U Crnoj Gori je intenzitet saobraćaja umjeren, a očekuje se da će tokom dana biti pojačan na većini puteva, saopštili su iz Auto moto saveza (AMSCG).
Iz AMSCG su, zbog najavljenih vremenskih nestabilnih prilika, savjetovali vozačima da vožnju i brzinu prilagode trenutnom stanju i uslovima na putu.
Na magistralnim putevima M-1 granični prelaz (GP) Debeli Brijeg – Herceg Novi – Kotor – Tivat – Budva – Bar – Ulcinj – GP Sukobin, M-2 Podgorica – Sotonići – Petrovac i M-10 Podgorica – Cetinje – Budva, od 17 do 22 sata, saobraćaj je zabranjen za teretna vozila čija najveća dozvoljena masa prelazi 7,5 tona.
Saobraćaj nije zabranjen vozilima sa prvenstvom prolaza, za održavanje puteva i PTT instalacija, za pomoć na putu, specijalnim vozilima za prevoz životinja, betona i asfaltne mase, hladnjačama koje prevoze lako kvarljivu robu, kao ni vozilima za prevoz opasnih materija na dijelu puta od GP Debeli Brijeg do kružnog toka u Lipcima.
Na magistralnom putu M-5 Rožaje – Špiljani zbog radova saobraćaj će biti obustavljen od 13 do 16 sati i od 20 sati i 30 minuta do pola sata prije ponoći.
Zbog miniranja na dionici regionalnog puta R-17 Čekanje-Resna dolaziće do obustave saobraćaja za sve vrste vozila od devet do 12 i od 13 do 16 sati.
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi I faza, u mjestu Vukov most, zbog radova promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Na regionalnom putu Mateševo-Kolašin u toku je rekonstrukcija puta, pa se saobraća jednom trakom naizmjenično na mjestima radova.
Na magistralnom putu M-5 Ribarevine – Dračenovac, u mjestu Rožaje, saobraćaj je preusmjeren sa dvosmjernog na jednosmjerni i obustavlja se najduže do 30 minuta zbog sanacije zidova.
Na magistralnom putu M-2 Podgorica – Bioče saobraćaj je, zbog izgradnje bulevara Vilija Branta, promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Zbog rekonstrukcije promijenjen je režim saobraćaja i na magistralnom putu M-2 dionica Lepenac–Ribarevina–Poda–Berane, na lokalitetima Ribarevina-Poda i Poda-Berane.
Saobraćaj na magistralnom putu Nikšić – Vilusi, na dionici Nikšić – Kuside, promijenjen je sa dvosmjernog na jednosmjerni zbog rekonstrukcije.
Zbog sanacije klizišta „Bukovik 2” na magistralnom putu M-2 Petrovac–Sotonići, u mjestu Bukovik, saobraćaj je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Promijenjen je režim saobraćaja i od raskrsnice Podgorica – Cetinje – Nikšić do Komanskog mosta.
Zbog sanacije klizišta na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Gojakovići, saobraćaj je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Kako je „Vijestima“ rečeno grupa mladića bila je na noćnom kupanju na Slovenskoj plaži, nakon čega su nasrnuli na čuvara plaže i pretukla ga
Budvanska policija traga za trojicom mladića koji su preksinoć, dva sata iza ponoći pretukli čuvara kupališta na Slovenskoj plaži kod Vile Manojlović.
Kako je „Vijestima“ rečeno grupa mladića bila je na noćnom kupanju na Slovenskoj plaži, nakon čega su nasrnuli na čuvara plaže i pretukla ga.
Čuvar je zadobio teže povrede.
Policijski imspektori izuzeli su video snimke sa video nadzora na više lokacija u gradu, te se vrši intenzivna istraga kako bi se utvrdio identitet hiligana.
“Euro asfalt” nije ispunio ni četvrti rok za završetak ove investicije čiji su troškovi porasli sa 34 na 56 miliona
Sarajevskoj kompaniji “Euro asfalt”, koja za državu gradi regionalni put Jezerine – Lubnice, blokiran je žiro-račun na iznos od 312 hiljada. To je podatak s liste Centralne banke.
Ovoj kompaniji je 10. jula istekao i četvrti rok za završetak izgradnje ovog puta. “Vijesti” u Ministarstvu kapitalnih investicija i Upravi za saobraćaj nisu mogli dobiti informaciju kako će blokada računa uticati na ovaj posao i da li država sada može raskinuti ugovor s ovim izvođačem.
Nakon javnog tendera u 2016. godini kao najpovoljniji ponuđač izabran je “Euro asfalt” s kojim je u decembru te godine potpisan ugovor za ovaj posao vrijedan 34,6 miliona eura. Ovi troškovi su kroz razne anekse u međuvremenu povećani na 56 miliona eura.
Radovi su počeli u maju 2017. godine, a trebalo je da budu završeni u maju 2020. godine. Izgradnja je obustavljena 2018. godine zbog pojave velike količine vode u tek iskopanom tunelu. Nakon toga je potpisan aneks ugovora kojim se radovi produžuju do novembra 2020. odnosno samo za šest mjeseci duže od orginalnog roka iz ugovora.
Kako ni taj rok nije ispunjen, zvanično zbog propusta u projektnoj dokumentaciji, potpisan je novi aneks kojim je rok za završetak pomjeren za 20. oktobar 2022. godine. Ni taj rok nije ispunjen, pa je izvođaču data i četvrta šansa da put završi do 10. jula 2023. Međutim, izvođač je iznevjerio i tu šansu, rok je produžen do kraja ove godine, a sada mu je račun u blokadi.
Zakonitost ovog posla, raznih aneksa osnovnog ugovora i obavljenih isplata, istražuje Specijalno državno tužilaštvo na osnovu prijave iz Ministarstva kapitalnih investicija iz marta prošle godine kada je ministar bio Mladen Bojanić.
Pripremu projekta i dokumentacije vodilo je Ministarstvo saobraćaja dok je na njegovom čelu bio Ivan Brajović, dok je ugovor potpisao 2. decembra 2016. novi ministar Osman Nurković na početku svog mandata.
U prijavi tužilaštvu su ministar Nurković i tadašnji direktor Uprave za saobraćaj Savo Parača osumnjičeni da su zloupotrebom službenog položaja nanijeli štetu državi.
Prijavom se navodi sumnja da je izvođač na tenderu namjerno prikazao nižu cijenu da bi dobio posao, kao i sumnje da je očekivao da će zbog propusta u projektu moći da računa na anekse i povećavanje cijene, a time i dobiti.
Problematično je što ugovorom nisu dovoljno zaštićeni interesi države u slučaju kršenja obaveza izvođača, što su pogrešno prikazane činjenice i prikrivani propusti u projektovanju kao i što je aneksom naknadno u ugovor dodata takozvana “klizna skala” u visokom procentu za obračun eventualnih naknadnih radova, što je i uticalo na vrlo visoki rast naknadnih uplata izvođaču.
U Crnoj Gori danas će biti nestabilno vrijeme sa kišom i grmljavinom.
Na sjeveru prijepodne će biti promjenljivo oblačno, u zapadnim predjelima biće kiše i grmljavine, a sredinom dana i popodne i u ostalim predjelima oblačno sa kišom i grmljavinom.
Duvaće umjeren do jak, u planinama na udare i vrlo jak, vjetar južnih smjerova. Najviša dnevna temperatura od 18 do 27 stepeni.
Na jugu će biti promjenljivo do pretežno oblačno i nestabilno sa kišom i grmljavinom. Već u ranim jutarnjim satima, posebno na primorju očekuje se kiša sa grmljavinom.
Zbog prodora hladnog atmosferskog fronta potencijalno je moguće formiranje olujno-grmljavinsko gradonosnih oblaka, lokalno i kratkotrajno sa obilnom kišom, jakom grmljavinom i vrlo jakim-olujnim vjetrovima u zoni oblaka. Temperatura do 28 stepeni.
More će biti talasasto do jače talasasto. Vjetar uglavnom južni i jugoistočni umjeren do pojačan, a u zoni grmljavinskih oblaka očekuju se vrlo jaki vjetrovi. Temperatura mora oko 28 stepeni. UV indek je visok, oko 7 UV jedinica.
Na sjeveru u nedjelju biće promjenljivo oblačno. Tokom većeg dijela dana u većini mjesta uglavno suvo vrijeme. Kiša se očekuje ujutru, zatim ponovo popodne i naveče. Duvaće umjeren do pojačan jugozapadni vjetar.
U ponedjeljak, umjereno do pretežno oblačno povremeno sa kišom i grmljavinom. Krajem dana i tokom noći, vjetar će biti u skretanju na sjeverni umjeren do pojačan.
Na jugu, u nedjelju znatno manje kiše, uglavnom ujutru i ponovo uveče. Preko dana biće promjenljivo oblačno i duži periodi suvog vremena.
U ponedjeljak, umjereno do pretežno oblačno povremeno sa kišom i grmljavinom, popodne i naveče postepeno prestanak kiše sa razvedravanjem.
Krajem dana i tokom noći u ponedjeljak prognozira se jačanje sjevernog vjetra. Temperatura vazduha narednih dana u osjetnom padu.
Milatović je ranije prisustvovao svečanosti povodom obilježavanja Dana opštine Plužine
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posjetio je danas manastir Piva.
Milatović je ranije danas prisustvovao svečanosti povodom obilježavanja Dana opštine Plužine.
U obraćanju prisutnima poručio je da je, još od Baja Pivljanina i vojvode Lazara Sočice, područje današnjih Plužina poklanjalo istoriji Crne Gore slavna imena i primjere viteštva i slobodarskoga duha.
– Svake godine, 4. avgust prilika je da se osvrnemo na neustrašivost hrabrih Pivljana i drugih žrtava, koji su položili svoje živote u borbi za univerzalne vrijednosti slobode i pravde tokom Narodnooslobodilačke borbe – poručio je predsjednik Milatović.
Pravnica i nekadašnja poslanica Snežana Jonica kaže da su ministri iz Socijalističke narodne partije i njihov kolega iz GP URA Filip Adžić spriječili njen izbor za članicu Odbora direktora Aerodroma Crne Gore.
Jonicu, koja je nekada bila u SNP-u, za člana Odbora direktora ACG predložio je odlazeći ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović.
Jonica navodi da su u Odbor direktora “Aerodroma Crne Gore” danas izabrana četiri člana, a ne pet kako je propisano.
“Joković, Lalošević i Šćekić su ovih dana predlog da ja budem izabrana doživjeli kao “prst u oko SNP-u”.
Filip Adžić je to doživio kao prst u oko njemu lično, jer “kakav je to način da se imenuju oni koji nas kritikuju” – u prevodu nepodobni su oni koji imaju svoje mišljenje i ne brinu kome će se to mišljenje svidjet kome ne”, navela je Jonica u Fejsbuku.
Prošle godine su, kaže ona, i Joković i Lalošević i Šćekić i Adžić bezrezervno podržali dugogodišnjeg funkcionera DPS-a Momčila Martinovića za isto mjesto za koje je ove sedmice ona bila nepodobna.
“Nasuprot njima, ministar Ervin Ibrahimović mi se obratio sa predlogom da me MKI kandiduje na to mjesto zbog mojih stručnih referenci, jer je smatrao neophodnim osnaživanje stručnih prevashodno pravničkih kapacitete u menadžmentu Aerodroma. Zahvaljujem se ministru Ibrahimoviću na korektnom predlogu. Hvala osovini SNP – URA… što pokazuju ponovo pravo lice. Realno trojni pakt SNP-URA-DPS je njihova prava mjera”, zaključila je Jonica.
Crnogorska Pravoslavna Episkopija kotorsko–primorska donijela je odluku da će u narednom periodu djelovati samostalno. Njihovo saopštenje dostavljeno Radio Cetinju prenosimo u cjelosti.
Zbog nepodnošljivog i ponižavajućeg stanja unutar Crnogorske pravoslavne crkve pod vođstvom Mitropolita Mihaila (Dedeića) i zbog Njegovog otvorenog rada protiv interesa Crnogorske pravoslavne crkve, Crnogorska Pravoslavna Episkopija kotorsko-primorska donosi sljedeće odluke:
1. Od Ilindana 2023. godine će Crnogorska Pravoslavna Episkopija kotorsko-primorska djelovati samostalno, kao čuvar tradicije Crnogorske pravoslavne crkve koja je pod vođstvom Mitropolita Mihaila kanonski i moralno posrnula i njeno funkcionisanje na postojećim osnovama više nije moguće;
2. Crnogorska Pravoslavna Episkopija kotorsko-primorska proglašava prekid pominjanja imena Mitropolita Mihaila (Dedeića) na Svetim liturđijama kao poglavara Crkve, jer se više ne nalazimo pod Njegovim velikim omoforom.
Ove odluke su jednoglasno donijeli Njegovo Visokopreosveštenstvo Arhiepiskop kotorsko-primorski, gospodin Simeon sa sveštenstvom, sveštenomonaštvom i crkvenoslužiteljima Crnogorske Pravoslavne Episkopije kotorsko-primorske.
Razlozi za ovakve odluke su brojni, a polazeći od Svetih kanona Pravoslavne crkve, ovom prilikom ćemo navesti najkrupnije:
1. Mitropolit Mihailo (Dedeić) radi na uništenju ideje o obnovi Crnogorske pravoslavne crkve i sa tim ciljem je doveden na njeno čelo od strane srpskih i ruskih tajnih službi, što brojni ugledni Crnogorci nijesu ni slutili. Njegov zadatak je da drži Crnogorsku pravoslavnu crkvu na jako niskom nivou razvoja, kako bi kao takva služila interesima Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori;
2. Mitropolit Mihailo (Dedeić) još od sedamdesetih godina prošlog vijeka sarađuje sa ruskim tajnim službama, preko kojih je dobijao i poslove u nekadašnjem SSSR-u. Posjedujemo podatke da od 2002. godine sarađuje sa pukovnikom ruske službe GRU – Leonidom Prokopjevim, čije je kadrove dovodio u Crnu Goru i davao im visoke pozicije unutar Crnogorske pravoslavne crkve;
3. Mitropolit Mihailo (Dedeić) je bez saglasnosti članova Svetog Sinoda Crnogorske pravoslavne crkve učlanio Crnogorsku pravoslavnu crkvu u Savez lažnih crkava (tzv. Sinaksis), koji je pod kontrolom pukovnika GRU-a Leonida Prokopjeva. Takav čin, osim što predstavlja jeres, ujedno je i čin otvorene izdaje crnogorskih nacionalnih interesa, jer je ruska služba GRU pokušala da izvrši državni udar u Crnoj Gori 2016. godine;
4. Mitropolit Mihailo (Dedeić) ima zadatak da zatre uspomenu na Blaženopočivšeg Mitropolita Antonija (Abramovića), pa zbog toga već punih 25 godina blokira gradnju nove grobnice za Blaženopočivšeg Mitropolita Antonija. S tim u vezi, Mitropolit Mihailo (Dedeić) je razorio kapelu u Vladičanskom domu na Cetinju, koja je sagrađena za vrijeme Blaženopočivšeg Mitropolita Antonija i iz koje je krenula obnova liturđiskog života. Mitropolit Mihailo (Dedeić) je spriječio distribuciju kompletnog tiraža knjige posvećene Blaženopočivšem Mitropolitu Antoniju, a moguće i da je pomenute knjige i fizički uništio;
5. Mitropolit Mihailo (Dedeić) je bez saglasnosti članova Svetog Sinoda Crnogorske pravoslavne crkve donio novi lažni Ustav Crnogorske pravoslavne crkve 2022. godine, što predstavlja težak kanonski prijestup;
6. Mitropolit Mihailo (Dedeić) i svešenik zadužen za knjigovodstvene poslove ne podnose finansijske izvještaje o poslovanju Crnogorske pravoslavne crkve, a svima je vidljivo da se novac od donacija ne ulaže u razvoj Crnogorske pravoslavne crkve, jer razvoja nema.
Svetom arhijerejskom liturgijom u manastiru Đurđevi stupovi u Beranama danas je obilježeno 810 godina od osnivanja ovog drevnog manastira i 804. godine Eparhije budimljansko-nikšićke.
Litirgiju su služili episkop buenosajreski i južno-centralnoamerički, administrator Eparhije zagrebačko-ljubljanske Kirilo, episkop budimljansko-nikšićki Metodije, episkop zahumsko-hercegovački i primorski Dimitrije i episkop novobrdski Ilarion, izaslanik patrijarha Porfirija.
Pod jurisdikcijom Eparhije budimljansko-nikšićke danas se nalazi deset crnogorskih opština – Andrijevica, Berane, Bijelo Polje, Žabljak, Mojkovac, Nikšić, Plav, Plužine, Rožaje i Šavnik.
Manastir Đurđevi stupovi predstavlja najznačajniji kulturno-istorijski spomenik beranskog kraja i zakonom je zaštićen kao kulturno dobro Crne Gore.
Osnovao ga je 1213. godine župan Stefan Prvoslav, sin velikog župana Tihomira i sinovac Stefana Nemanje, a šest godina kasnije, 1219, u njemu je osnovana budimljanska episkopija.
Budimljansko nikšićka eparhija obnovljena je 2001. godine, takodje sa sjedistem u manastiru Đurđevi stupovi.
Sporna serija čipsa iz Čačka za koju je utvrđeno da je kancerogena, nije dospjela na tržište Crne Gore, pa nema razloga za zabrinutost, potvrdio je u izjavi za Portal RTCG direktor Uprave za bebijednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vladimir Đaković.
Ranije danas su regionalni mediji objavili da je za čips “Chips bits bytes” (rebrasti paprika), proizvođača Chips way d.o.o. iz Čačka na hrvatskoj granici utvrđeno da sadrži visok nivo kancerogenog akrilamida.
To su utvrdili inspektori u Hrvatskoj, a ova informacija je objavljena i na sajtu Evropske komisije.
Đaković za naš portal navodi da nema razloga za brigu jer se sporna serija ne nalazi na našem tržištu.
“Na našem tržištu nema čipsa iz pomenutog lota i serije, a radi se o proizvodu, koji pod određenom franšizom za jedan trgovinski lanac pakuje pomenuta fabrika. Od ovog proizvođaca na našem tržištu postoje drugi proizvodi, koji su redovno kontrolisani u skladu sa planovima službenih kontrola naše Uprave”, istakao je Đaković.
Naveo je da će ustanova na čijem je on čelu u narednom periodu pojačati kontrolu svih sličnih proizvoda kroz pojačan monitoring na tržištu.
“Radi otklanjanja sumnje u ispravnost proizvoda, kao i u cilju veće zdravstvene sigurnosti potrošača”, zaključio je Đaković.
Da čips “Chips bits bytes” ima kancerogenu supstancu, prijavila je Hrvatska, a obavještenje se odnosi na Hrvatsku i Srbiju.
Akrilamid se obično nalazi u hlebu, prženom krompiru, čipsu, žitaricama za doručak, keksima, krekerima i kafi.
Kako je saopštila Hrvatska agencija za hranu, procjenjuje se da prisustvo akrilamida u hrani može povećati rizik od razvoja kancera svim starosnim grupama.
Lazović se žalio da u službi ima mnogo špijuna i da zbog toga ne može da otme jednog “škaljarca”. U komunikaciji sa Šarićem, piše i da na svoju ruku šalje momke da obilaze kuću svoga oca, kako bi pripazili da mu se što ne desi
PolicajacPetar Lazovićbirao je ko će od policajaca s njim raditi u Odsjeku za posebnu operativnu podršku, uprkos tome što su neki od njih, kako tvrdi, imali i po 10 krivičnih prijava.
To proizlazi iz njegove telefonske komunikacije sa Pljevljakom Darkom Šarićem, koju je Europol dostavio crnogorskim istražnim porganima.
Policijskim Sektorom za borbu protiv kriminala tada je rukovodio njegov otac Zoran Lazović, dok je Petar bio neformalni šef Odsjeka za operativnu podršku.
Kako se navodi u komunikaciji sa tada kriptovane aplikacije Skaj, on optuženom Šariću objašnjava kakvu je ekipu fajtera odabrao.
Njih dvojica komunicirali su tokom 2020. godine, a o policijskom eskadronu Lazović mu je pričao početkom avgusta, žaleći se Pljevljaku da ima mnogo “špijuna” zbog kojih nije mogao da otme škaljarca privođenog nekoliko dana ranije…
“Znaš i sam, špijuna masu. Uvaliće nas neko. A samo mojima vjerujem, jer znaju da ih ostavit neću, da sve sa njima dijelim. Brate ovo su sve ludaci i svemu naredni, ovi mogu sve, samo ću kad ljubi radio sa njim, nešto da ih zbrinem koliko toliko. Svi faks završili, svi 10, 15 god. službe, sve bivši fajteri i navijači i svi po 10 krivičnih, ja ih birao. I sve ja doveo”, piše policajac Šariću.
U transkriptima u koje Vijesti imaju uvid ne vidi se što mu je Pljevljak odgovorio, ali jasno proizlazi da je ponudio pomoć, jer mu policajac odgovara da će on to “sam sa drugom”.
“Ma ovo ću ja sa drugom, malo po malo, sam, biće to sve ok. Za tebe i sve… Oko njih ću se ja zabavljat koliko mogu, Imate vi bitnih stvari, sve će to doć na svoje”, piše Lazović tada pritvorenom narko-bosu.
PLATIO MOMKE DA ČUVAJU “Z”
Nekoliko sati prije nego je izvijestio Šarića kakav tim je okupio, uhapšeni bezbjednjak požalio mu se i da je njegov otac zakačio korona virus, ali i pohvalio se kako plaća svoje kolege da čuvaju kuću u kojoj boravi stariji Lazović.
Tada poručuje i da će “je***i majku” svima koji se “slade Z”.
On slovom “Z”, u komunikaciji sa kriminalcima, označava svog oca, proizlazi iz dešifrovane komunikacije koju je Europol dostavio crnogorskim istražnim organima.
“Ja sam krijući od njega tamo po 3 momka poslao. Za ne daj bože ja 20 puta idem… On da zna izbio bi me, ali morao sam moje momke samo platio tj. častio dok je tamo da budu i to je to”, piše Petar Lazović, koji u narednim komunikacijama šalje Šariću i rezultat svog testa na koronu…
Tokom prepiske izvještava ga kakvi su mu planovi u borbi protiv škaljarskog klana i šefa te krimi ekipe Jovana Vukotića, da se priprema “da otme” vojnika tog škaljarca iz Kotora, ali i šalje fotografije ljudi koje muči…
Šariću je, osim povjerljivih informacija, slao i nebitne informacije, pričao mu o porodičnim prilikama, raspitivao se kakvo je mišljenje Pljevljaka o decenijskim prijateljima svog oca i da li im taj narko-bos vjeruje…
Petar Lazović uhapšen je prije godinu, iako je Specijalno državno tužilaštvo još u julu 2021. godine dobilo transkripte koji teško optužuju njega i Milovića, ali je tadašnji specijalni tužilac Saša Čađenović u januaru prošle godine arhivirao predmet i oslobodio ih odgovornosti.
Istraga je pokrenuta četiri mjeseca nakon odluke Čađenovića, i to tek kada je portal Libertas objavio prepiske policajaca s pripadnicima organizovane kriminalne grupe kavački klan i njihovim beogradskim saradnicima Veljkom Belivukom i Markom Miljkovićem.
U međuvremenu, uhapšen je i Čađenović, kojeg teret da je kao specijalni tužilac igrao za Zvicerovu ekipu.
Nekadašnjeg tajnog agenta SDT sada tereti da je, kao službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost, privremeno raspoređen u policijski SBPOKK, radio za mafiju, umjesto protiv nje.
Oni su početkom januara podigli optužnicu protiv njega, odbjeglog policajca Ljuba Milovića, Radoja Zvicera, Slobodana Kašćelana, Radoja Živkovića, Nikole Spasojevića, Milana Vujotića, Duška Roganovića, Radovana Mujovića, Radovana Pantovića i Nikše Perovića.
Prema navodima optužnice, ta kriminalna organizacija formirana je u drugoj polovini 2020. godine i pored Crne Gore djelovala je u Južnoj Americi, Africi, Evropi i Australiji. Optuženi se terete za više teških krivičnih djela, kao što su teška ubistva, pokušaji ubistava, šverc droge, oružja i cigareta, kao i zloupotreba položaja.
Lazović je obuhvaćen i u još nekoliko predmeta SDT-a, a svi se odnose na organizovanu kriminalnu grupu kavčani.
Tokom iznošenja odbrane negirao je izvršenje krivičnih djela, tvrdeći da je članove tog klana hapsio, a ne sa njima drugovao.
Iz Lazovićevog pravnog tima ranije su saopštili da izloženost njihovog branjenika javnom mnjenju i osudi traje kontinuirano više od godinu.
Konstatovali su da protiv njega ne postoji nijedan dokaz, osim poruka sa Skaj ECC aplikacije.
Trudim se, upiremo…
Tokom jedne “seanse”, Lazović prepričava Šariću koga su od “dušmana” uhapsili, ali i kako ih “kriminalistički obrađuju”.
“Brate, trudim se. Upiremo. Malo ga povedem po par sati u nepoznatom pravcu”, šalje on nakon hapšenja optuženog za ubistvo Podgoričanina Saše Klikovca.
Pljevljaku je slao fotografije zlostavljanja uhapšenih pripadnika škaljarskog klana, sadržaja njihovih telefona…
Batinaški odred u srcu policije
Policijski Odsjek za koji mlađi Lazović tvrdi da ga je sastavljao, rasformiran je nakon četiri godine rada.
Taj tim formalno je umetnut u sistem UP u vrijeme dok je pomoćnik direktora bio Zoran Lazović.
Većinu pripadnika tog Odsjeka tužilaštva istražuju zbog nečovječnog postupanja prilikom policijskog rada i zlostavljanja uhapšenih.
Prema prepiskama sa Skaja, Odsjek kojim je neformalno šefovao mlađi Lazović djelovao je kao batinaški odred u srcu policije.
Policijski eskadron pod patronatom Zorana Lazovića i njegovog sina Petra za svoje nezakonite i zakonite poslove koristio je privatne automobile biznismena Ranka Ubovića, a ne službena vozila Uprave policije.
Да бисмо пружили најбоље искуство, користимо технологије попут колачића за чување и/или приступ информацијама о уређају. Сагласност са овим технологијама ће нам омогућити да обрађујемо податке као што су понашање при прегледању или јединствени ИД-ови на овој веб локацији. Непристанак или повлачење сагласности може негативно утицати на одређене карактеристике и функције.
Функционално
Увијек активан
Техничко складиштење или приступ је стриктно неопходан за легитимну сврху омогућавања коришћења одређене услуге коју изричито захтева претплатник или корисник, или за једину сврху обављања преноса комуникације преко електронске комуникационе мреже.
Преференце
Техничко складиштење или приступ су неопходни за легитимну сврху чувања преференција које не захтевају претплатник или корисник.
Статистика
Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у статистичке сврхе.Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у анонимне статистичке сврхе. Без судског позива, добровољне сагласности од стране вашег Интернет провајдера или додатне евиденције треће стране, информације сачуване или преузете само за ову сврху се обично не могу користити за вашу идентификацију.
Маркетинг
Техничко складиште или приступ су потребни за креирање корисничких профила за слање реклама или за праћење корисника на веб локацији или на неколико веб локација у сличне маркетиншке сврхе.
