Hrvatska građanska inicijativa (HGI) neće pristati da bude dio izvršne vlasti, ukoliko koalicija “Za budućnost Crne Gore” bude u novoj vladi, saopštio je danas nakon sastanka na Cetinju lider HGI Adrijan Vuksanović.
Istakao je da se HGI vodi određenim principima i vrijednostima, pa nisu spremni da stave moratorijum na određene kategorije.
“Potpuno je legitimno da imamo različita mišljenja i to je dio političkom pluralizma. Ali, shodno našim politikama, politika ZBCG nije komplementarna. Tako da ukoliko oni budu u Vladi, mi nećemo pristati da budemo dio izvršne vlasti”, kazao je Vuksanović.
Dodao je takođe da lideru Pokreta Evropa sad Milojko Spajić treba dati priliku da formira Vladu.
“Iskazali smo svoj stav, samo sam podsjetio na demokratski standard i sa te strane Spajić ima našu podršku da dobije mandat”, zaključio je Vuksanović.
Podsjećamo, Milatović je prethodno održao sastanak sa predstavnicima Socijaldemokrata, Građanskog pokreta URA, Demosa i Socijalističke narodne partije (SNP).
Nema napretka oko utvrđivanja odgovornosti u pravosuđu
Specijalni tužilac Saša Čađenović disciplinski je kažnjen prije 11 godina, zato što je, kao tužilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Podgorici, samovoljno oduzeo predmet dodijeljen drugom tužiocu. Čađenović je trenutno u zatvoru zbog optužbi da je bio dio kriminalnog klana.
(CIN-CG) imao uvid, Čađenović je kažnjen sa 15 odsto od plate na tri mjeseca, za neuredno vršenje tužilačke funkcije:
“Tako što je 24.10. 2012. zahtijevao od tehničkog sekretara ODT Podgorica V. M. da mu preda predmet, koji je osnovni državni tužilac u Podgorici LJ. K. dodijelila u rad zamjeniku tužioca I. P., a zatim je bez znanja tužioca i obrađivača predmeta spriječio ekspedovanje odluke koju je obrađivač donio i sa kojom odlukom se prethodno državni tužilac saglasio, neovlašćeno izradio drugu odluku, potpisao se kao obrađivač i predao tužiocu na kontrolu”.
Specijalno državno tužilaštvo (SDT), 11 godina kasnije, podiglo je optužnicu protiv Čađenovića zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije i šest krivičnih djela zloupotrebe službenog položaja.
Čađenović je optužen da je sredinom 2020. postao pripadnik kriminalne organizacije “kavački klan”, sa zadatkom da kao specijalni tužilac ne preduzima krivično gonjenje i ne pokreće postupke protiv organizatora i članova te kriminalne organizacije. Čađenović je onemogućavao otkrivanje izvršioca najtežih krivičnih djela, da im se odredi pritvor, iz spisa uklanjao izvještaje koje je EUROPOL dostavljao, ali i krivične prijave koje je policija podnosila protiv njih, piše, između ostalog, u optužnici.
Nijedan tužilac od početka rada TS u Crnoj Gori nikada nije razriješen. Samo je tužiteljka Romina Vlahović bila otpuštena zbog nestručnog i nesavjesnog rada, ali je ubrzo vraćena na posao, jer je odluka TS o njenom razrješenju poništena.
U posljednjih deset godina, nije čak bilo ni novčanih kazni u disciplinskim postupcima koje je vodio TS, osim za tužioca ODT u Podgorici Nikolu Boričića, ali je i ta odluka ukinuta, pa je tužilac u ponovnom postupku oslobođen.
Mnogi su tužioci, međutim, dali ostavku prije pokretanja postupka za razrješenje, te time spriječili vođenje disciplinskih postupaka. Protiv pojedinih koji su pravili ozbiljne greške, postupci nijesu ni pokretani, a neki su, u međuvremenu, i napredovali.
Ako i dođe do krivičnih postupaka protiv tužilaca i sudija, obično se odugovlače godinama i često “neslavno” završe. U disciplinskim postupcima u najboljem slučaju izricane su simbolične kazne – smanjenje plate par mjeseci.
U posljednjem nezvaničnom dokumentu tkz. non paper Evropske komisije (EK), ističe se da praktično nema napretka kada je riječ o utvrđivanju odgovornosti sudija i tužilaca:
“Promovisanje i sprovođenje profesionalnih standarda i etike sudija i tužilaca i dalje predstavljaju izazov. Ograničeni rezultati i nedostatak proaktivnosti od strane oba Savjeta”.
Iz TS za to krive zakonska rješenja koja, kažu, nijesu dobra jer ostavljaju prostor za slobodno tumačenje.
U posljednje vrijeme pokrenuti su postupci protiv nekih od čelnika pravosuđa, uključujući nekadašnju predsjednicu Vrhovnog suda Vesnu Medenicu, predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića, specijalnog tužioca Sašu Čađenovića…
“Koliko je temelj pravosuđa i pravde u Crnoj Gori poljuljan, najbolje svjedoče slučajevi hapšenja onih koji su je dijelili, sa oprezom na sklonost ka selektivnoj pravdi, koja za Crnu Goru nažalost nije izuzetak, već više pravilo”, ističe direktorka Centra za građanske slobode (CEGAS) Marija Popović Kalezić.
Ona ocjenjuje da je za dalju reformu potrebno popuniti sva mjesta u sudskoj i tužilačkoj organizaciji što kvalitetnijim kadrovima, ali i razmotriti uvođenje “vetinga”.
foto: CEGAS
Direktorka CEGAS-a naglašava da bi TS, kao i Sudski savjet (SS), trebalo da učine značajno više, kako bi do ključnih promjena što prije došlo:
“Funkcionalnost oba savjeta, ali i transparentnost, mora biti povećana i voditi do konkretnih rezultata”.
Vlahović razriješena pa vraćena na posao
Jedina odluka TS o razrješenju protiv Romine Vlahović kasnije je poništena i ona je vraćena na posao.
Tužiteljka Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici Romina Vlahović razriješena je u disciplinskom postupku u aprilu 2013. zbog nestručnog i nesavjesnog vršenja tužilačke funkcije. U toj odluci piše da je tužiteljka donosila nezakonite odluke u određenim predmetima, da, bez opravdanih razloga, nije postupala u predmetima koji su joj dodijeljeni u rad, da je predmete držala u kući i na zahtjev tužioca odbijala da ih vrati. Da predmete nije razmatrala sa dovoljno pažnje i stručnosti i odugovlačila postupke, piše u obrazloženju. Njena postupanja dovodila su do toga da su se krivične prijave morale odbaciti u nekim predmetima, piše u poništenoj odluci TS.
Nekoliko dana prije donošenja ove odluke, Vlahović je podnijela ostavku, međutim, TS je tada ocijenio “bespredmetnom”.
Protiv Vlahović je prije disciplinskog pokrenut i krivični postupak – u januaru 2013. zbog krađe dvije kreme u “Kozmetiks marketu”. Prvostepenom presudom proglašena je krivom, ali je Viši sud oborio tu odluku. Predmet je vraćen na ponovno suđenje, koje je obustavljeno zbog izmjene zakona da se gonjenje za krađe čija je vrijednost manja od 150 eura preduzima po privatnoj tužbi. Vlasnik radnje nije gonio Vlahović.
Osim što je vraćena na posao, dobila je i odštetu od 21.000 eura za zarade koje su joj umanjene ili nijesu isplaćene, od februara 2013. do avgusta 2014., ali i za neisplaćene stanarine za taj period.
Tužilac istog tužilaštva Nikola Boričić se, u disciplinskom postupku, teretio da je nepostupanjem doveo do zastare u 13 krivičnih predmeta i zbog toga ga je TS kažnio simbolično – 20 odsto od plate, tri mjeseca. Vrhovni sud je ukinuo tu odluku, sa obrazloženjem da nema dokaza da je postupanje tužioca uticalo na zastaru predmeta, pa ga je Disciplinsko vijeće TS oslobodilo odgovornosti.
Boričić je tvrdio da je ovaj postupak bio odmazda rukovoditeljke Višeg državnog tužilaštva Lepe Medenice i bivšeg v. d. VDT-a Dražena Burića, jer je odbio da postupa po njihovim nezakonitim nalozima, a posebno nakon što je odbio da nezakonito djeluje u predmetu koji je javnosti poznat kao Belivuk – Miljković, odnosno da nije htio da učestvuje u ukidanju zabrane za ulazak tih osoba u Crnu Goru.
Zbog tog predmeta nedavno je pokrenut i disciplinski postupak protiv Medenice, koji se takođe neslavno završio. TS je odbio da raspravlja o predlogu za razrješenje Medenice, jer nije dobro sastavljen optužni akt. I ova odluka će se, prema saznanjima CIN-CG-a, naći na Vrhovnom sudu (VS).
Zamjenica disciplinske tužiteljke Tanja Nišavić podnijela je VS žalbu, kojom traži da se ukine odluka TS i predmet vrati na ponovno odlučivanje.
Tužilac optužen za kamatašenje čeka Viši sud
Iz TS je, na zahtjev CIN-CG-a da dostave sve odluke o razrješenju i privremenom udaljenju tužioca, rečeno da su na sajtu objavljeni podaci od 2015. od kada funkcioniše Sekretarijat TS, te da oni trenutno nemaju uvid u arhivu te institucije, jer još nije u elektronskoj formi.
Na sajtu se nalaze samo tri odluke o privremenom udaljenju Saše Čađenovića, Gruja Radonjića i Lidije Mitrović.
Iz Osnovnog suda u Kotoru saopšteno je za CIN-CG da se postupak protiv suspendovanog tužioca Višeg državnog tužilaštva Gruja Radonjića već godinu dana nalazi u Višem sudu, po žalbi na prvostepenu presudu.
Postupak protiv Radonjića pokrenut je još 2018. godine. On je u aprilu prošle godine prvostepeno osuđen na minimalnu kaznu od godinu dana zatvora zbog produženog zelenaštva i 1.000 eura. Optužen da je kamatašenjem “zaradio” oko 44.000 eura. Prema Krivičnom zakoniku (KZ) za zelenaštvo je predviđena novčana kazna i kazna zatvora od jedne do osam godina.
Tužiteljka SDT Lidija Mitrović je optužena da je zloupotrijebila položaj u slučaju “Klap”, zato što je petorici optuženih omogućila da izbjegnu krivično gonjenje.
SDT je u predmetu “Klap” optužilo 19 osoba za utaju poreza i doprinosa, čime je državni budžet oštećen za 2,6 miliona eura.
CIN-CG je ranije pisao i da je većina optuženih pripadnika kriminalnih grupa koje su utajile milione eura, među kojima su i lica iz slučaja “Klap” sporazumno osuđeno samo na uslovne kazne i da plate po par hiljada eura. Sve ove sporazume odobrio je sudija Boris Savić, a većinu dogovora sklopila je tužiteljka Mitrović.
Tužilac Srđa Jovanović iz Kotora podnio je ostavku, nakon postupka koji je SDT pokrenuo protiv njega, čime je izbjegao vođenje disciplinskog postupka. SDT je pokrenuo postupak protiv Jovanovića prije više od godinu dana zbog sumnje da je počinio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Iz SDT-a nijesu odgovorili u kojoj je fazi ovaj postupak, te da li je podignuta optužnica protiv bivšeg tužioca.
Iz Osnovnog državnog tužilaštva u Nikšiću rečeno je za CIN-CG i da je postupak protiv tužioca Vukasa Radonjića, zbog sumnji u porodično nasilje, još u fazi izviđaja.
Tužioca SDT-a je još u maju mjesecu supruga prijavila za porodično nasilje, ali nikšićko tužilaštvo već tri mjeseca ne donosi odluku da li će goniti Radonjića.
Nema napretka u odgovornosti sudija i tužilaca
Evropski zvaničnici ističu i da je u Crnoj Gori potreban bolji nadzor nad radom pravosuđa, uključujući temeljnije i nenajavljene inspekcije:
“Etičke komisije Sudskog i Tužilačkog saveta u postupanju u predmetima nijesu dovoljno djelotvorne i konzistentne”.
I direktorka CEGAS-a Marija Popović Kalezić za CIN-CG ocjenjuje da je (ne)sprovođenje i (ne)funkcionisanje sistema unutrašnje kontrole, ali i spoljne, ključni razlog neprocesuiranja sudija i tužilaca:
“Specijalno državno tužilaštvo za pet godina zaredom, nijednom nije imalo kontrolu od strane Vrhovnog državnog tužilaštva, a kašnjenja kontrole od strane viših nad osnovnim, takođe nije bila novina”.
Ona naglašava i da je za sedam godina rada Komisije za odlučivanje po pritužbama u pogledu utvrđivanja zakonitosti rada tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava, podneseno 667 pritužbi, od čega je svega 39 proglašeno osnovanim.
“Za posljednjih sedam godina, utvrđeno je i samo 10 disciplinskih prekršaja (kažnjenih najnižim sankcijama) i šest slučajeva povrede načela Etičkog kodeksa, koje neposredno ne mogu uticati na ocjenjivanje rada, jasno je koliko je svrsihodan i uspješan sistem same kontrole”.
Evropski zvaničnici napominju i na različitu praksu SS i TS kada je u pitanju netačno prijavljivanje imovine Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK).
Objašnjavaju da disciplinska komisija SS nije sankcionisala sudije za tu vrstu nedoličnog ponašanja, dok je TS sankcionisao tužioce smanjenjem njihove plate za 20 odsto.
“Nezavisnost, odgovornost i profesionalizam pravosuđa mora se unaprijediti”, zaključuju iz EK.
Popović Kalezić ističe da kontrolu najbolje oslikava činjenica da je do sada samo jedan tužilac u Crnoj Gori dobio tri, a da su svi ostali ocijenjeni najvisočijom ocjenom, koja im daje mogućnost za dalje napredovanje. Zaključuje da su nužne zakonske izmjene oko kontrole i utvrđivanja odgovornosti u pravosuđu.
TS čeka zakonske izmjene
Član TS Stevo Muk ocjenjuje da odlučivanje o disciplinskoj odgovornosti treba vratiti svim članovima TS, jer je sada ta odgovornost i pravo u najvećem dijelu u Disciplinskom vijeću TS. Muk ističe da je to loša praksa, koja mora biti prevaziđena “uz malo dobre volje koje na čelu Savjeta u proteklih godinu i po dana nije bilo”.
I on naglašava da su neophodne izmjene Zakona o državnom tužilaštvu, kako u dijelu koji propisuje sam postupak utvrđivanja disciplinske odgovornosti, tako i u dijelu opisa disciplinskih prekršaja:
“Moguće da je potrebno proširiti krug inicijatora disciplinskog postupka ili eventualno utvrditi da svako može podnijeti inicijativu za utvrđivanje disciplinske odgovornosti. Odluka o pokretanju disciplinskog postupka bi u krajnjem ostala na disciplinskom tužiocu”, kaže Muk za CIN-CG.
Objašnjava da je zabluda da TS odlučuje o disciplinskoj odgovornosti.
“Jedini takav slučaj je bila inicijativa za razrješenje rukovoditeljke Višeg tužilaštva u Podgorici Lepe Medenice, a on je zaustavljen prije nego je Tužilacki savjet došao u priliku da utvrdi istinu i donese odluku”, navodi Muk.
Prema Zakonu o državnom tužilaštvu predlog za utvrđivanje disciplinske odgovornosti mogu podnijeti rukovodilac državnog tužilaštva, rukovodilac neposredno višeg državnog tužilaštva, vrhovni državni tužilac, ministar pravde i Komisija za praćenje primjene Etičkog kodeksa državnih tužilaca.
Pod nestručnim i nesavjesnim obavljanjem tužilačke funkcije smatra se ako državni tužilac: bez opravdanih razloga ne ostvaruje najmanje 50 odsto rezultata u pogledu kvantiteta rada, osim ako državni tužilac ne da valjane razloge zbog kojih nije ostvario rezultate; započne vršenje poslaničke ili druge javne funkcije ili profesionalno obavljanje druge djelatnosti; bude ocijenjen dva puta uzastopno ocjenom ne zadovoljava; ima dva puta izrečenu disciplinsku sankciju za teže disciplinske prekršaje; učini teži disciplinski prekršaj kojim je nanijeta značajna šteta po ugled državnog tužilaštva.
Vd VDT Tatjana Begović je za CIN-CG istakla da je u toku rad na izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu: “Predstavnici Državnog tužilaštva i Tužilačkog savjeta, članovi Radne grupe, nastoje da konkretnim predlozima daju doprinos da se određene norme koje se odnose i na disciplinsku odgovornost dodatno preciziraju”.
Begović naglašava da Državno tužilaštvo u svom radu prepoznaje isključivo učinioce krivičnih djela, ko god oni bili i koju god funkciju obavljali: “Ukoliko postoji sumnja da je neko učinio krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti, prema njemu se postupa na isti način, bez obzira na to da li je riječ o državnom tužiocu, sudiji ili predstavniku bilo koje druge profesije”.
U odnosu na državne tužioce protiv kojih je pokrenut krivični postupak, TS u trenutnim fazama postupaka, pojašnjava Begović, donio je jedine moguće odluke, a to su odluke o suspendovanju: “Zakonom o državnom tužilaštvu je propisano da ukoliko je državni tužilac osuđen za djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje tužilačke funkcije to predstavlja najteži disciplinski prekršaj”.
Međutim, to nije i jedini način da tužilac bude razriješen. To se, prema zakonu, može uraditi i zbog nestručnog i nesavjesnog rada. Takvih slučajeva, sudeći po odlukama TS, nije bilo u Crnoj Gori.
Vesković: Katnića trebalo disciplinski kazniti
Pravna savjetnica Akcije za ljudska prava Marija Vesković ocjenjuje za CIN-CG da bi trebalo dati disciplinskom tužiocu ovlašćenje da inicira pokretanje disciplinskih postupaka. Takođe, ističe ona, treba uzeti u obzir i predlog Venecijanske komisije iz 2015. godine da se za disciplinskog tužioca izabere osoba van tužilaštva, čime bi se povećao demokratski legitimitet i kredibilitet utvrđivanja odgovornosti.
Kao primjer navodi slučaj bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića koji nikada nije odgovarao zbog objavljivanja saopštenja sa izvodima iz transkripata materijala dobijenog primjenom mjera tajnog nadzora, a što predstavlja teži disciplinski prekršaj. Katnić je iznosio informacije koje je saznao u predmetima i koristio funkciju za ostvarivanje svojih privatnih interesa.
“Ni tadašnji v. d. VDT-a Ivica Stanković, ni ministar pravde Vladimir Leposavić nijesu uradili ništa iako su imali zakonsko ovlašćenje da pokrenu postupak protiv Katnića”.
SD je partija koja se posljednjih godina potpuno reformisala, ocijenio je predsjednik Albanske alternative, Nik Đeljošaj. On je komentarišući izjavu lidera SD-a Damira Šehovića koji je, između ostalog, kazao da je “logično da Spajić bude mandatar”, rekao da SD mora da bude činilac nove Vlade.
“Reforma, koja je i danas slikovito pokazala njihov stav nakon konsultacija sa predsjednikom Crne Gore, a radi se o stavu u vezi sa mandatom za sastav 44. Vlade Crne Gore. SD smatra da Spajiću treba dati mandat, što je pokazatelj da je Crna Gora poštovana kao parlamentarna demokratija, da je SD partija koja prerasta u ozbiljnu političku ideju i kojom upravljaju mladi i obrazovani pojedinci”, kazao je Đeljošaj.
Takođe, dodaje, nakon kraha SDP-a na parlamentarnim izborima, SD kao dio koji se izdvojio, ali koji je sada nasljednik te ideje SDP-a iz 90-ih, prema mišljenju Đeljošaja, mora da bude činilac nove Vlade.
Đeljošaj je kazao da ako se principijelno zalažemo da SNP bude činilac, “tako mislim da treba da bude i SD”.
“Uostalom, to su dvije različite strane medalje Crne Gore, ali kao takve su dio našeg društva”, naglasio je on.
Prema riječima Đeljošaja, svoj demokratski kapacitet pokazao je upravo i SNP, jasno izjavljujući da mandat za formiranje vlasti pripada Spajiću.
“Ovo je dokaz poštovanja volje naroda, kao i parlamentarnih i izbornih procedura i pravila. S obzirom da danas svi imaju stav da manjine treba da budu činioci Vlade, treba svima nama, ozbiljan, i mislim veoma dobronamjeran stav, da dio vlade moraju biti i SNP i SD. Nadam se da će sve političke partije koje budu činile novu većinu imati ovakav stav i princip, ali i mandatar Spajić”, naglasio je on.
Poručuje da Crna Gora želi razvoj, kao i da radimo zajedno, ali i da se, kako ističe, pomirimo i poštujemo prošlost, i na taj način možemo graditi zajedničku budućnost.
Ljubav treba da bude pokretač za sve, a među najznačajnijima je ljubav prema otadžbini, smatra on
Bivši premijer Zdravko Krivokapić kazao je da lidera pokreta Evropa sad Milojko Spajić nije klasičan političar. Naveo je da je on spoj “crnogorske genetike, japanske škole i jevrejske logike”. On ne sumnja da će predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uskoro dati mandat za sastav nove vlade.
-Ljubav treba da bude pokretač za sve, a među najznačajnijima je ljubav prema otadžbini. Poznavajući predsjednika Milatovića, neupitno je da mu je Crna Gora na prvom mjestu, ne sumnjam da će uskoro dati mandat i deblokirati državu- objavio je Krivokapić na Tviteru.
Ljubav treba da bude pokretač za sve, a među najznačajnijima je ljubav prema otadžbini.
Poznavajući predsjednika g. Milatovića @JakovMilatovic, neupitno je da mu je Crna Gora na prvom mjestu, ne sumnjam da će uskoro dati mandat i deblokirati državu.
-Za naše prilike on je neponovljiv, jer je spoj crnogorske genetike, japanske škole i jevrejske logike. Ovaj dvojac će dovesti do preporoda nas i našeg društva. Uspjećemo zajedno. Vrijeme je- smatra Krivokapić.
Tivćanin R.B (46) osuđen je na kaznu zatvora u ukupnom trajanju od 18 dana jer je prethodne večeri nakon 21 sat upravljao teretnim motornim vozilom u koncentraciji od 2,35 g/kg alkohola u organizmu, saopštio je Marko Đukanović, predsjednik Suda za prekršaje u Budvi.
Osim kazne, kako dodaje, izrečena mu je i zabrana upravljanja vozilima u trajanju od četiri mjeseca kao i četiri kaznena boda.
Dalje se navodi da je u odvojenom postupku M.Đ. (38) iz Niša, državljanin republike Srbije kažnjen novčanim kaznom u iznosu od 550 eura zbog posjedovanja manje količine marihuane, kao i zbog nezakonitog boravka na teritoriji Crne Gore u trajanju dužem od 120 dana.
“Osim kazne, izrečena mu je zaštitna mjera protjerivanja stranaca sa teritorije Crne Gore u trajanju od šest mjeseci, koju će izvršiti Uprava policije u roku od osam dana. Kazna mu je kao stranom državljaninu naplaćena odmah po izricanju odluke”, navodi se u saopštenju Suda za prekršaje u Budvi.
Danas oko 13 časova, na Velikoj plaži u Ulcinju, utopio se Safet O. (58) iz Tutina, prenosi Nova.rs.
Prema riječima očevidaca, njega je iz vode izvukao doktor iz Novog Pazara Faruk Pašović i uz pomoć medicinske sestre iz Bosne i Hercegovine započeo reanimaciju na plaži.
Ubrzo potom, na lice mjesta je pristigla ekipa ulcinjske hitne pomoći, ali muškarcu nije bilo spasa.
U Crnoj Gori je već danima na plažama istaknuta crvena zastava zbog izuzetno snažnih talasa, pa se pretpostavlja da su jake morske struje uzrok utapanja muškarca iz Tutina.
Prema navodima pojedinim medija, supruga utopljenog Tutinca je u kritičnom stanju prevezena u bolnicu.
Predsjednik SNP-a Vladimir Joković je nakon konsultacija kod predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića kazao da daju načelnu podršku kandidatu Pokreta Evropa sad Milojku Spajiću za mandatara nove vlade, ali i da to ne znači blanko podršku i da im nije prihvatljiva vlada koja će imati podršku 41 poslanika.
Joković kazao da im je prihvatljiva vlada sa podrškom 49 poslanika (Foto: TVCG)
„Svjesni smo kakav su rezultat pokazali izbori i u načelu prihvatamo da Evropa sad može da dobije mandatara. Nijesmo doveli do kraja razvore sa eventualnim mandatarom Spajićem i ono što smo istakli da nikako ne bi voljeli, niti bi bili dio vlade koju bi sačinjavao 41 poslanik. 43 je nešto što za nas nije poželjno, već želimo da to bude i više od 49, da Vlada bude inkluzivna, kako bi sve ono što nijesu mogle dvije prethodne ona ostvari“, kazao je Joković.
Dodao je da očekuju vladu koja bi imala četvorogodišnji mandat i da ključne odluke ne zavise od jednog poslanika, te da se ona formira što brže.
„Naša načelna podrška ne znači i potpuna podrška, nije blanko podrška do dogovora ko će je sve činiti, koji će biti prioriteti i rokovi za njihovu realizaciju i hoće li ona biti stabilna. Dali smo podršku partiji koja je osvojila naviše mandata na prethodnim izborima, a od predsjednika Milatovića smo čuli da je PES kandidovao Spajića i i naš stav bi bio isti i da je u pitanju neko drugi iz te partije“, poručio je Joković.
Na konsultacijama u ime SNP i Demosa koji su u kolaiciji nastupili na prethodnim izborima razgovarali su Joković, Dragoslav Šćekić i Miodrag Lekić.
(Foto: TVCG)
Predsjednik Milatović će danas razgovarati i sa predstavnicima Hrvatske građanske inicijative u 16 časova.
Ranije danas, imao je konsultacije sa predstavnicima GP URA i SD-a.
Milatović je juče razgovarao sa liderima Demokrata, Bošnjačke stranke i Demokratske narodne partije.
Aleksa Bečić i Ervin Ibrahimović podržali su Milojka Spajića kao mandatara, dok je Milan Knežević ponovio da bi mjesto predsjednika parlamenta trebalo da pripadne koaliciji Za budućnost Crne Gore.
Iz Upravnog suda Crne Gore reagovali su na današnji izjavu premijera u tehničkom mandatu Drtana Abazovića i poručili da nisu ni u čijim kandžama. Na meti Abazovića se danas ponovo našao Upravni sud jer je poništio nezakonito rješenje Vlade o razrješenju Zorana Brđanina, te su Vladi dali rok od 30 dana da donese zakonitu odluku. Abazović nije želio da kaže kakva će biti odluka Vlade, te hoće li vratiti Brđanina na mjesto direktora Uprave policije.
“Policija je u kandžama mafije, Ljuba Milovića, Zorana i Petra Lazovića neće biti dok je 43. Vlade. Je li sud u njihovim kandžama neka procijene građani. Dakle, Ljubo Milović, Zoran Lazović, Petar Lazović i ta ekipa neće upravljati Upravom policije dok je 43.Vlade. Hoće li upravljati drugim institucijama koje nijesu u nadležnosti izvršne vlasti nije pitanje za mene, pitajte Upravni sud”, rekao je danas Abazović novinarima na Cetinju nakon konsultacija sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem o mandataru za sastav nove vlade.
Na to su reagovali iz Upravnog suda i istakli da nije rijetkost (a ni skora pojava) da se na crnogorskoj javnoj sceni komentarišu sudske odluke.
“Bez obzira što su komentari, vrlo često politikantske prirode i lišeni bilo kakve pravne argumentacije, Upravni sud podržava slobodu izražavanja svih subjekta, da kroz pravno obrazloženu kritiku utiču da sudovi bolje rade, naročito ako obrazložena kritika može predstavljati dio rasprave o eventualno nepravilnom radu sudskog sistema ili dio konteksta o sumnji u nezavisnost ili nepristrasnost sudija”, naveli su iz Upravnpg suda.
Naglašavaju da upravo prepoznajući važnost slobode izražavanja i Evropski sud za ljudska prava navodi da su nezavisnost i nepristrasnost pravosuđa važne za javnost i ne smiju biti izostavljena iz javne rasprave, naročito u zemlji gdje je sudstvo u tranziciji ka nezavisnom i nepristrasnom sudstvu (kakvo društvo je Crna Gora).
“Imajući u vidu najnovije navode o radu Upravnog suda Crne Gore, veoma je važno istaći da Upravni sud nije u bilo čijim ”kandžama”, te da se odluke donose isključivo na osnovu Ustava Crne Gore, zakona i ratifikovanih međunarodnih dokumenata. Da li je bilo onih koji su nezadovljni odlukama sudova i da li će ih biti, je pitanje koje ne treba postavljati, jer neko uvijek mora izgubiti sudski spor. Kao što je naprijed navedeno, ne bi trebalo da predstavlja ništa sporno ni komentarisanje sudskih odluka, ukoliko se takav komentar ne pretvori u očiglednu uvredu pravosuđa. Ali ono što ne bi smjelo da se radi u jednom drušvu, koje pretenduje da bude demokratsko, je nepoštovanje sudskih odluka, bez obzira na to da li one nekom odgovaraju ili ne. Zamislite situaciju da neko sebi da za pravo i kaže da pravosnažno osuđeni ubica, njegovom ili njenom voljom, neće izdržavati kaznu zatvora koja mu je izrečena”, poručuju iz Upravnog suda.
Napominju da kada su u pitanju hiljade predmeta koji su u radu pred Upravnim sudom Crne Gore, ne ulazeći, za sada, što je razlog ogromnom prilivu predmeta u zadnje dvije godine, važno je istaći da je upravo zbog tolikog broja predmeta, prije par mjeseci donijeta odluka da predmeti povraćaja i obeštećenja, radni sporovi, sporovi koji se odnose na prestanak mandata i sporovi koji se odnose na disciplinski postupak, imaju prioritet u rješavanju u Upravnom sudu.
“Za svaku od navedenih grupa predmeta postoje razlozi za prioritet u rješavanju, pa je tako, kada su u pitanju predemti koji se odnose na prestanak mandata, razlog zbog kojeg se isti imaju smtrati prioritetnim taj što predstavlju jednu vrstu sporova iz radnog odnosa, koji predmeti su hitni, a s druge strane, bržim rješavanjem tih predmeta bi se spriječila zloupotrebe, čija krajnja posljedica je plaćanje ogromne štete, koju plaćaju građani Crne Gore”, naglašavaju iz Upravnog suda.
Takva organizacija rada u Upravnom sudu Crne Gore, dodaju, je uslovila rezultatet rada tog suda na način što je sud u prvih šest mjeseci ove godine riješio 4275 predmeta, odnosno za 76,29 odsto više nego za prvih šest mjeseci 2022.godine, kada je riješeno 2425 predmeta.
“Na kraju, uz poziv za sve one koji imaju bilo kakva saznanja o nekim nezakonitostima u radu Upravnog suda Crne Gore, da ta saznanja podijele sa nadležnim državnim organima, treba istaći i činjenicu da sudije Upravnog suda Crne Gore imaju obavezu, da kroz obavljanje sudijske funkcije, u skladu sa pozitivnim pravnim propisima, najprije usmjeravaju, ali i eventualno koriguju rad upravnih organa, na način što će u upravnom sporu donijeti odlukukoja će sadržati razložno obrazloženje sa poukama koje će unaprijediti rad organa uprave, a sve u cilju postizanja potpune pravne sigurnosti građana. Bez obzira na sve opstrukcije, a radi građana Crne Gore, sud će sve svoje kapacitete, i u takvim otežanim okolnostima, angažovati radi što bržeg rješavanja sporova koji se vode pred Upravnim sudom Crne Gore”, zaključuju u Upravnom sudu.
Žičara „Kotor-Lovćen“ za komercijalnu vožnju biće otvorena 12. avgusta, potvrdio je za Portal RTCG predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić.
Testiranje konstrukcije žičare teče po planu, i trenutno je u finalnoj fazi. To uključuje i radove na povezanim objektima.
Podsjetimo, na Dan državnosti 13. jula upriličena je radna posjeta predsjednika Vlade Crne Gore Dritana Abazovića i delegacije, povodom finalizacije radova i to svega godinu dana nakon polaganja kamena temeljca.
Abazović je danas novinarima u Vili Gorica kazao da je žičara Kotor-Lovćen najveći projekat u istoriji Crne Gore kada je u pitanju njena promocija.
On je naveo da se 30 godina priča o žičari, a da su sada uspjeli da je imaju za godinu.
„Tačno je da je bilo problema sa napajanjem električnom energijom. To je stvar infrastrukture Crne Gore. Uspjeli smo u utorak da riješimo jednu situaciju da oni imaju priključak na jednu trafostanicu koja im je glavna, imaće i na neke sporedne, a imaju i alternativne modele napajanja i ja se nadam da čim završe to infrastrukturno, da će ona biti stavljena u funkciju“, rekao je Abazović.
Komentarišući izjave mještana da je izgradnjom žičare devastiran Nacionalni park Lovćen, Abazović je poručio da građani ne treba da se plaše projekata.
On je naveo da će vrijednost Nacionalnog parka Lovćen samo da poraste nakon što se žičara stavi u pogon i da će svim mještanima koji gravitiraju na tom području donijeti benefite u ekonomskom smislu.
Projekat realizuje konzorcijum Novi Volvox – Leitner na osnovu koncesionog ugovora koji je potpisan u decembru 2021. godine.
Trasa žičare polazi od Duba, koji se nalazi na teritoriji Opštine Kotor i vodi do lokaliteta Kuk na planini Lovćen, na 1,35 hiljada metara nadmorske visine. Projektovani kapacitet je 48 gondola na nivou od 1,2 hiljade putnika po satu, dok je vrijeme putovanja od stanice Dub do stanice Kuk nepunih 11 minuta.
Predsjednik Socijaldemokrata (SD) Damir Šehović poručio je da je logično da Milojko Spajić bude mandatar, budući da je Pokret „Evropa sad“ osvojio najviše mandata, ali da to ne znači da će on ili bilo ko drugi imati blanko podršku SD-a. Istakao je da Spajić u Socijaldemokratama može imati kvalitetnog sagovornika ako istinski bude na stanovištu da je Crnoj Gori potrebna suštinska, proevropska, NATO i vlada sa karakterom prijatelja međunarodnoj zajednici.
Šerhović nakon sastanka (Foto: RTCG)
„Ako želi vladu koja je formirana pošto-poto i koja bi bila posvađana sa EU, onda je to put u nestabilnost i ne vidimo razlog ni za razgovorima na temu oko buduće vlade. Nijesmo spremni da zarad fotelja pogazimo principe za koje se zalažemo“, kazao je Šehović nakon sastanka sa predsjednikom države Jakovom Milatovićem na Cetinju.
Socijaldemokrate, dodaje on, smatraju da je Crnoj Gori pod hitno potrebna stabilna i politička vlada, te da će samo kao takva moći da se nosi sa izazovima koji su ostali u nasljeđe od odlazeće, kako je rekao, karikature od vlade.
„Preduslov, po nama, nije u brojevima, već u vrijednosnom konsenzusu koji je potrebno postići u paralamentu. Zagovaramo parlamentarnu većinu koja bi iskreno bila okupljena oko proevropskog, NATO, građanskog, sekularnog i antifašističkog društva“, istakao je predsjednik SD-a.
Poručio je i da niko nije obezbijedio dovoljnu podršku.
„Vrijednosna većina koja bi tvorila parlamentarnu većinu morala bi da bude većina koja ni trenutak ne bi imala dilemu da li se aktivnosti u Rusiji mogu okarakterisati kao agresija, da li su na pravoj strani Ljubo Čupić ili njegovi dželati, te da li su haški osuđenici raztni zločinci ili heroji nacije…“
Šehović je naveo da bi sve suprotno predstavljalo avanturizam i bilo bi uvod u političku nestabilnost.
„Nijesmo zagovornici pravljenja parlamentarne većine pošto-poto od strane političkih subjekata, čiji presjek zajedničkih politika je prazan skup. Mislimo da bi takva parlamentarna većina vjerovatno bila u kapacitetu da iznjedri nestabilnu vladu. Prosto, nekad je manje više“, dodao je on.
(Foto: RTCG)
Sa predstavnicima Socijalističke narodne partije Milatović će se sastati u 14 časova.
Predsjednik će sa predstavnicima Hrvatske građanske inicijative razgovarati u 16 časova.
Milatović je juče razgovarao sa liderima Demokrata, Bošnjačke stranke i Demokratske narodne partije.
Aleksa Bečić i Ervin Ibrahimović podržali su Milojka Spajića kao mandatara, dok je Milan Knežević ponovio da bi mjesto predsjednika parlamenta trebalo da pripadne koaliciji Za budućnost Crne Gore.
Да бисмо пружили најбоље искуство, користимо технологије попут колачића за чување и/или приступ информацијама о уређају. Сагласност са овим технологијама ће нам омогућити да обрађујемо податке као што су понашање при прегледању или јединствени ИД-ови на овој веб локацији. Непристанак или повлачење сагласности може негативно утицати на одређене карактеристике и функције.
Функционално
Увијек активан
Техничко складиштење или приступ је стриктно неопходан за легитимну сврху омогућавања коришћења одређене услуге коју изричито захтева претплатник или корисник, или за једину сврху обављања преноса комуникације преко електронске комуникационе мреже.
Преференце
Техничко складиштење или приступ су неопходни за легитимну сврху чувања преференција које не захтевају претплатник или корисник.
Статистика
Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у статистичке сврхе.Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у анонимне статистичке сврхе. Без судског позива, добровољне сагласности од стране вашег Интернет провајдера или додатне евиденције треће стране, информације сачуване или преузете само за ову сврху се обично не могу користити за вашу идентификацију.
Маркетинг
Техничко складиште или приступ су потребни за креирање корисничких профила за слање реклама или за праћење корисника на веб локацији или на неколико веб локација у сличне маркетиншке сврхе.
Foto: Kabinet predsjednika Crne Gore
Joković kazao da im je prihvatljiva vlada sa podrškom 49 poslanika (Foto: TVCG)
(Foto: TVCG)
Šerhović nakon sastanka (Foto: RTCG)
(Foto: RTCG)