa specijalnim američkim izaslanikom za Zapadni Balkan Gabrijelom Eskobarom i članovima Kongresa.
Susreti su, naveo je Nikolić, bili dio redovne komunikacije sa međunarodnim partnerima koji su ponovili da je Crna Gora i dalje važan partner SAD.
„Bilo je puno interesovanja u vezi sa onim što su refleksije spoljašnjih uticaja na političke procese u Crnoj Gori. Tu smo pokušali da, kroz primjer istorijskog revizionizma kojeg je pokrenuo ruski predsjednik Vladimir Putin u Rusiji, izvedemo paralelu sa onim što preživljavamo u našem regionu jer nam se čini da Republika Srbija pokušava da ’kopi pejst’ politikom uspostavi paternalistički odnos nad Srbima u regionu što u značajnoj mjeri utiče na političke odnose u Crnoj Gori“, rekao je Nikolić, dodajući:
„Takođe govorili smo o ruskom malignom uticaju. Svjedoci ste da je i Džejms Rubin, zvaničnik Stejt departmenta koji je boravio nedavno u posjeti Podgorici, ispostavio vrlo jasno očekivanje od buduće crnogorske vlade koja će se formirati nakon nekih narednih parlamentarnih izbora, da se ozbiljno pozabavi sistemom ruskih dezinformacija u Crnoj Gori kroz djelovanje određenih medijskih struktura i ne samo medijskih struktura na teritoriji naše države.“
„Mi smo instistirali na tome da je aktuelna situacija u regionu vrlo osjetljiva i da zbog toga treba povesti dodatno računa i da treba tražiti dodatnu pažnju i od američkog Kongresa i od Stejt departmenta u pogledu dodatnog prisustva kroz ono što je politički život u Crnoj Gori“, rekao je Nikolić.
Glas Amerike: Da li su vam oni to i obećali?
Nikolić: Čuli smo i u Kongresu i Stejt departmentu da se situacija u Crnoj Gori i regionu prati. Znamo da je fokus američke administracije dominantno na pitanju Srbije i Kosova, odnosno na pokušaju normalizacije odnosa Srbije i Kosova. Isto tako smo upozorili da, bez obzira na koncesije koje Srbija dobija povodom pokušaja da se ti odnosi sa Kosovom normalizuju, na drugoj strani nijesmo još vidjeli konkretan napredak. Nijesmo vidjeli pridruživanje sankcijama protiv Rusije, nijesmo vidjeli neke konkretne obrise procesa koji bi nam sugerisao da se stvari po pitanju rješavanja odnosa sa Kosovom pomjeraju naprijed. Naprotiv, upozorili smo da nam se čini da zbog tako indolentnog odnosa Srbije, Crna Gora postaje “meki trbuh“ za ono što je uticaj koji se preliva i iz Srbije i Rusije u Crnu Goru kroz davno uspostavljene političke i druge podjele.
Glas Amerike: Možete li mi dati konkretne primjere tog uticaja i mješanja, posebno uoči vanrednih parlamentarnih izbora?
Nikolić: Mislim da je i najkonkretniji primjer mješanja Rusije u unutrašnje političke stvari u Crnoj Gori dao Evropski Parlament kada je saopštio da Rusija preko prosrpskih političkih ili ideoloških osjećanja, kao i preko Srpske pravoslavne crkve, dominantno eksponira svoj uticaj u Crnoj Gori. Konačno to je vidljivo i kroz djelovanje određenih političkih struktura koje još uvjek nijesu smogle snage da civilizacijski osude ono što je agresija Rusije na Ukrajinu. Istovremeno vidite da se u crnogorskom parlamentu najavljuju inicijative o preispitivanju glasanja Crne Gore u Savjetu Evrope za prijem Kosova u tu organizaciju. Mislimo da se svi ti događaji ne dešavaju spontano nego da su isprovocirani vezama koje su tradicionalne, koje se održavaju i koje imaju svoju refleksiju na politički život u Crnoj Gori. „Partneri svi koji Crnu Goru vide na Zapadu“
Glas Amerike: Ukazom odlazećeg predjednika Mila Đukanovića izbori su zakazani za 11. jun. Da li DPS izlazi samostalno na te izbore, da li tražite partnere i koga vidite kao partnera nakon izbora?
Nikolić: Još uvijek se razgovara o formatu izlaska na izbore, analiziraju se različiti scenariji. Bez obzira kako ćemo se predstaviti na tim izborima, naša izborna lista biće ogledalo onoga što je reforma naše politike, i kadrovska, strukturalna i suštinska. Takođe biće ogledalo smjene generacija ljudi koji su dominantno iznijeli jedan politički proces koji se vezao i za obnovu nezavisnosti i integraciju Crne Gore u zapadne strukture i biće izlazak u susret onome što ljudi u Crnoj Gori očekuju od Demokratske partije socijalista, prije svega tu mislim na njene birače.
Mi smo već pokrenuli jednu intenzivnu političku akciju obilaska naših opštinskih odbora. Podižemo i mobilišemo našu partijsku mrežu i vjerujem da je to dobro zagrijavanje za ono što slijedi na izborima. Što se nas tiče, partneri su svi oni koji Crnu Goru posmatraju i rade na tome da ona zadrži status multietničke društvene zajednice svih onih koji vide Crnu Goru na Zapadu kao dio evropskih i euroatlantskih struktura. Nema tu puno imaginacije. Mislim da ljudi u Crnoj Gori znaju šta DPS nudi, znaju šta DPS zagovara i znaju da je po pitanju političke orijentacije DPS već sebe afirmisao i da iza te afirmacije stoje određeni rezultati.
Glas Amerike: Da li u kontekstu partnerstva posmatrate i Evropu sad?
Nikolić: Mislim da je u ovom trenutku rano govoriti o potencijalnim partnerima, treba da vidimo kako ćemo se rasporediti na parlamentarnim izborima. Ja vjerujem da imamo kadrovski kapacitet da upravljamo državom, da imamo iskustvo, to sam vam već rekao i da na bazi iskustva kojeg imamo, imamo pravo i da se preporučujemo građanima za vršenje društveno-političke odgovornosti. Šta će građani reći u odnosu na našu inoviranu političku ponudu, vidjećemo na parlamentarnim izborima, a onda kad dobijemo tu povratnu informaciju od građana koji su najmjerodavniji, ja mislim da će lopta biti u dvorištu Demokratske partije socijalista i da ćemo mi po tom, nepisanom demokratskom pravilu, kao najdominantnija politička snaga – svejedno samostalno ili u koaliciji – biti ti koji će se pitati o tome na koji način će se formirati buduća vlast u Crnoj Gori.
Glas Amerike:Pomenuli ste reforme u stranci, smjenu generacija, inoviranu ponudu o kojoj je govorio i v.d. predsjedenika DPS-a. Šta ta inovirana ponuda podrazumjeva, kakva je to smjena generacija, ko će to preuzeti?
Nikolić: Pa ja mislim da je smjena generacija najavljena izborom v.d. predsjednika Demokratske partije socijalista gospodina Danijela Živkovića i da je u tom smislu Demokratska partija socijalista još jednom instalirala neke demokratske standarde u Crnoj Gori, jer od DPS-a ste prvi put čuli priznanje rezultata na nekim izborima u Crnoj Gori za ovih 30 godina. DPS je prvi put kazala: ’Čestitamo vam, preuzmite vršenje društveno-političke odgovornosti, u nama ćete imati partnera za sve konstruktivne politike koje budete promovisali.’
Demokratska partija socialista, odnosno njen predsjednik je prihvatio odgovornost nakon nezadovoljavajućeg rezultata na izborima i ustupio mjesto u stranci drugom čovjeku koji je predstavnik nove političke generacije. Dakle, ja mislim da ćemo mi polako ulaziti u jedan proces koji podrazumjeva Demokratsku partiju socijalista nove političke generacije. Kad to kažem mislim prevashodno na generaciju ljudi koja je u politiku ušla tokom poslednjeg četvorogodišta, ili u onom prethodnom mandatu parlamenta od 2016. godine koja se afirmisala kroz politički angažman u parlamentu i mislim da tu činjenicu uvažava ukupna demokratska javnost u Crnoj Gori, ne samo simpatizeri Demokratske partije socijalista.
Glas Amerike:Šta je to novo što ćete ponuditi, posebno imajući u vidu da su DPS tokom trodecenijske vladavine pratile optužbe o korupciji i nedovoljnoj borbi protiv organizovanog kriminala, ne samo u domaćoj javnosti, već i u izvještajima EU, Stejt departmenta, te međunarodnih nevladinih organizacija?
Nikolić: Rekli ste da postoje te permanente optužbe na račun Demokratske partije socijalista. Ne previđamo ih, samo upozoravamo da za ove tri godine od kad se dogodila promjena vlasti u Crnoj Gori, ni jedan od funkcionera Demokratske partije socijalista nije završio na optuženičkoj klupi. Mislim da je to jedan narativ koji je prije svega imao političku funkciju demonizacije Demokratske partije socijalista. Ne previđamo da je bilo izvjesnih slabosti i bilo ih je, kao što se događa u politici, posebno kada se dugo upravlja jednim sistemom kao što je to slučaj sa Crnom Gorom. Međutim, želim da kažem da su nas građani rasteretili tih slabosti koje su nam stavljane na teret.
Rasteretili su nas državno – političke odgovornosti upravljanja državom tokom prethodne godine. Sada je odgovornost u drugom dvorištu, ali isto tako građani nas nisu rasteretili onoga što su najbolje performanse naše politike i što su istorijska dostignuća Crne Gore tokom prethodnih 30 godina. Obaveza nam je da to čuvamo, da na tim ostvarenjima gradimo našu politiku. Novo vrijeme u politici traži i nove načine djelovanja. Tako da će to biti i jedna od novina u sklopu reformskog procesa koji započinjemo. Demokratska partija socijalista se, bez obzira na te tradicionalne optužbe, reformiše mnogo više nego što se to želi predstaviti.
Glas Amerike: Kada se očekuje da će biti izabran novi predsjednik DPS-a?
Nikolić: Sa našeg Glavnog odbora smo saopštili da ćemo neposredne partijske izbore u stranci održati odmah nakon što se završe vanredni parlamentarni izbori i predsjednički izbori. Tako da nakon vanrednih parlamentarnih izbora, za koje se nadamo da će se održati 11. juna, stvaraju se svi preduslovi da u nekoj regularnoj proceduri organizujemo neposredne partijske izbore za novo partijsko rukovodstvo i postavimo jedan novi tim ljudi koji će predvoditi Demokratsku partiju socijalista u narednom periodu.
Glas Amerike: Novoizabrani predsjednik Jakov Milatović preuzima dužnost 20. maja i biće inaugurisan u Skupštini Crne Gore, ne na Cetinju, kao što je to bio slučaj prethodnih godina. Da li će DPS priustvovati inauguraciji?
Nikolić: Nijesmo još razgovarali na tu temu, jer i ta odluka nas je pomalo da kažem zatekla, ne u smislu da nas je iznenadila, nego se dogodila prije par dana. Očekivali smo da će budući predsjednik Crne Gore iskazati svoje poštovanje prema prijestonici, prema simbolu trajanja Crne Gore. To se nije dogodilo i bojim se da se to uklapa u onaj narativ koji je već forsirao Demokratski front, a podrazumjevao je da se Cetinju oduzimaju njegovi ustavni i simbolički atributi.
Pa ipak vjerujem da će da ta inauguracija proteći u regularnim, mirnodopskim i demokratskim uslovima, nema razloga da bude drugačije jer je gospodin Milatović ostvario značajnu podršku od strane građana Crne Gore. Dobio je ukazano povjerenje i kao građanin i kao političar želim da vjerujem da će se potruditi da bude na onom, da kažem, istorijskom minimumu poštovanja nacionalnih interesa Crne Gore. Ako bude slijedio ono što su nacionalni interesi koji su upisani u Deklaraciji o nezavisnosti, nakon obnove naše državnosti 2006. godine, mislim da mu taj posao neće biti težak.
Glas Amerike: Novoizabrani crnogorski predsjednik je u nizu medijskih intervjua, uključujući i za Glas Amerike, najavljivao da će Crna Gora ostati na tom zacrtanom evroatlatskom putu. Da li ćete vi sarađivati sa novim predsjednikom da biste osigurali da je to zaista slučaj?
Nikolić: Ja mislim da smo mi bili iskreni i da smo tu iskrenost pokazali na djelu, onda kada smo najavljivali da smo spremni da budemo konstruktivni partner, bez obzira što smo u opoziciji, sa svim politikama koje rade na učvršćivanju euroatlantskog integriteta Crne Gore. Kada kažem euroatlantskog integriteta, onda mislim i na vladavinu prava i na borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala i na unapređenje svih ljudskih prava i sloboda. Unapređenje svih progresivnih politika koje se vezuju za jedno demokratsko društvo. Mi smo, da bi se prevazilazila politička polarizacija u Crnoj Gori, dali podršku konceptu manjinske vlade i vidite u šta se ta podrška pretvorila. Ona se pretvorila u jednu zloupotrebu sistema vlasti đe imamo situaciju da smijenjena vlada upravlja državom, više nego ona vlada koja ima puni legitimitet ostvaren na izborima…
Imamo jednostavno jednu demonstraciju političke nekulture đe, suočeni sa nedostatkom političkog legitimiteta, ne želite da organizujete vanredne izbore i da vratite mandat građanima da oni odluče da li ste dobro radili. Hoću da kažem da sam siguran će doći vrijeme nove evaluacije DPS-a. Šta to znači? To znači da će građani u jednom trenutku, da li je to sad ili godina, dvije, tri, podvući crtu i reći: ’Ovo su učinci političke alternative koja je za ovih 30 godina govorila da to umije da radi bolje i pametnije nego što je to radila Demokratska partija socijalista, a ovo su učinci Demokratske partije socijalista tokom prethodnih 30 godina’. I hajde da onda racionalno stavimo to na vagu i uporedimo šta su realna dostignuća crnogorske države i šta su realni uspjesi i koliko se realno moglo uraditi i tokom prethodnih 30 godina, ali i tokom ove tri godine.
🔎 Regional instrumental seismicity in Central Turkey. The colored dots represent the #earthquakes that have struck the region [using @ISCseism catalog -1960 to 2020- and @EMSC data -from 2021 onwards]: pic.twitter.com/YxP2XZh5Yy
Saobraćaj je u prekidu za sva vozila na putu Mojkovac – Đurđevića Tara, u mjestu Dobrilovina
U Crnoj Gori na većini puteva saobraća se nesmetano, saopšteno je iz Auto moto saveza, koji je upozorio da su duž klisura i usjeka mogući odroni.
Na dionicama gdje se izvode radovi režim saobraćaja je izmijenjen, a obavezno je poštovanje postavljene signalizacije.
Saobraćaj je u prekidu za sva vozila na putu Mojkovac – Đurđevića Tara, u mjestu Dobrilovina, prenosi Mina.
Saobraćaj na putu Mateševo – Kolašin, zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Na magistralnom putu M-5 Rožaje – Špiljani saobraćaj će zbog minitanja biti obustavljen od osam sati i 30 minuta od 11 sati i 30 minuta i od 13 sati i 45 minuta do 16 sati i 45 minuta.
Saobraćaj na magistralnom putu M-5 Ribarevine – Draćenovac, u mjestu Rožaje, promijenjen je sa dvosmjernog na jednosmjerni zbog sanacije zidova.
Saobraćaj na magistralnom putu M-2 Podgorica-Bioče, zbog izgradnje Bulevara Vilija Branta, promijenjen je sa dvosmjernog na jednosmjerni, a moguće su povremene obustave ne duže od 15 minuta.
Na magistralnom putu M-6 Pljevlja-Đurđevića Tara, u lokalitetu most na Tari, zbog snimanja filma saobraćaj će biti obustavljen ne duže od 15 minuta od pet sati i 30 minut do 19 sati i 30 minuta.
Na magistralnom putu M-11 Lepetani-Tivat-Krtolska raskrsnica, u mjestu Donja Lastva, saobraćaj je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni, na mjestu radova.
Od raskrsnice Podgorica-Cetinje-Nikšić do Komanskog mosta režim saobraćaja je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.
U Budvi je, na putu od Prijevora do Lastve Grbaljske, zbog radova na regionalnom vodovodu, saobraćaj promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni, a obustavljen od deset do 14 sati.
Nakon jučerašnjih šokantnih dešavanja u dvorištu OŠ “Štampar Makarije” u Podgorici i tuče na Cetinju, još jednom apelujem na nadležne institucije da preduzmu sve kako bismo stali na put vršnjačkom nasilju koje poprima razmjere epidemije, poručila je predsjednica Skupštine Danijela Đurović.
“Takođe, pozivam roditelje da ne uzimaju pravdu u svoje ruke, da zadrže prisebnost i da u saradnji sa državnim organima pronađemo najbolja rješenja za problem koji potresa naše društvo iz temelja”, napisala je Đurović na Twitteru.
Poručila je da bezbjednost djece mora biti na prvom mjestu.
Nakon jučerašnjih šokantnih dešavanja u dvorištu OŠ "Štampar Makarije" u Podgorici i tuče na Cetinju, još jednom apelujem na nadležne institucije da preduzmu sve kako bismo stali na put vršnjačkom nasilju koje poprima razmjere epidemije.
Desetine radnika iz Nepala koji je trebalo da počnu da rade na Crnogorskom primorju od maja su vrćani ove sedmice, a hotelijeri su primorani da otkažu dolazag grupa turista. Hotelijeri, takođe, navode da njihove zarade nisu tolike da mogu sezoncima isplaćivati plate koje imaju u Hrvatskoj
U fazi eskalacije problem sa randnom snagom u Crnoj Gori. Dok su crnogorski hotelijeri uspjeli pronaći slamku spasa i preko beogradskih agencija dogovoriti dolazak radnika iz azijskih i afričkih zemalja, Vlada je kako tvrde crnogorski privrednici stavila “veto”, piše Primorski portal.
Privrednici iz sektora turizma ističu da ako država u što skorijem vremenu ne iznađe rješenje turistička sezona će biti završena prije nego što počne jer nemaju radnika. Desetine radnika iz Nepala koji je trebalo da počnu da rade na Crnogorskom primorju od maja su vrćani ove sedmice, a hotelijeri su primorani da otkažu dolazag grupa turista. Hotelijeri, takođe, navode da njihove zarade nisu tolike da mogu sezoncima isplaćivati plate koje imaju u Hrvatskoj.
Sastanak povodom angažovanja radne snage iz dalekih zemalja održan je juče u Baru, a prisustvovali su predstavnici Udruženja hotela Crne Gore, zajedno sa privrednicima Budve, Sutomora, Ulcinja, Čanja…
– Imamo veliki problem po pitanju angažovanja radne snage iz inostranstva – Indija, Nepal, Kamerun, jer nam država to ne obezbjeđuje, već su stavili veto. Ipak, pojedine firme sa strane ih dovode. Ova sezona će nažalost propasti ako ne budemo imali strane radnike. Trenutno nemamo mogućnost da platimo domaću radnu snagu, jer, recimo kuvar traži dvije do tri hiljade eura, naveo je predsjednik Udruženja hotela Crne Gore Nikola Pejović.
Hotelijer iz Čanja Branko Vukmanović ističe da je ovim povodom razgovarao sa ministrom turizma Goranom Đurovićem i da je dobio informaciju da Vlada nema mogućnosti povezivanja sa Indijom i Nepalom i obezbjeđivanja angaživanja, ali da jesu u saznanju da takvih radnika već ima.
– Nama u Baru nisu odobrili angažovanje sobarica, kuhinjskog osoblja, kuvara iz Nepala. Mi smo u međuvremenu uložili toliki novac, a Crna Gora odbija da ih primi. Razgovarali smo i sa ljudima iz Ministarstva unutrašnjih poslova i rekli su nam da nemaju saglasnost Vlade. Još ćemo sačekati da vidimo da li će Vlada da reaguje, iako je sezona već počela, a ukoliko nam se ne omogući da angažujemo tu radnu snagu hotelijeri i privrednici će biti primorani da blokiraju tunel Sozinu. Izgleda da je to jedini način na koji bismo izazvali reakciju, kazao je Vukmanović.
Stevo Novaković, hotelijer iz Čanja kaže da ne bježe od radne snage iz okruženja, ali je i kod njih kao i kod nas deficitarna radna snaga.
– Ti koji su ranije dolazili iz okruženja, danas ih više nema, ističe Novaković.
Hotelijer Rajko Petranović objasnio je zašto više nema radnika iz okruženja i zašto idu svi u Hrvatsku…
– Idu zbog toga što oni imaju jaču klijantelu nego mi, zbog toga što agencije i turoperatori dovode platežno moćnije goste, prave ugovore sa turopertorima. To ovdje ne može jer Crna Gora nema infrastrukturu. Recimo, gostu treba tri sata da od Tivta dođe do Bara u sezoni. Naravno, mi ne možemo trenutno da dobijemo te goste, već one slabije platežne moći i ne možemo od toga da platimo radnike, po toj cijeni kao u Hrvatskoj, kazao je Petranović.
Za prva četiri mjeseca 2023. godine, Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) izdalo je 9.725 dozvola za privremeni boravak i rad stranaca, saopšteno je Portalu RTCG iz Zavoda za zapošljavanje (ZZZCG).
Najviše zaposlenih stranaca, prema istim podacima, je u građevinarstvu, uslugama smještaja, ishrane i ostalim uslužnim djelatnostima.
“Od ukupno izdatih dozvola za strance u kvoti (6.065), posmatrano prema vrstama dozvola, 98,32 odsto je izdato za zapošljavanje stranaca (5.963), a 1,68 odsto za sezonsko zapošljavanje stranaca (102). U utrošenim kvotama za zapošljavanje stranaca u periodu 1.januara do 3. aprila 2023. godine, pretežno učešće (55,14%), imaju tri grupe zanimanja: građevinarstvo, usluge smještaja i ishrane i ostale uslužne djelatnosti”, navodi se u odgovoru ZZZCG-a.
Najviše dozvola za privremeni boravak i rad stranaca izdato je državljanima Rusije (3.748), Turske (2.207), Srbije (1.195), Bosne i Hercegovine (499) i Albanije (478), što čini 83,57 odsto ukupnog broja izdatih radnih dozvola.
10.136 slobodnih radnih mjesta
U tekućoj godini poslodavci su Zavodu za zapošljavanje prijavili 10.136 slobodnih radnih mjesta. Najviše mjesta odnosi se na srednjoškolce 4.852 ili 47,87%, visokoškolce 2.909 ili 28,7% i nekvalifikovane i polukvalifikovane radnike 2.375 ili 23,43%.
Posmatrano prema djelatnostima poslodavaca najviše slobodnih radnih mjesta je oglašeno za djelatnost usluge smještaja i ishrane, obrazovanje, trgovina na veliko i malo, popravka motornih vozila i motocikala i građevinarstvo…
“Na neodređeno radno vrijeme prijavljano je 1,534 slobodnih radnih mjesta, određeno 5.777, za sezonske poslove 2.501 i za ostale vidove (pripravnik, pripravnik volonter, privemeni i povremeni poslovi) 324”, ističu iz Zavoda za Portal RTCG.
Najviše slobodnih radnih mjesta je prijavljeno u Podgorici – 2.403, Budvi – 1.455, Herceg Novom 1.053, Kotoru 911, Nikšiću 891, Baru 778, Ulcinju 440 i Tivtu 420.
