Home Blog Page 1807

Canović: Opštinama dati veće prihode kako bi mogle da izmiruju obaveze

0

Canović podržava povećanje zarada i bolji standard građana ali, kako ističe, lokalnim samoupravama treba dati veće prihode kako bi mogle da izmiruju obaveze. Perspektivom razvoja tog kraja smatra put Plav-Bogićevica-Dečani koji, kako je kazao, treba da otvori preko 30% teritorije Plava koji se može koristi u turističke svrhe.

Predsjednik Opštine Plav Nihad Canović koji je dobio povjerenje građana da drugi mandat vodi taj grad kazao je u emisji Link Radija Crne Gore da će se u ovom mandatu truditi da ukaže na sve ono što tom gradu nedostaje, trudiće se kaže da sa lokalnog nivoa poboljšaju stanje ali će, kako dodaje, konstantno od Vlade i državnih organa tražiti da odrade svoje.

Govoreći o putnoj infrastrukturi Canović napominje da sve više Podgoričana dolazi u Plav zahvaljujući putnom pravcu preko Albanije ali će se, kako je kazao, Plav više približiti glavnom gradu kada se nastavi izgradnja autoputa od Kolašina do Andrijevice.

Napominje da prelaz preko Čakora do Peći još nije otvoren iako postoji saobraćajna infrastruktura a i potpisan je memorandum između dvije države.

„Ali što smatramo da je perspektiva razvoja našeg kraja je put Plav-Bogićevica-Dečani koji treba da otvori preko 30% teritorije plava koji može da se koristi u turističke svrhe“, kazao je Canović.

Kada je saradnja sadržavom u pitanju Canović kaže da postoje stvari koje su za pohvalu ali, kako dodaje, ima i onih za koje država nema sluha kada su u pitanju potrebe opština na sjeveru države.

„U kom dijelu imamo žal? To je najprije finansijska situacija opština na sjeveru. Vjerujem da donose propise bez konsultacija sa lokalnim samoupravama a ti propisi imaju značajne negativne reperkusije na održivost i likvidnost budžeta lokalnih samouprava. Program Evropa sad podržavamo sa aspekta povećanja ličnih dohodaka ali morali smo da imamo u vidu da će prihodi opština na sjeveru biti značajno smanjeni“, kazao je Canović.

Smatra da je za povećanje zarada trebalo naći drugi izvor finansiranja.

Ističe i da podržava povećanje zarada koje predviđa novi Granski kolektivni ugovor ali pitanje je kaže, odakle će lokalne samouprave na sjeveru finansirati to povećanje.

„Mi na sjeveru nemo mogućnost zaduženja. Vlada treba da ima razumijevanja i ako žele da povećaju standard građana tako što će povećati plate, podržavamo, ali dajte lokalnim samoupravama veće prihode kako bi mogli da izmirujemo obaveze“, kazao je Canović.

Trenutna finansijska situacija u opštini je kaže stabilna ali ukazuje na opasnosti od uvećanih troškova i novih dažbina koje je, kako dodaje, nametnula vlada dok nema novih prihoda koji bi držali balans.

„Pokušaćemo da ostvarimo komunikaciju prvenstveno preko Zajednice opština da bi ukazali državnim organima gdje mogu da intervenišu kako bi nam olakšali život s druge strane vodićemo domaćinski instituciju kako bi bili pravi servis građana“, istakao je Canović.

Broj zaposlenih na sjeveru, smatra, sociajlnim pitanjem.

„Kada su glavni poslodavci opština i lokalne institucije morate imati sluha za potrebe građana i zaposlenje kako bi ostali u tim krajevima. Smanjili smo broj zaposlenih u prethodnom periodu ali ne možemo ići u radiklane rezove jer moramo voditi računa i o socijalnom pitanju“, kazao je Canović.

Standard u tom kraju, kaže, nije tako loš ali, kako je kazao, na tome mogu zahvaliti dijaspori koja uplaćuje značajne doznake na račune ljudi koji žive u tom kraju ali i ulaži značajna sredstva u investicije. Nada se da će se sljedeće godine otvoriti dva nova hotela iz tih investicija ali i drugi objekti zahvaljući kojima će Plav biti pravo turističko mjesto.

Rovčanin: Gradnja Komarnice ne ugrožava biljni i životinjski svijet; Mićanović: Priroda je najveći resurs

0

Studije koje su urađene pokazuju da gradnjom hidroelektrane Komarnica neće biti ugrožen biljni i životinjski svijeta na tom prostoru, kazao je gostujući u Bojama jutra na Televiziji Vijesti direktor Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) Nikola Rovčanin.

On je kazao i da bi gradnja hidroelektrane za građane i državu značila mnogo u finansijskom smislu.

„Gledajući sadašnje cijene stuje ona bi proizvela oko 34 miliona eura godišnje, što su značajna sredstva u ovom momentu, a da se ne govori o drugim finansijskim benefitima kada su u pitanju opštine Šavnik i Plužine“, rekao je Rovčanin.

Građanski i ekološki aktivisti koji se protive turbinama na rijeci Komarnici organizovali su protestno edukativni kamp pod sloganom „Misli bistro“ kako bi poslali poruku da neće dozvoliti gradnju hidroelektrane na istoimenoj rijeci

Biološkinja iz Crnogorskog društva ekologa Andrijanu Mićanović kazala je da su svjesni da su na početku borbe, i da EPCG „iz njima poznatih razloga gura projekat“,

Poručila je da će nastojati ne samo da spriječe taj projekat već i da činjenicama dokazuju „da u vremenu u kojem živimo nije dobra ideja“.

„Pokazaćemo šta Komarnica i ovaj predio mogu da ponude svijetu a da to nije hidroelektrana. Tužno je da se ova rijeka spominjala samo u smislu gradnje hidroelektrane. Priroda je najveći resurs Crne Gore i ne treba dozvoliti da izgubimo ovakav kanjon… To je izvanredno vrijedan kanjon i suludo ga je žrtvovati“, rekla je u Bojama jutra Mićanović.

Ona je dodala i da je rijeka javno dobro i da ne mogu o njenoj sudbini da odlučuju samo mještani Pive i Šavnika.

„Tu odluku treba da donesu ljudi iz struke. Da mještani Pive i Šavnika oni donose odluku nije dobra ideja“, rekla je Mićanović.

Rovčanin je kazao da razumije aktivnosti ekologa i da im je „zadatak da pokažu onu isključivo ekološku stranu“, a da sa druge strane „imamo privredni interes, a takvi su i energetski projekti“.

„Kada je u pitanju projekat Komarnice, to je istorijski priojekat koji se razvija decenijama, i u finišu dolazi do eskalacije i produbljivanja problema sa ekološkog aspekta. U toku je izrada tehničke dogumentacije, idejno rješenje je završeno, elaborat o uticaju na životnu sredinu je otprilike finale ovog procesa i čekamo saglasnost na taj elaborat. Elaborat je od komisije Agencije za zaštitu životne sredine dobio veliki broj komentara i primjedbi, i rok za njihovo otklanjanje je 850 dana. Tu se vezuju komentari i primjedbe za biljni i životinjski svijet, mi imamo drugačija istraživanja i studije“, rekao je Rovčanin.

Dodao je da bez dobijanja saglasnosti na elaborat nema nastavka projekta.

„Ono što mi imamo je potpuna ekološka održivost ovog projekta“, rekao je.

Naveo je i da što se tiče ekologije da su sva istraživanja, o biljnom i životinjskom svijetu pokazala da nijedna vrsta biljna niti životinjska neće biti ugrožena jer je njihovo stanište i uzvodno od same akumulacije.

„U svom razvoju ovaj projekat je nekoliko puta mijenjao svoja tehnička rješenja – pa je početna kota bila 828 metara nadmorske visine pa je zbog zaštite Šavnika spuštena na 818, zatim zbog zaštite ušća rijeke Bukovice i Bijele na 816, pa na kraju na 811 zbog zaštite kanjona Nevidio“.

Rovčanin je dodao i da je tehničkim rješenjem dodata i jedna nova protočna turbina kako bi se obezbijedio bolji tok.

Istakao je i da kada je u pitanju ekologija da je projekat Komarnice je u odnosu na sve ostale hidroelektrane iz oblasti hidroenergije „ekološki najodrživiji projekat“.

„Studije pokazuju da nema ugroženosti biljnog i životinjskog svijeta na tom prostoru. Komisija je dala rok za otklanjanje nepravilnosti do 850 dana i onog momenta kada Agencija za zaštitu životne sredine da saglasnost onda kreće druga faza postupka – to su pregovori sa finansijskim institucijama i raspisivanje međunarodnog tendera za nabavku opreme i izvođenje radova na samoj hidroelektrani“, rekao je Rovčanin.

Australija uvodi zabranu korišćenja elektronskih cigareta 

0

Nastojeći da zaustavi alarmantan porast korišćenja elektronskih cigareta među tinejdžerima, australijska vlada je uvođenjem novih mera izvršila do sada najveći udar na duvansku industriju u poslednjih deset godina, navod Rojters.

Vlada namerava da zabrani sve vrste elektronskih cigareta koje se nude na tržištu sa različitim voćnim ukusima, ali i uvoz tog duvanskog proizvoda, kao i da ograniči nivo nikotina u proizvodima, sa ciljem da se pomogne pušačima da prestanu da puše.

„Kompanija ‘Big Tobako’ je plasirala još jedan proizvod koji izaziva zavisnost. Proizvod je lepo upakovan u atraktivnu ambalažu i dodati su mu voćni ukusi koji podstiču stvaranje nove generacije zavisnika od nikotina“, izjavio je ministar zdravlja Australije na brifingu u Nacionalnom pres klubu.

Prema novim pravilima, elektronske cigarete će se prodavati samo u apotekama, u pakovanjima „farmaceutskog tipa“.  Studije su pokazale potencijal dugoročne štete po zdravlje korisnika e-cigareta koje izazivaju zavisnost, navodi Rojters.

Policija u SAD pretraživala imanje tražeći dve tinejdžerke, pronašla sedam tijela

0

Tijela su pronađena u blizini grada Henrijete, istočno od Oklahoma Sitija, rekao je portparol Istražnog biroa Oklahome Džerald Dejvidson.

Dodao je da je u toku identifikacija žrtava i da je prekinuta potraga za tinejdžerima i muškarcem sa kojim se pretpostavlja da su bili.

Nije saopštena tačna lokacija na kojoj su tijela pronađena niti da li je bilo nekog oružja.

Ranije je pokrenuta potraga za Ajvi Vebster (14) i Britni Brauer (16) koje su navodno viđene sa registovanim seksualnim prestupnikom Džesijem Mekfedenom.

Mekfeden je osuđen za silovanje prvog stepena 2003. i pušten u oktobru 2020. godine.

On je juče trebalo da se pojavi pred sudom po optužbama za podvođenje i posjedovanje dječije pornografije.

Najmanje šestoro mrtvih u sudaru 70 vozila u Ilinoisu nakon peščane oluje

0

Nesreće duž autoputa 55 dogodile su se u ponedeljak u okruzima Montgomeri i Sangamon, južno od glavnog grada države, nakon što je prašina sa tek izoranih polja zahvatila autoput, saopštila je policija, prenosi Si-En-En (CNN).

Državna policija Ilinoisa navela je da je 37 ljudi starosti od dve do 80 godina hospitalizovano sa povredama u rasponu od lakših do opasnih po život.

Zvaničnici i dalje rade na identifikaciji još petoro poginulih i obaveštavaju njihove porodice, a međudržavna saobraćajnica u južnom Sangamonu i severnom okrugu Montgomeri ostaće zatvorene dok traje istraga i uklanjanje vozila.

Moćni Denver grabi ka finalu Zapada (VIDEO)

0

Ključna serija

Dvostruki uzastopni dobitnik nagrade za najboljeg igrača lige Jokić odigrao je fantastično – pored 39 poena imao je 16 skokova i pet asistencija, te dvije ukradene lopte i blokadu. Postigao je čak 26 poena u drugom poluvremenu i potpuno nadigrao centra Finiksa Ejtona, jedno od najboljih u ligi.

Denver je u posljednjih deset minuta napravio seriju 25:10 i riješio meč, u naredne dvije utakmice tražiće šansu za brejk u gostima.

– Nijedan tim nije šutirao dobro. Bila je mnogo teška utakmica, ali uspjeli smo da pobijedimo i to je najvažnije. Pronašli smo način, posebno u posljednjoj četvrtini odbrana je bila nevjerovatna. Pogađali smo šuteve iz kontakta i to je recept kako treba da igramo. Znamo što želimo da ostvarimo, nijesu nam potrebni buka i pažnja, znamo da je samo do nas – poručio je Jokić.

Zvijezde poraženih Sansa bile su raspoložene, bek-šuter Buker ubacio je 35 a superstar Djurent 24 poena. Međutim, velika briga za Finiks je povreda slavnog plejmejkera, veterana Krisa Pola, od treće četvrtine.

U ključnoj seriji za pobjedu Denvera bek Kaldvel-Poup je postigao tri trojke, dok je Braun igrao odličnu odbranu. Tako je nadomješten loš skor beka Mareja, koji je promašio deset od svojih prvih 11 šuteva na meču.

Brejk Filadelfije

Filadelfija je u gostima, bez prve zvijezde Embida, pobijedila Boston na startu polufinala Istoka 119:115. Za to je najzaslužniji bek Džejms Herden, koji je postigao čak 45 poena. Nekada najbolji strijelac lige tokom sezone ni izbliza nije imao ovakve partije, ali je spreman da predvodi tim u plej-ofu.

Slavni plejmejker je šutirao 30-17 iz igre, a imao je i šest asistencija u trijumfu pensilvanijske ekipe.

Sa druge strane, prva zvijezda Bostona Tejtum upisao je 39 poena uz 11 skokova i pet asistencija, a bek Braun dodao je 23 poena… Ispostavilo se, da je Harden imao bolju podršku: Maksi je dodao 26, Heris 18 a Melton 17 poena u odličnom šuterskom izdanju Filadelfije.Gosti su ubacili čak 17 trojki iz 38 pokušaja – šutirali su ih sa odličnih 44,7 procenata uspješnosti i to je bilo ključno za brejk rasterećenog tima. Boston je razočarao, u narednom meču pred svojim navijačima igraće opterećen pritiskom da mora da pobijedi. Filadelfija se nada, da će do tada računati na oporavljenog Embida. 

Đoković će i definitivno igrati na US openu

0

“Od januara 2021. godine broj smrti od virusa korona smanjio se za 95 odsto, a broj hospilatizovaniuh pacijenata je smanjen za 91 odsto. Globalno, broj smrti od virusa korona je na najmanjim brojkama još od početka pandemije. Usljed težnji cijele vlade rekordan broj od 270.000.000 Amerikanaca je dobio makar jednu dozu vakcine za kovid. Danas objavljujemo da će naša administacija završiti sa svim zahtjevima vezanim za kovid 19 vakcine 11. maja”, stoji u saopštenju.

To implicira da će Novak Đoković, naravno ukoliko bude zdrav, sigurno igrati na Otvorenom prvenstvu SAD.

US open se ove sezone igra od 28. avgusta do 10. septembra.

Vozite oprezno, putevi mokri i klizavi

0

Iz AMSCG su upozorili na moguće sitnije odrone duž klisura i usjeka.

Oni su vozačima savjetovali da imaju strpljenja u vožnji i poštuju pravila saobraćaja.

Saobraćaj je u prekidu za sva vozila na putu Mojkovac – Đurđevića Tara, u mjestu Dobrilovina.

Na magistralnom putu M-5 Rožaje – Špiljani saobraćaj će zbog miniranja saobraćaće se jednom trakom naizmjenično.

Saobraćaj na putu Mateševo – Kolašin, zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.

Saobraćaj na magistralnom putu M-5 Ribarevine – Draćenovac, u mjestu Rožaje, promijenjen je sa dvosmjernog na jednosmjerni zbog sanacije zidova.

Saobraćaj na magistralnom putu M-2 Podgorica-Bioče, zbog izgradnje Bulevara Vilija Branta, promijenjen je sa dvosmjernog na jednosmjerni, a moguće su povremene obustave ne duže od 15 minuta.

Od raskrsnice Podgorica-Cetinje-Nikšić do Komanskog mosta režim saobraćaja je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.

U Budvi je, na putu od Prijevora do Lastve Grbaljske, zbog radova na regionalnom vodovodu, saobraćaj promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni, a totalno obustavljen od deset do 14 sati.

„Euromost“: Zbog paljenja guma veliki požari u beranskom naselju Donji Talum

0

Nevladina organizacija “Euromost” zabilježila je večeras velike požare od automobilskih guma u beranskom naselju Donji Talum.

Oni su upozorili na štetnost dima sa tih vatri na životnu sredinu i pozvali nadležnu inspekciju da odmah reguje.

– Obratili su nam se stanovnici tog dijela Berana i kazali da neodgovorni građani pale gume i da se ne mogu odvratiti od crnog dima i neugodnog smrada – kazali su iz “Euromosta”.

Oni su zatražili da se utvrdi ko pali gume i da se sprovedu sankcije.

Nekoliko dana prije prvomajskih praznika i lokalna uprava u ovom gradu je uputila apele da se ne praktikuje paljenje guma, ali to, kako su kazali u toj NVO, očigledno nije dalo potpuni rezultat.

Bjelopoljska NVO “Euromost” profilisala se godinama kao vodeća organizacija za zaštitu životne sredine u ovom dijelu države.

Prosječna zarada u regulatornim agencijama do 1.700 eura

0

Najveći dio rashoda za četiri agencije odnosio se na zarade zaposlenih, za koje je izdvojeno blizu tri miliona eura, a plate, u zavisnosti od agencije, u rasponu su od 1.500 do čak 1.700 eura

Najveći dio rashoda za ove četiri agencije odnosio se na zarade zaposlenih, za koje je izdvojeno blizu tri miliona eura, a plate u zavisnosti od agencije u rasponu su od 1.500 do čak 1.700 eura.

Najveće prihode ostvario je EKIP, koji je za 2022. godinu planirao 3.937.613 eura prihoda, ali je za 3,45 odsto premašio zacrtano poslovanje i ostvario 4.067.673 eura prihoda. Najveće prihode u strukturi prihoda ove regulatorne agencije za 2022. godinu zauzima naknada za vršenje poslova regulacije i nadzora tržišta sa 1.738.693, zatim naknada na osnovu ovlašćenja za korišćenje radio-frekvencija sa 1.492.720 eura, naknade na osnovu ovlašćenja za korišćenje numeracije sa 496.200 eura. Prihodi od poštanske djelatnosti iz nadležnosti Agencije iznosili su 170.000 eura, dok su prihodi od naknada iz nadležnosti bili 40.000 eura.

Agencija je u odnosu na potraživanja naplatila 99,35 odsto u izvještajnom periodu, što ukazuje da su izvori finansiranja Agencije stabilni, stoji u izvještaju. Kada je riječ o rashodima, ukupni ostvareni rashodi EKIP-a po bilansima za 2022. godinu iznose 3.743.238 eura i manji su za 4,90 odsto u odnosu na planirane rashode za 2022. godinu. EKIP je za zarade prethodne godine izdvojio 2.096.273 eura u bruto, odnosno 1.396.637 u neto iznosu. Agencija ima 68 zaposlenih, što govori da je prosječna plata oko 1.700 eura.

Komisija za tržište kapitala (SCMN) prihodovala je 1.177.791 euro, dok je imala 844.139 eura rashoda. Najveći rashodi su bili za zarade zaposlenih kojih ima 25. Za njihove plate u bruto iznosu izdvojeno je 472.640 eura, a to znači da je prosječna mjesečna zarada oko 1.575 eura. Kada je riječ o Agenciji za nadzor osiguranja (ANO), ona je prihodovala 1.001.716 eura, a rashodi po osnovu zarada iznosili su 635.507 eura u bruto iznosu. U neto iznosu za zarade 24 zaposlena izdvojeno je 473.664 eura, pa je prosječna zarada u ovoj komisiji oko 1.644 eura. Rast rashoda po osnovu zarada posledica je primjene programa „Evropa sad“ koji je uvećao neto zarade zaposlenih u Crnoj Gori.

REGAGEN je takođe poslovao bolje od očekivanog, za čak 10 odsto, pa je ostvario prihode u iznosu od 1.669.136,42 eura, umjesto planiranih 1.521.404. Takođe, ovaj regulator iz prethodne godine prenio je 446.235 eura. Rashodi REGAGEN-a iznosili su 1.038.063 i manji su za čak 25 odsto u odnosu na godinu ranije kada su bili 1.388.835 eura. Broj zaposlenih u ovom tijelu je 34, a za bruto zarade i bruto naknade zarada utrošeno je 635.010,75 eura, a za ostale bruto zarade zaposlenih 39.993. Prosječna zarada u ovoj agenciji je 1.556 eura.

Na službena putovanja utrošili 146.071 euro

Kada je riječ o službenim putovanjima, sve četiri agencije su po ovoj stavci izdvojile 146.071 euro. Najviše novca za službena putovanja izdvojio je EKIP, čak 70.000 eura. REGAGEN je za ovu stavku utrošio 43.458 eura, a ANO je izdvojio 32.613. Najmanje novca na službena putovanja izdvojila je Komisija za tržište kapitala, koja je za ovu stavku potrošila samo 876 eura. Ipak, ovaj regulator je za rekreaciju svojih zaposlenih utrošio 3.260 eura.