Funkcioner Pokreta Evropa sad Andrej Milović saopštio je da taj pokret izbornim programom za pravosuđe “Pravda sad” predviđa formiranje Specijalnog suda, kao nezavisnog suda pred kojim bi se vodili postupci u nadležnosti SDT iz oblasti organizovanog kriminala, visoke korupcije i ratnih zločina.
“U cilju realizaciji ove ideje kao državni sekretar Ministarstva pravde u 42. Vladi, formirao sam radnu grupu koja je imala za cilj da realizuje ovu ideju u što kraćem roku”, napisao je Milović na Twitteru.
Tvrdi da je ovu ideju sabotirao novi ministar pravde Marko Kovač, i rasformirao radnu grupu.
“Zadatak nove 44. Vlade, čiju će okosnicu činiti PES biće formiranje Specijalnog suda, na kom će se suditi korumpiranim javnim funkcionerima, mafiji i ratnim zločincima”, zaključio je Milović.
Sektor za seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju registrovao je jutros u 3 sata i 41 minut zemljotres manje jačine 2,8 stepeni po Rihteru sa epicentrom na četiri kilometra sjeverno od podgoričkog naselja Tološi.
„Jačina ovog zemljotresa u hipocentru (žarištu) iznosila je 2.8 jedinica Rihterove skale, što odgovara epicentralnom intenzitetu od III-IV stepena Merkalijeve skale (MCS). Žarište ovog zemljotresa locirano je na dubini od 19 kilometara“, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
Na osnovu numeričkog modela promjene intenziteta sa rastojanjem u ovom regionu, magnitude zemljotresa i dubine hipocentra, ovaj zemljotres nije mogao izazvati materijalne štete u epicentralnom području.
U podgoričkom naselju Stari aerodrom u nedjelju, 7. maja, u 12 časova počeće gradnja crkve Svetog Save i istoimene pravoslavne gimnazije, objavljeno je na Facebook stranici Hrama Hristovog vaskrsenja.
“U nedjelju 7. maja 2023. godine na Starom Aerodromu, u Bulevaru Veljka Vlahovića kod Kipsa, počeće radovi na crkvi Svetog Save, kao i na Srednjoj vjerskoj školi, pravoslavnoj Gimnaziji Svetog Save”, navodi se u objavi.
Početak gradnje blagosloviće Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.
Odlazeći predsjednik države i kandidat Demokratske partije socijalista na predsjedničkim izborima Milo Đukanović primio je u toku predsjedničke kampanje 200.349 eura priloga od fizičkih lica, uglavnom od partijskih kolega, dok je od partije, Đukanović prihodovao 13.000 eura.
Najviše novca, prema podacima ASK donirao je Časlav Vešović, zamjenik bivšeg gradonačelnika Podgorice – 3.000 eura. Vukica Jelić, nekadašnja poslanica donirala je za Đukanovićevu kampanju 1.500 eura, dok su isto toliko novca dali i poslanici Lidija Kljajić i Mihailo Anđušić.
Po 2.000 eura, donirali su Arsenije Boljević iz Asocijacije menadžera Crne Gore, kao i Andrija Čađenović, izvršni direktor “Čistoće”.
Kad su u pitanju troškovi za predizborne skupove, DPS je potrošio skoro 90.000 eura, dok su ih reklamni spotovi I reklamni material koštali 66.507,06 eura.
DPS je najviše novca potrošila za troškove medijskog predstavljanja, oglase i publikacije, za šta su izdvojili 290.000 eura, dok je istraživanje javnog mnjenja koštalo nešto preko 9.000 eura.
Za ostale troškove izborne kampanje, u koje spadaju dnevnice, porezi i prirezi, troškovi reprezentacije koštali su DPS 65.000 eura.
Kandidat Demokratske Crne Gore Aleksa Bečić za predsjedničke izbore potrošio je na kampanju preko pola miliona eura, pokazuju podaci Agencije. Ubjedljivo najviše novca, Bečićeva partija potrošila je na medijsko predstavljenje, oglase i publikacije – preko 300.000 eura, dok su ih reklamni spotove i reklamni material koštali 150.000 eura.
Za predizborne skupove i konvencije, Demokrate su potrošile 22.000 eura, dok su troškovi angažovanja iznosili 14.530 eura. Za troškove prevoza, partija Alekse Bečića platila je 30.000 eura.
Kandidatkinju Socijaldemokratske partije, stranka je podržala sa donacijama od 20.000 eura.
Za reklamne spotove, SDP je potrošila 14.627 eura, dok sui troškovi za medijsko predstavljanje, oglase i publikacije iznosili 30.000 eura.
Predsjednik Višeg suda navodi da je broj neriješenih predmeta u Specijalnom odjeljenju tog suda dostigao istorijski rekord
Gotovo svakodnevna hapšenja po nalogu Specijalnog tužilaštva ulivaju nadu građanima da će pravda konačno pokucati i na vrata onih koji su koliko do juče bili nedodirljivi. Ali, od hapšenja do pravnosnažnih presuda je dug put, a glavnu riječ treba da daju sudije Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici.
Predsjednik tog suda Boris Savić u razgovoru za TV Vijesti otkriva da je broj neriješenih predmeta u Specijalnom odjeljenju dostigao istorijski rekord, a upozorava i da su, zbog nedostatka kadra, novoizabrane sudije direktno iz osnovnih sudova ušle u Specijalno odjeljenje.
Kao prioritetna označava suđenja Vesni Medenici, Blažu Jovaniću i drugim bivšim visokim funkcionerima, od kojih su se mnogi našli iza rešetaka zahvaljujući transkriptima sa Skaj aplikacija. Hoće li to biti pravno valjani dokazi znaće se sa prvim pravosnažnim presudama, ističe Savić u razgovoru za TV Vijesti.
Sudija za istragu Osnovnog suda u Podgorici odbio je predlog tužilaštva za određivanje pritvor za F.K, S.K. i B.K, koji su uhapšeni u petak zbog sumnje da su ispred Osnovne škole „Štampar Makarije“ u Glavnom gradu napali učenika devetog razreda te škole i njegovog starijeg brata.
Dječak je u incidentu zadobio teške tjelesne povrede, nakon što su ga roditelj djevojčice koji je prethodno ucjenjivao, sa još dvije osobe, pretukli.
„Sudija za istragu je odbio predlog da se protiv osumnjičenih F.K. i S.K. zbog postojanja osnovane sumnje da su izvršili krivično djelo teška tjelesna povreda u sticaju sa krivičnim djelom nasilničko ponašanje, a protiv osumnjičenog B.K, zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo nasilničko ponašanje, odredi pritvor zbog postojanja posebnih okolnosti koje ukazuju da će osumnjičeni ponoviti krivično djelo i zbog postojanja okolnosti koje ukazuju da će ometati postupak uticanjem na svjedoke“, navodi se u saopštenju suda.
Sudija za istragu je ocijenio da nema posebnih okolnosti koje ukazuju na opasnost od ponavljanja krivičnog djela, budući da se ne radi o osobama koje su ranije osuđivane za krivična djela sa elementima nasilja, niti da postoje konkretne okolnosti koje ukazuju na opasnost od uticanja na svjedoke, „budući da iz spisa predmeta ne proizilazi da neki od svjedoka čije je saslušanje neophodno ima interes da svoj iskaz o kritičnom događaju upodobljava jednoj od strana učesnika, pa određivanje pritvora kao krajnje mjere nije bilo nužno“.
Osumnjičenima je zabranjeno posjećivanje dvorišta škole „Štampar Makarije“ i približavanje školi na udaljenosti manjoj od 100 metara, a izrečena im je i zabrana pristupa ili sastajanja sa svjedocima na udaljenosti manjoj od 100 metara.
„Izrečene mjere će trajati dok za njima postoji potreba, a najduže do pravosnažnog okončanja postupka. Osumnjičeni su upozoreni da će protiv njih biti određen pritvor ukoliko prekrše izrečene mjere“, zaključuje se u saopštenju.
Prosječna martovska neto plata u Crnoj Gori je, prema poslednjim podacima Uprave za statistiku Crne Gore Monstat, iznosila 781 evro i bila je za 1,3 odsto veća nego u februaru, dok je bruto plata iznosila 970 evra.
Pošto su potrošačke cijene u martu u odnosu na februar pale za 0,7 odsto, realne zarade su zabeležile rast od dva procenta.
Prosečna, martovska neto zarada bila je za 10,9 odsto veća nego u istom mjesecu prošle godine a prosečna bruto zarada u prvom kvartalu ove u odnosu na četvrti kvartal 2022. godine za 6,9 procenata, preneo je Tanjug.
Specijalni izaslanik Evropske unije (EU) za dijalog Beograda i Prištine, Miroslav Lajčak, ocijenio je danas da će sastanak predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i kosovoskog premijera Aljbina Kurtija sjutra u Briselu biti „posebno važan“.
Lajčak je na Fejsbuku napisao da je na forumu u Delfima u Grčkoj razgovarao sa Kurtijem o pripremama za sjutrašnji sastanak u sklopu nastavka dijaloga Beograda i Prištine.
Izaslanik je dodao da mu je Zapadni Balkan bio „visoko u agendi“ tokom protekle nedjelje.
Lajčak je rekao da je o situaciji u regionu razgovarao i sa specijalnim izaslanikom Velike Britanije za Zapadni Balkan, Stjuartom Pičom.
Na sjutrašnjem sastanku u Briselu će biti i visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borel.
Nova runda dijaloga Vučića i Kurtija namijenjena je primjeni Sporazuma o putu ka normalizaciji odnosa Kosova i Srbije.
– Najčešća oboljenja zbog kojih se upućuju su leukemija (transplatacija koštane srži), Hočkinov limfom, neuraoblastom, tumori mozga, naveli su iz FZO
Na liječenje van Crne Gore prošle godine upućeno je skoro 1,5 hiljada djece, a za tu svrhu izdvojeno je tri miliona eura, saopštili su iz Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO).
Iz FZO su agenciji MINA kazali da primjećuju povećanje broja najmlađih pacijenata upućenih na liječenje u inostranstvo.
– U prošloj godini upućeno je 1.479 osiguranika do 18 godina, što je za oko 17 odsto više u odnosu na 2021. godinu kada je bilo upućeno njih 1.265, rekli su iz Fonda.
Kako su saopštili, od ukupog broja upućenih tokom prošle godine, do sada je realizovano liječenje za 1.013, za šta je izdvojeno tri miliona eura.
Iz Fonda su, predstavljajući uporedne podatke, ukazali da je od 1. januara do 31. marta prošle godine, 352 djece, upućeno na liječenje, kontrolu i dijagnostiku van Crne Gore, dok je u istom periodu ove godine taj broj porastao na 410 osiguranika.
– Primjećuje se da nije došlo do smanjenja broja pacijenata upućenih u inostranstvo, već je, naprotiv, taj broj povećan više od 15 odsto, istakli su iz FZO.
Iz Fonda su rekli da je najveći broj djece upućen u bolnicu Acibadem u Turskoj, sa kojom imaju ugovor o saradnji.
– Najčešća oboljenja zbog kojih se upućuju su leukemija (transplatacija koštane srži), Hočkinov limfom, neuraoblastom, tumori mozga, naveli su iz FZO.
Oni su istakli da FZO pokriva sve troškove liječenja djece koja su indikovana od stručnih konzilijuma.
– Istovremeno, Fond kontinuirano prati potrebe korisnika i pruža blagovremenu podršku u slučaju pojave novih vrsta intervencija, pri čemu u potpunosti finansira sve troškove, rekli su iz te zdravstvene ustanove.
Oni su napomenuli da FZO ne učestvuje u troškovima medicinskih tretmana koji su eksperimentalne prirode i koji još nijesu uključeni u medicinske standarde.
Na pitanje da li se razmatra osnivanje posebnog fonda ili budžetske linije za liječenje najmlađih pacijenata, kako se u javnost ne bi slali česti apeli za pomoć, iz FZO su kazali da osnivanjenije nije u njihovoj neposrednoj nadležnosti, već da je za to neophodna inicijativa odgovornih državnih institucija i donosilaca odluka, uključujući Vladu i Ministarstvo zdravlja.
Iz FZO su kazali da se zdravstveni sistem Crne Gore i dalje suočava sa brojnim izazovima.
– A podizanje nivoa usluga i osnaživanje zdravstvenih ustanova je dugoročni proces koji zahtjeva kontinuirana ulaganja i reforme, poručili su iz Fonda.
