Epicentar zemljotresa bio je kod grada Vilavisensio, na dubini od 30 kilometara, prenosi Rojters.
Za sada nema podataka o eventualnoj materijalnoj šteti ili povređenima.
#Earthquake (#sismo) possibly felt 40 sec ago in #Colombia. Felt it? Tell us via:
📱https://t.co/LBaVNedgF9
🌐https://t.co/AXvOM7I4Th
🖥https://t.co/wPtMW5ND1t
⚠ Automatic crowdsourced detection, not seismically verified yet. More info soon! pic.twitter.com/ukZoCgKiMD— EMSC (@LastQuake) May 14, 2023
Zbog organizovanja ilegalnih auto-trka policija je prije dvije noći u Podgorici sankcionisala više vozača, rečeno je Vijestima iz te bezbjednosne institucije.
Prema istim informacijama noćna, nedozvoljena trka automobilima bila je planirana na magistralnom putu Podgorica – Bar, nadomak Kombinata aluminijuma.
Upravo na tom mjestu policija je, nešto poslije 22 sata, zatekla okupljene vozače, koji su se, kako se vjeruje, pripremali za start opasne trke.
Iz Uprave policije Vijestima su nezvanično kazali da će postaviti patrole sa radarima na svim dionicama prepoznatim kao one na kojima se odvijaju nelegalne trke, uključujući i onu gdje su preksinoć zatekli vozače.
Prema istim informacijama radari su od sinoć snimali na tim lokacijama.
Ilegalne auto-trke zakazuju se uglavnom noću, i to na dionicama otvorenim za saobraćaj.
Izvor iz Uprave policije objasnio je da su se za pooštravanje saobraćajnih kontrola odlučili kako bi spriječili smrtonosne posljedice divljanja automobilima crnogorskim ulicama.
Nasilnička vožnja svakodnevica su na crnogorskim drumovima – u naseljenim i nenaseljenim mjestima. Međutim, ni oštre sankcije ne pomažu policiji u suzbijanju tog fenomena, iako, saobraćajci, samo u Podgorici, svakog dana napišu po nekoliko desetina prekršajnih naloga.
Prema Zakonu o bezbjednosti saobraćaja vozači su dužni da brzinu kretanja vozila prilagodi karakteristikama i stanju puta, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta, gustini saobraćaja i drugim saobraćajnim uslovima, tako da vozilo može blagovremeno zaustaviti pred svakom preprekom koju pod datim okolnostima može da vidi ili predvidi, odnosno da vozilom upravlja na način kojim ne ugrožava bezbjednost saobraćaja.
U praksi, dešava se da se vozi duplo ili trostruko većom brzinom od dozvoljene. Sredinom marta, na auto-putu, uhapšen mladi vozač koji je nagazio gas i vozio 212 km/h. To je činio na dijelu puta gdje je ograničenje brzine 100 kilometara na sat.
Kako je saopšteno iz kotorske Službe zaštite i spašavanja, udes se desio kod tunela iz smjera Kotora, a u njemu su učestvovala dva vozila.
– Upotrebom spasilačkih alata izvučena je jedna osoba u svjesnom stanju dok su ostale pretrpjele lakše povrede – naveli su kotorski vatrogasci.
Na intervenciju izasli su sa dvoje vozila i šest vatrogasaca.
Nastala je velika materijalna šteta na vozilima.
Predsjednik Socijaldemokratske partije povući će se sa mjesta prvog čovjeka stranke, ali i iz aktivnog bavljenja politikom, saznaje Pobjeda.
Prema informacijama našeg lista, Konjević je odluku o povlačenju donio još prije mjesec dana kada je svoje najbliže partijske saradnike obavijestio da, nakon 15 godina, želi da napusti politiku i to odmah nakon vanrednih parlamentarnih izbora 11. juna. Tada je i dogovoreno da Konjević ne bude nosilac liste SDP-a na vanrednim izborima niti da bude kandidat za poslanika te stranke u slučaju zajedničkog nastupa sa DPS-om, SD-om, LP-om i DUA.
Prema informacijama Pobjede, Konjević je odluku donio prevashodno iz privatnih razloga. Istovremeno, želio je na taj način da otvori vrata za nove i mlađe partijske kadrove da preuzmu upravljanje partijom i da stvori uslove za dalje profilisanje stranke na temelju programa SDP-a.
Upravo zato, tokom pregovora sa DPS-om, Konjević nije bio direkto uključen, ali je, prema informacijama našeg lista, podržao odluku Predsjedništva SDP-a iz aprila da se pregovara o zajedničkom nastupu.
Tokom dugodišnje karijere, Konjević je bio na istaknutim pozicijama i u parlamentu i u izvršnoj vlasti. Od 2009. do 2012. godine bio je poslanik u Skupštini Crne Gore, kao i poslanik u 26. sazivu Skupštine Crne Gore, a bio je i član Odbora za bezbjednost i odbranu, Odbora za ekonomiju, finansije i budžet i Odbora za međunarodne odnose i evropske integracije u Skupštini Crne Gore, kao i zajedničkog Odbora crnogorskog i evropskog parlamenta (POSP).
Konjević je bio ministar unutrašnjih poslova u vladi Duška Markovića (2012-2016), kao i ministar finansija u Vladi izbornog povjerenja 2016. godine;
Na IX Kongresu Socijaldemokratske partije Crne Gore, održanom 29. juna 2019. godine, izabran je za zamjenika predsjednika Socijaldemokratske partije Crne Gore.
Oni su upozorili na smanjenu vidljivost po kotlinama i duž riječnih tokova, kao i na moguće sitne odrone duž usjeka i klisura.
Iz AMSCG-a su kazali da je na dionicama gdje se izvode mnogobrojni radovi izmijenjen režim vožnje i savjetovali opreznu vožnju i poštovanje pravila saobraćaja.
Saobraćaj je u prekidu za sva vozila na putu Mojkovac – Đurđevića Tara, u mjestu Dobrilovina.
Na magistralnom putu M-5 Rožaje – Špiljani zbog rekonstrukcije, saobraćaj će biti totalno obustavlje od devet do 15 sati.
Na regionalnom putu R-13, na dionici Bioče-Mateševo, od Nožica do Lopata, saobraćaj će biti obustavljen za sve vrste vozila od deset do 14 sati.
Saobraćaj na magistralnom putu M-5 Ribarevine –Dračenovac u mjestu Rožaje promijenjen je sa dvosmjernog na jednosmjerni zbog sanacije zidova.
Saobraćaj na putu Mateševo – Kolašin zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Saobraćaj na magistralnom putu M-2 Podgorica-Bioče je, zbog izgradnje Bulevara Vilija Branta, promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Na magistralnom putu M-8 Lipci-Grahovo –Vilusi i Debeli Brijeg –Kotor saobraćaj je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni od sedam do 19 sati zbog asfaltiranja.
Od raskrsnice Podgorica-Cetinje-Nikšić do Komanskog mosta režim saobraćaja je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Zbog održavanja Međunarodne brdske auto trke na regionalnom putu R-1 dionica Kotor (Novo Naselje) -Trojica-Krstac (Pržice ) saobraćaj će biti totalno obustavljen od osam sati i 30 minuta do 17 sati.
Zbog održavanja triatlon trke Ocean Lava Montenegro saobraćaj će biti obustavljen od sedam sati do osam sati i 30 minuta kao i od osam sati i 50 minuta do 12 sati i 10 minuta na magistralnom putu M-1 Kotor-Sveti Stasije. Na dionici Sveti Stasije-Kamenari tog magistralnog puta saobraćaj će biti obustavljen od sedam sati i 30 minuta do 11 sati i 30 minuta, dok će na dionici Vilusi-Grahovo-Lipci saobraćaj biti obustavljen od sedam sati i 45 minuta do 11 sati.
GLASA 64 MILIONA GRAĐANA
U Turskoj se danas održavaju predsjednički i parlamentarni izbori, na kojima pravo glasa ima više od 64 miliona građana.
Građani biraju tri predsjednička kandidata, 24 političke stranke i 151 nezavisnog kandidata za parlament, prenosi Anadolija.
Aktuelni predsjednik Redžep Tajip Erdogan, Kemal Kiličdaroglu i Sinan Ogan, prema redosljedu na glasačkom listiću, kandidati su za predsjednika Turske.
Četvrti kandidat Muharem Ince, ranije je povukao kandidaturu.
Glavni protivnik Erdogana je, vođa Republikanske narodne stranke i kandidat koalicije koja okuplja šest opozicionih stranka Kiličdaroglu, kojem ankete daju tijesnu prednost, prenosi Al Džazira.
Erdogan nikada nije izgledao ranjivije
Erdogan je u petak veče rekao da će prihvatiti rezultat sjutrašnjih izbora i da će odstupiti ako izgubi, osvrćući se na zabrinutost da možda neće napustiti vlast.
Erdogan, koji je dominirao turskom politikom u protekle dvije decenije, nikada nije izgledao ranjivije na opozicioni izazov.
Erdogan je ojačao svoju vlast i usmjerio zemlju ka sve autoritarnijoj vladavini. Međutim, on zaostaje za Kemalom Kiličdarogluom – zajedničkim kandidatom ujedinjene opozicije koja je obećala da će obnoviti demokratiju – pokazuju ankete javnog mnjenja.
Izbori se održavaju u trenutku teškog ekonomskog urušavanja i visoke inflacije, kao i katastrofalnog zemljotresa u februaru.
Erdogan i Kiličdaroglu predvode predsjedničku trku u kojoj učestvuje i Sinan Ogan. Četvrti kandidat je odustao u četvrtak.
Ako nijedan od kandidata ne dobije više od 50 odsto glasova na predsjedničkim izborima u nedjelju, 28. maja biće održan drugi krug izbora, između dva kandidata sa najviše glasova.
Redžep Tajip Erdogan
69-godišnji moćni lider, koji je protekle dvije decenije bio premijer i predsjednik koji je lako pobijedio na pet izbora, teži ka trećem predsjedničkom mandatu.
Međutim, nedjeljni izbori su njegov najteži izborni izazov do sada. Tokom 20 godina na funkciji on je koncentrisao veliku količinu moći u svojim rukama, ali je doživio pad popularnosti zbog ekonomskih previranja i rastuće inflacije, za koju se okrivljuje njegovo loše upravljanje ekonomijom.
Katastrofalni zemljotres koji je uništio djelove južne Turske, sa više od 50 hiljada poginulih, pokazao je neuspjeh njegove vlade da pripremi zemlju koja je sklona zemljotresima na tako veliku katastrofu, što je uzdrmalo njegov imidž moćnog lidera.
Predsjednik je obećao da će u roku od godinu dana ponovo da izgradi region pogođen zemljotresom, naglašavajući rezultate svoje vlade u izgradnji infrastrukture.
Erdogan, koji predvodi vladajuću konzervativnu i vjersku Partiju pravde i razvoja, formirao je savez sa dvije nacionalističke stranke, malom ljevičarskom strankom i islamističkom strankom. On takođe ima spoljnu podršku kontroverzne kurdsko-islamske stranke sa navodnim vezama sa sada neaktivnom organizacijom koja je bila povezana sa nizom jezivih ubistava devedesetih godina.
Kemal Kiličdaroglu
74-godišnji političar od 2010. godine predvodi tursku centralno-ljevičarsku i prosekularnu glavnu opozicionu Republikansku narodnu partiju, ili CHP. Ovaj bivši birokrata uspio je da ujedini razdvojenu i raznovrsnu tursku opoziciju.
Njegov Nacionalni savez uključuje partiju desnog centra, nacionalističku stranku, islamističku stranku i dvije stranke koje su se odvojile od Erdoganove vladajuće stranke.
Njegov cilj je da Erdogan izgubi izbore i da se Turska vrati u „snažan parlamentarni sistem“ sa podjelom vlasti, uklanjanjem predsjedničkog sistema koji je turski lider uveo referendumom 2017. godine. Savez je takođe obećao veća prava i slobode i povratak na konvencionalniju ekonomsku politiku.
Kandidaturu Kiličdaroglua podržavaju lideri pet drugih stranaka u savezu, poznatom kao Nacionalni savez, koji će biti potpredsednici u slučaju pobjede Kiličdaroglua. Popularni gradonačelnici Istanbula i Ankare, koji vode kampanju u njegovo ime, takođe će vjerovatno dobiti potpredsjedničke funkcije. Kiličdaroglu takođe ima podršku prokurdske stranke, koja je trenutno druga po veličini turska opoziciona stranka.
Sinan Ogan
55-godišnji nacionalistički političar, koji se smatra autsajderom u predsjedničkoj trci, bivši je akademik i ekspert za Rusiju i region Kavkaza.
Njegovu kandidaturu podržavaju male desničarske stranke, uključujući anti-imigracionu Partiju pobjede koja traži vraćanje sirijskih izbjeglica. Sam Ogan je u televizijskom intervjuu rekao da će, ako bude izabran, razmisliti o povratku Sirijaca „silom, ako bude potrebno.“
On je bio član parlamenta iz redova glavne turske nacionalističke stranke i vodio je neuspješnu kampanju za njeno vođstvo. On je izbačen iz stranke, ali je uspio da se vrati prije nego što se odvojio od pokreta zbog političkih razlika, uključujući odluku nacionalista da se pridruže savezu sa Erdoganovom strankom.
Turski predsjednik je kazao da vjeruje da će ponovno biti izabran za još jedan mandat i da će osigurati parlamentarnu većinu.
Erdogan, čelnik Stranke pravde i razvoja koja u Turskoj vlada posljednje dvije decenije, na mjesto premijera Turske došao je 2003. godine.
Na inauguraciju predsjednika pozvani međunarodni partneri, svi zvaničnici država iz regiona, EU i šire…
Specijalni izaslanici SAD i Velike Britanije za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar i Stjuart Pič potvrdili su dolazak na inauguraciju novog predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.
Iz Skupštine, gdje će biti održana inauguracija, “Vijestima” su rekli da je upućeno više stotina pozivnica, a dolazak su među prvima potvrdili Eskobar i Pič.
”Upućeno je više stotina pozivnica. Pozvani su rezidentni i nerezidentni ambasadori, poslanici, bivši i aktuelni predsjednik države, međunarodni partneri, svi zvaničnici država iz regiona, EU i šire, predsjednici i potpredsjednici opština…”, naveli su iz Skupštine.
Milatović će 20. maja u Skupštini položiti zakletvu i stupiti na dužnost predsjednika Crne Gore, nakon čega će prirediti koktel u Vili Gorica.
Nakon što su neki mediji pokrenuli pitanje da li je na inauguracija pozvana predsjednica Kosova Vjosa Osmani, iz Predsjedništva Kosova za Koha.net potvrdili su da je predsjednica dobila pozivnicu.
”Stigao je poziv predsjednici Osmani da učestvuje na inauguraciji predsjednika Milatovića”, rekao je za Kohu Bekim Kupina, savjetnik za medije u Kancelariji Predsjedništva.
”Vijesti” su ranije objavile da Uprava policije priprema plan sa najvećim stepenom obezbjeđenja, a broj službenika policije i pozicije na kojima će biti postavljeni, zavisiće od broja i spiska zvanica koji će prisustvovati inauguraciji.
S obzirom na to da se očekuje dolazak stranih štićenih ličnosti, oni, prema protokolima Uprave policije moraju biti čuvani po najvećim standardima obezbjeđenja tokom boravka u Crnoj Gori.
Odlazeći predsjednik Milo Đukanović 2018. godine, kada je izabran na tu funkciju, odlučio je da na inauguraciji ne bude gostiju sa strane, već su tom činu prisustvovali diplomatski kor i predstavnici crnogorskih institucija.
Svečano proglašenje predsjednika na sjednici Skupštine održavalo se prethodnih godina u Vladinom domu na Cetinju. U prijestonici je i rezidencija predsjednika države. Tamo počinje i svako redovno proljećne i ljetnje zasjedanje parlamenta, odnosno održava se prva sjednica.
Međutim, Milatović je odlučio da bude inaugurisan u Podgorici u zgradi Skupštine Crne Gore, čime je promijenio praksu koju je ustanovio njegov prethodnik.
Milatović je ranije poručio da inauguracija treba da bude primjer najviših demokratskih standarda i zato je predviđena u Skupštini Crne Gore.
Milatović očekuje da će njegovoj inauguraciji naredne subote u Podgorici prisustvovati lideri zemalja regiona, uključujući predsjednika Srbije Aleksandra Vućića.
”Sve ide, kako sam informisan, po predviđenom planu. Dobili smo potvrdu da će upravo brojni visoki dužnosnici iz tih zemalja upravo prisustvovati činu inauguracije. Ovdje mislim i na SAD, na Veliku Britaniju, Francusku, Njemačku, što je dobar signal povjerenja i međusobnog uvažavanja između Crne Gore i tih zemalja i to me zaista raduje”, kazao je Milatović u intervjuu Televiziji Vijesti.
On je rekao da će mu neki od prvih poteza na poziciji šefa države biti sagledavanje pristiglih zakona donijetih u vrijeme raspuštene Skupštine.
Na pitanje da li će potpisati brojna akta koja su donijeli, uključujući Zakon o Centralnoj banci Crne Gore, odgovorio je da je taj zakon već komentarisao.
”Mislim da se tu ne radi o tome da li su predsjedniku uskraćena neka ovlašćenja ili nijesu, već da se radi o jednoj lošoj praksi koja je bila kritikovana i od strane međunarodnih finansijskih organizacija. Mislim da se upravo i ta kritika treba uzeti vrlo ozbiljno i odgovorno”, poručio je.
KAMERE SNIMILE
Služba Nacionalnih parkova Crne Gore zatekla je tanker sa ilegalnim šljunkom sa kojim upravlja pripadnik službe zaštite NP Crne Gore i njen nekadašnji šef Aco Šuškačević, saopštio je građanski aktivista Vuk Vujisić. On je to snimio kamerom što će pomoći nadležnima da rade svoj posao.
Vujisić je na društvenoj mreži Fejsbuk objavio “slučaj koji prevazilazi crnogorske prilike”.
“Vjerovali ili ne Služba NP Crne Gore zatiče tanker sa ilegalnim šljunkom sa kojim upravlja pripadnik službe zaštite NP Crne Gore i nekadašnji šef iste Aco Šuškačević koji tvrdi da je šljunak preuzeo na Moraču od strane Predraga Maraša, vlasnika firme Pe-mar koji je prije par dana uhapšen za povredu službenog pečata, jer je njegova separacija na obali Morače nastavila da radi uprkos svim zabranama i pečatima institucija, a kamerom sam uhvatio njegovu ekipu prije par nedelja kako kopa u kasnim večernjim satima što je ukazivalo da su i dalje aktvni”, kazao je Vujisić.
Zahvaljujući, kako navodi, službenim zabilješkama, biće moguće procesuirati više osoba.
“Vuk Saičić i Vladimir Martinović sa još nekoliko časnih ljudi pokazuju da se može stati kriminalu na kraj pa i kad treba procesuirati one iz sopstvenih redova, a uz to podići povjerenje NP i prihode koji isti ostvaruju. To pokazuje zrelost ove institucije, sa ovim primjerom treba da se vode i ostali. Ovako se brani Crna Gora”. naveo je Vujisić.
Kako je naveo, služba zaštite Nacionalnih parkova Crne Gore na čelu sa Vukom Saičićem i uz zalaganje direktora NP Crne Gore Vladimira Martinovića radi sjajan posao i to su više puta dokazali do sada.
VREMENSKA PROGNOZA
U Crnoj Gori sjutra će biti umjereno do potpuno oblačno, povremeno sa slabom do umjerenom kišom.
Tokom noći mjestimično se očekuju i pljuskovi sa grmljavinom.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti povremeno umjeren do jak južni i jugoistočni.
Jutarnja temperatura od sedam do 17, najviša dnevna od 13 do 23 stepena.
Predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević kazao je da će ta stranka samostalno izaći na vanredne izbore 11. juna.
On je rekao da Demokratski front, prestaje da postoji.
“Milan Knežević, koji će biti prvi na listi, tražio je da njegova partija ima više poslanika. To za mene nije bilo prihvatljivo i riješili smo da Demokratski front prestaje da postoji. Pokret za promjene će samostalno izaći na izbore 11. juna. Neće ići ni sa kim u koaliciju”, rekao je Medojević za Sputnjik.
On je kazao da je DF “odradio veliki posao” na crnogorskoj političkoj sceni, ali da je postao format koji nije pogodan za reforme.
“Počeli smo da smetamo jedni drugima. Nama su u PzP-u reforme osnovna politička misija. Dakle, DF prestaje da postoji, taj brend niko ne može da koristi. NSD i DNP mogu da vrate Srpsku listu ako žele”, rekao je lider PzP-a.