Upozorava se na moguće odrone duž klisura i usjeka.
„Na svim putnim pravcima savjetujemo vožnju prilagođenu uslovima i trenutnom stanju na putu“, kaže se u saopštenju.
Zbog pojačanog intenziteta saobraćaja za vrijeme državnog prazniuka Dana nezavisnosti neće biti obustava na putevima gdje su radovi u toku.
Saobraćaj je u prekidu za sve kategorije vozila na regionalnom putu Mojkovac – Đurđevića Tara u mjestu Dobrilovina.
“U ime Skupštine Crne Gore i svoje ime, svim građankama i građanima čestitam 21. maj, Dan nezavisnosti Crne Gore. Prije 17 godina većina naših građana odlučila je da Crna Gora nastavi svoj put kao samostalna država. Godinama je ovo bilo pitanje koje je dijelilo Crnu Goru, a 21. maj, zahvaljujući bivšoj vlasti, gotovo polovina građana nije slavila kao svoj praznik”, navela je Đurović.
Prema njenim riječima, danas imamo jedinstvenu priliku da izađemo iz rovova prošlosti, prevaziđemo uskopartijske i lične interese i da ispred svega stavimo državni interes, a to mora biti dobro svih naših građana, njihova ljepša i sigurnija budućnost, bolji kvalitet života i napredak Crne Gore.
“Samo na taj način, naša zemlja će moći da ostvari svoj puni potencijal i postane najljepše mjesto za život iz kojeg naši ljudi više neće bježati, već će mu se vraćati i u njemu graditi svoje živote i karijere. Upravo mjera našeg patriotizma ogledaće se u tome da li smo mladima stvorili uslove da ostanu u svojoj zemlji i da budu ponosni što su dio ujedinjene, demkratske i prosperitetne Crne Gore”, naglasila je Đurović.
Poručuje da kao članica NATO saveza, multietnička i multikonfesionalna država, koja njeguje različitosti, Crna Gora mora što prije postati dio porodice najrazvijenijih evropskih država.
“Kroz čuvanje tradicije, njegovanje različitosti, izgradnju nezavisnih, profesionalnih i kredibilnih institucija, na najbolji način čuvamo naše građane, našu zemlju i njenu slavnu istoriju. To su temelji opstanka i vječnosti Crne Gore za koje se moramo bezuslovno boriti. Uvjerena da da ćemo naredni Dan nezavisnosti dočekati složniji, ujedinjeniji, bogatiji i zadovoljniji, svim građankama i građanima još jednom čestitam Dan nezavisnosti”, zaključila je ona.
Prijave poslodavaca da zapošljavaju osobe sa invaliditetom na zarade od po nekoliko hiljada eura, koje subvencioniše država, dovele su u bankrot Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom zbog čega mu Vlada kroz rebalans budžeta mora doplatiti 13 miliona eura.
Ovaj Fond će od doprinosa koje plaćaju poslodavci koji nemaju zaposlene osobe sa invaliditetom prema očekivanju prihodovati od devet miliona eura, dok je predlogom budžeta bilo predviđeno da država doplati još četiri miliona eura. Međutim, prema broju i visini sadašnjih prijava iznos subvencija će dostići najmanje 26 miliona eura, skoro dvaput više nego prošle godine.
Prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom iz ovog Fonda, koji je dio Zavoda za zapošljavanje, poslodavcima koji zaposle osobe sa invaliditetom uplaćuju se subvencije na zarade u zavisnosti od obima invaliditeta, a može iznositi do 75 odsto bruto zarade na koju je prijavljena ta osoba. Kao što su „Vijesti“ ranije pisale, postoje osobe sa invaliditetom koje su osnovale svoje firme i sami sebe prijavili na zarade i preko osam hiljada eura, od čega im država uplaćuje oko 6,3 hiljade eura.
Broj korisnika ovih subvencija, kao i visina zarada na koje su prijavljeni, se povećava iz godine u godinu, a posljednjih mjeseci je to dostiglo drastična povećanja, tako da se humana ideja pretvorila u svoju suprotnost i pustošenje državne kase.
U prošloj godini je Fond prihodovao oko 9,8 miliona eura od doprinosa, dok su za subvencije isplatili 14,4 miliona eura. Za cijelu ovu godinu iznos subvencija je budžetom bio planiran na iznos od 13 miliona eura.
Koordinator Fonda za profesionalnu rehabilitaciju Denis Martinović kazao je za „Vijesti“ da je već za četiri mjeseca ove godine za isplatu subvencija potrošen iznos od 9,45 miliona eura, zbog čega su i tražili da im se rebalansom opredijeli još 13 miliona eura.
Sadašnji zakon ne predviđa ograničenja visine zarade koja se subvencioniše, kao ni mogućnosti kontrola tih zarada, odnosno da li se one obračunavaju na osnovu stvarnog učinka tog radnika i njegovog doprinosa preduzeću. Zbog toga se ovaj Fond obratio resornom Ministarstvu rada i socijalnog staranja kako bi se promijenio zakon i ograničila visina subvencije.
Martinović navodi da se broj poslodavaca, korisnika prava na subvenciju zarade, u periodu 2017-2022. godine u prosjeku godišnje nominalno povećao za više od 300, dok se broj zaposlenih lica sa invaliditetom u prosjeku povećao za više od 500.
„U 2022. godini je 496 novih lica sa invaliditetom za koje poslodavac ostvaruje pravo na subvenciju, dok je od početka godine do danas oko 350, što je oko dvije trećine broja u odnosu na cijelu prošlu godinu. Broj poslodavaca i broj zaposlenih osoba sa invaliditetom korisnika prava na subvenciju zarade iz godine u godinu uvećava i da takav trend treba očekivati i u narednom periodu, a na današnji dan imamo već blizu 3.500 lica sa invaliditetom korisnika prava na subvenciju zarada. Smatramo problematičnim način kako se utvrđuje postupak i kriterijumi za utvrđivanje procenta invaliditeta. Pravilnik o kriterijumima i uslovima za utvrđivanje procenta invaliditeta treba izmijeniti i uskladiti sa Zakonom jer nam podatak govori da za tri mjeseca 2023. godine imamo 491 novo lice za koje je utvrđen status lica sa invaliditetom“, kazao je Martinović.
Fond nema zakonske mogućnosti da kontroliše korisnike subvencija, a dešava se da ih ti poslodavci tuže ako zakasni isplata subvencija i za nekoliko dana.
Martinović kaže da prema sistematizaciji Fond treba da ima 12 zaposlenih, ali da ih sada ima samo osam i da ne mogu da stižu da obrađuju sve veći broj zahtjeva koji dobijaju. On je kazao da je za popunjavanje preostala četiri radna mjesta neophodna saglasnost Ministarstva finansija, raspisivanje javnog oglasa putem Uprave za ljudske resurse, koja zakazuje i obavlja testiranja prijavljenih kandidata. Da je procedura zapošljavanja duga i komplikovana, pokazuje primjer iz prošle godine kada je oglas raspisan u januaru, a jedna osoba zaposlenja tek u julu.
On je naveo da je kompleksna procedura od prijema zahtjeva za subvencije do njene isplate jer predviđa procedure u Fondu, Zavodu za zapošljavanje i Ministarstvu finansija.
”Iz navedenog se može vidjeti da je riječ o veoma složenoj, kompleksnoj I zahtjevnoj proceduri, da se ona obavlja sa malim brojem izvršilaca, a povećanog obima posla, usljed stalnog priliva novih zahtjeva, pa predlažemo da naši korisnici odnosno poslodavci nađu razumijevanja i strpljenja i radi dobre poslovne saradnje odustanu od podnošenja tužbenih zahtjeva. Članom 6 Ugovora o dodjeli subvencije zarade ugovoreno je da će stranke eventualne nesporazume rješavati mirnim putem i sporazumno, iz kojeg razloga i predlažemo da ubuduće poslodavci u slučaju kašnjenja sa isplatama subvencija, umjesto advokatima obrate našem Odsjeku za pravne poslove i zastupanje, radi eventualnih rješavanja problema”, kazao je Martinović.
Ukoliko bi partije na parlamentarnim izborima dobile podršku, kao što je to prije dva dana projektovao CEDEM, to bi u mandatima značilo da bi Pokret Evropa sad (PES) imao 27 mandata, koalicija oko Demokratske partije socijalista (DPS) 23, Demokrate i GP URA 13, Koalicija za budućnost Crne Gore 11.
Uslijedili bi Bošnjačka stranka sa četiri mjesta u parlamentu, dvije albanske liste i Hrvatska građanska inicijativa (HGI) sa po jednim.
U crnogorskom izbornom sistemu koristi se D’Ontova metoda pretvaranja glasova u poslaničke mandate, pa bi na osnovu procijena CEDEM-a glasovi partija koje ne bi dobile poslanička mjesta vredeli sedam mandata – koji bise zatim dijelili najjačim strankama.
Prema novom istraživanju CEDEM-a, predstavljenom u četvrtak, najviše glasova osvojio bi PES 29,1 odsto. Ta partija u koaliciji sa Strankom pravde i pomirenja, koja prema istim podacima, može računati na 1,1 odsto glasova, što znači ukupno 30,2 odsto.
Time bi PES imao 24 poslanička mjesta, a primjenom D’Ontove metode dobio bi još tri mandata i imao 27.
Ako je procjena CEDEM-a tačna, DPS bi glasalo 24,1 odsto birača. S obzirom na to da je DPS u koaliciji sa Socijaldemokratama, koje bi mogle osvojiti 1,9 odsto, to znači da ukupno imali 26 odsto glasova ili 21 poslaničko mjesto. Primjenom D’Ontove metode pripala bi im još dva mjesta, pa bi ukupno imao 23.
Prema istom izvoru Demokrate bi imale podršku 11,1 odsto birača, a URA 4,4 odsto, šro je ukupno 15,5 odsto ili 12 mandata. D’Ont bi im omogućio još jedan, pa bi imali 13.
Takođe dodatni mandat mogla bi računati koalicija ZBCG, koji je u istraživanju računat sa Pokretom za promjene. Za DF bi sada glasalo 13,2 odsto birača, što je 10 mjesta u parlamentu – odnosno 11 po D’Ontu.
Ovo su samo procjene, koje nužno ne moraju biti tačne, posebno jer je istraživanje rađeno od 1. do 14. maja ove godine, nakon čega su se desile neke turbulencije u pojedinim partijama, a što bi moglo uticati na izborni rezultat.
Dok je DPS bio na vlasti, opozicija i dio javnosti ukazivali su da D’Ontova formula zbog rasutih glasova odgovara samo njima, jer su oni uglavnom dobijali mandate “ispod crte”.
Direktorica Akcije za socijalnu pravdu (ASP) Ines Mrdović procjenjuje da će i ovog puta biti takvih.
”Dok je DPS bio u zenitu snage, a posebno kroz koalicione nastupe, on je najviše profitirao, a sada će to biti neke druge grupacije. Svakako i DPS, jer se on još dosta dobro drži u biračkom tijelu, a činjenica da nastupa u široj koaliciji jasno ukazuje i da pokušavaju da smanje broj prosutih glasova”, objašnjava Mrdović za “Vijesti”.
Prema njenim riječima, da su o D’Ontovom količniku ozbiljno razmišljali pokazuje i primjer, kako kaže, neprincipijelne koalicije Demokrata i GP URA, koji su se, uprkos ogromnom animozitetu u jednom periodu, udružili da bi smanjili štetu od manjeg broja mandata kroz samostalne nastupe. “Svi su svjesni da je D’Ontov količnik praktično neumoljiv za biračku podršku iznad cenzusa, jer daje ‘mrvice’ u mandatima, pa smo, kao nikada, bili svjedoci upornih poziva za formiranjem najširih koalicija”, kazala je.
Prema Zakonu i izboru odbornika i poslanika, u raspodjeli mandata učestvuju samo izborne liste koje su dobile najmanje tri odsto glasova od ukupnog broja birača.
Albanski forum, prema istraživanju, ima podršku 1,9 odsto birača. S obzirom na to da je cenzus za partije manjinskih naroda niži, očekuje se da albanske partije uđu u parlament, kao i Hrvatska građanska inicijativa.
D’Ontova metoda nazvana je prema belgijskom matematičaru Viktoru
D`Ontu i prvi put je bila primijenjena 1899. godine u Belgiji, dok se danas ona primjenjuje u većini evropskih zemalja (Italija, Austrija, Finska, Belgija…)
Ta metoda počiva na takvom rasporedu mandata koji podrazumijeva da se ukupni broj glasova, koje je osvojio kandidat ili lista, dijeli “pravilnim” nizom djelilaca (npr. 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7…), a u zavisnosti od broja učesnika u izbornom procesu. Mandat, dakle, dobija ona politička partija koja ima najveći količnik.
Novoizabrani predsjednik Crne Gore Jakov Milatović preuzeo je u subotu predsjedničku dužnost od dugogodišnjeg lidera države Mila Đukanovića, poručujući da će biti predsjednik svih građana, čiji će ključni prioritet biti ubrzanje kandidature zemlje za članstvo u EU.
Nakon polaganja zakletve, Milatović je rekao da mu je “izuzetna čast biti predsjednik Crne Gore, zemlje u kojoj je rođen i koju neizmjerno voli”.
“Biću istinski predsjednik svih građana, bez obzira na njihovu nacionalnu i vjersku pripadnost”, rekao je Milatović.
Milatović, 37-godišnji ekonomista koji je u politiku ušao kao ministar ekonomije u bivšoj konzervativnoj vladi Zdravka Krivokapića, kazao je da “ne smije i neće biti odstupanja od strateških pravaca i opredjeljenja koja Crnu Goru uključuju kao dio evropsku državu i dio evroatlantske porodice”. Rekao je da će „prioritet svih prioriteta“ biti ubrzanje napora zemlje prema članstvu u EU.
„Na civilizacijskom planu, za mene nema dileme gdje pripadamo. Pripadamo Evropi koja je ujedinjena u svojoj različitosti. Crna Gora će nastaviti ići ka ispunjenju svojih vanjskopolitičkih i strateških opredjeljenja“, rekao je Milatović nakon preuzimanja predsjedničke dužnosti.
Novi predsjednik Crne Gore rekao je da “pred njim i ostalim donosiocima odluka stoje veliki zadaci koje će sprovoditi u slobodnijem okruženju”, uključujući “eliminaciju unutrašnjih podjela, izgradnju jakih i nezavisnih institucija, afirmaciju ljudskih prava, nepristrasnu raspodjelu pravde, društva jednakih mogućnosti, kao i uspostavljanje održivog ekonomskog modela”.
Milatović je, takođe, rekao je da će kao predsjednik države doprinositi unapređenju dobrosusjedskih odnosa u regionu.
“Berlinski proces za nas ostaje glavni most izeđu Zapadnog Balkana i Brisela. Ali, takođe, mišljenja sam da sve postojeće, ali i nove regionalne ekonomske inicijative koje imaju za cilj tješniju saradnju unutar našeg regiona mogu imati dodatnu vrijednost ukoliko ih postavimo u funkciju podrške članstvu u EU kao krajnjeg zajedničkog cilja”, rekao je Milatović.Ceremonija inauguracije u crnogorskom parlamentu u Podgorici okupila je 200 zvanica, uključujući i specijalnog američkog izaslanika za Zapadni Balkan Gabrijela Eskobara, regionalne lidere i strane diplomate u Crnoj Gori.
Američka ambasadorka u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke čestitala je Milatoviću preuzimanje dužnosti predsjednika.“Sjedinjene Države i Crna Gora dijele posvećenost demokratskim principima i puna sam nade u budućnost dok zajedno radimo kao partneri i NATO saveznici“, tvitovala je Rajnke.
Ceremonijom inauguracije u Podgorici Milatović je okončao 25-godišnju tradiciju polaganja predsjedničke zakletve u drevnoj crnogorskoj prijestonici Cetinju.
Vučić: Želio sam da iskažem poštovanje prema Crnoj Gori
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kazao je da je dolaskom na inauguraciju predsjednika Jakova Milatovića “Republika Srbija željela da ukaže poštovanje narodu i građanima Crne Gore, i to koliko im je stalo i važno da u Crnoj Gori imaju istinskog partnera”.
„Želim Crnoj Gori sve najbolje u budućnosti, naravno i građanima Crne Gore. U Srbiji će uvijek imati iskrenog prijatelja i dobrog partnera“, kazao je Vučić novinarima ispred Skupštine Crne Gore, nakon inauguracije Milatovića.
„Uvijek ima prostora za saradnju i važno je da ima prostora za saradnju. Jasno je da Crna Gra ostaje strateški opredijeljena svojoj politici članstva u NATO-u, mi svoj vojni položaj doživljavamo drugačije, želimo da sačuvamo vojnu neutralnost Takođe nešto su nam drugačije nijansirane poruke i da sami brinemo o svom nebu i zemlji. oko događaja u svijetu ali to ne mijenja naš izrazito prijateljski stav prema Crnoj Gori. To je izbor građana Crne Gore“, kazao je Vučić.
Na pitanje kako je razumio govor Milatovića, Vučić je rekao da ga je “pažljivo slušao”. On je naveo da Milatović u svom govoru nije pomenuo Otvoreni Balkan, ali je rekao da je “otvoren za druge inicijative”.
Vučić je rekao da “ne može da kaže da Crna Gora ne pokazuje poštovanje prema Srbiji” i dodao:
“Da li smo presrećni zbog svake odluke Crne Gore, nismo i ne moramo da budemo, da li su oni srećni zbog svake naše sigurno nisu. Zato je potrebno da nalazite zajednički imenitelj na osnovu kojeg možete da sarađujete, a ne da tražite tačke razdora i sukoba“, naveo je Vučić.
Predsjednik Srbije kazao je da pretpostavlja da će novi predsjednik Crne Gore prvo posjetiti Brisel, „ali je uvijek dobrodošao u Beograd“.
Osmani: Važno da je ovaj dan okupio lidere regiona
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani kazala je, nakon inauguracije predsjednika Jakova Milatovića, da je važno da je “ovaj dan okupio lidere regiona”.
“Želim da čestitam predsjedniku Crne Gore. Kosovo je izuzetno zainteresovano da nastavi već odličnu saradnju sa Crnom Gorom, posebno kada se radi o EU integracijama. I kao što je potvrdio danas novi predsjednik Crne Gore, to je jedini put kojem ova zemlja teži. Radićemo zajedno, radićemo i sa svakom drugom zemljom u regionu koja hoće mir, stabilnost i evroatlatnske integracije” ,kazala je Osmani.
Bećirović: Najbolji dani saradnje Crne Gore i BiH tek dolaze
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović kazao je nakon inaugiracije Jakova Milatovića da je zajednički interes da „ovaj region ide u pravcu evropskih i evroatlantskih integracija“.
„Crna Gora je članica NATO-a, BiH ima ambiciju da postane punopravna članica, a zajedno se krećemo ka EU. To je strateški deklarisani cilj i BiH i Crne Gore i jedna dodatna poveznica koja jača dodatne odnose između dvije države. Vjerujem da najbolji dani saradnje tek dolaze“, poručio je Bećirović.
Košarkaši Denver Nagetsa pobedili su Los Anđeles Lejkerse rezultatom 119:108, u trećoj utakmici finala Zapadne konferencije za 3-0 u seriji čime su stigli na korak od plasmana u veliko finale NBA lige, a Nikola Jokić je još jednom pokazao zašto je trebalo i ove godine da dobije nagradu za najboljeg košarkaša sveta.
Jokić je u poslednjoj četvrtini duela odigranog u Kaliforniji praktično sam doveo svoju ekipu do velikog preokreta i pobede, iako mu do tog momenta nije mnogo čega polazilo za rukom.
Denver je na ulazu u poslednji kvartal gubio sa 85:84, Jokić je do tog momenta imao svega devet ubačenih poena, ali je do kraja upisao još 15 za ukupno 24 što je bilo više nego dovoljno za Denver da stigne do preokreta i pobede.
Denver je na samo korak od plasmana u veliko finale NBA lige, za to im nedostaje još samo jedna pobeda, a prvu meč loptu imaće u noći između utorka i srede, kad će u Los Anđelesu biti igran četvrti meč finala Zapadne konferencije.
Na startu meča Lejkersi su poveli sa 9:7, ali je tada usledila serija Denvera, koji je brzo stekao dvocifrenu prednost (20:9). Dugo su gosti držali razliku, ali su Lejkersi odgovorili krajem prvog poluvremena.
Domaćin je u jednom trenutku čak uspeo da izjednači (55:55), ali je Denver ponovo imao odgovor. Jokić je u tim trenucima često udvajan, ali su odgovornost preuzimali njegovi saigrači, pa je posle asistencija Srbina dve trojke pogodio Koldvel-Poup, a između toga momak iz Sombora je stigao i da zakuca (66:57).
Još jednom su Lejkersi izjednačili, trojkom Rivsa (71:71), a u igri ih je držao Lebron Džejms, koji je vezao dve trojke, pa gosti nisu uspeli da ponovo pobegnu (84:82), pred ulazak u poslednji kvartal.
Kad je Hačimura pogodio trojku, Lejkersi su i poveli (85:84), a poslednji put su imali prednost posle poena Japanca sa linije slobodnih bacanja (94:93). Denver je tada ponovo napravio seriju koja ih je odvela na dvocifrenu razliku (104:94), uz osam poena u tom periodu Maraja.
U finišu, i kad bi zapretili domaći, kao na primer posle trojke Lebrona, odmah su u Denveru imali odgovor, trojku je u sledećem napadu pogodio Jokić (111:101). Tada su Lejkersi i definitivno bili slomljeni.
Na kraju, Nikola Jokić se približio tripl-dablu, meč je završio sa 24 poena, šest skokova i osam asistencija. Sjajan kod Denvera je bio Marej sa 37 poena, sedam skokova i šest asistencija, istakli su se još Koldvel-Poup sa 17, Braun sa 15 i Porter sa 14 poena.
U Lejkersima, vrlo dobruepartije pružili su Dejvis, koji je imao 28 poena i 18 skokova, Lebron Džejms sa 23 poena, uz sedam skokova i 13 asistencija, a 23 poena je ubacio i Rivs.
17 GODINA OBNOVE DRŽAVNOSTI
Crna Gora obilježava Dan nezavisnosti i 17 godina od kada je na referendumu obnovila državnu samostalnost.
Na referendumu 21. maja 2006. godine glasalo je 86,5 odsto od ukupnog broja birača.
Nezavisnost države podržalo je 230.661, ili 55,5 odsto građana Crne Gore koji su izašli na referendum, dok je za ostanak u zajedničkoj državi sa Srbijom glasalo 185.002 ili 44,5 odsto.
Skupština Crne Gore prethodno je usvojila Zakon o referendumu, koji je dogovoren uz preporuku Evropske unije. Za uspjeh referenduma bilo je potrebno da ga podrži 55 odsto izašlih birača.
Referendumsko pitanje glasilo je – Želite li da Republika Crna Gora bude nezavisna država sa punim međunarodno-pravnim subjektivitetom.
Skupština Crne Gore je 2. marta, na predlog predsjednika Republike Filipa Vujanovića, donijela odluku da referendum o državno-pravnom statusu bude održan 21. maja.
Za predsjednika Republičke referendumske komisije (RRK) izabran je Slovak František Lipka.
Pravo izjašnjavanja na referendumu imali su građani koji u skladu sa propisima o izborima imali biračko pravo.
Prema podacima RRK, pravo glasa na referendumu imalo je 484,7 hiljada građana.
Premijer Crne Gore Dritan Abazović je na proslavi koja je organizovana povodom Dana nezavisnosti kazao je da u Crnoj Gori više nema nedodirljivih i da ne treba da ih bude, te da su u borbi protiv korupcije i kriminala napravljeni istorijski pomaci.
VREMENSKA PROGNOZA
U Crnoj Gori danas će biti malo do umjereno oblačno uz duže sunčane periode, a umjeren do pojačan razvoj oblačnosti, uglavnom u drugom dijelu dana, ponegdje će usloviti slabu kišu ili pljusak sa grmljavinom.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti mjestimično umjeren do pojačan, na udare ponegdje i jak, sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura vazduha od pet do 16, najviša dnevna od 15 do 26 stepeni.
Košarkaška reprezentacija Srbije otkrila je kako će izgledati dres reprezentacije Srbije na predstojećem Svetskom prvenstvu, a predstavio ga je Bogdan Bogdanović.
Bogdan Bogdanović podelio je na društvenim mrežama fotografiju u novom dresu reprezentacije Srbije koji će Orlovi nositi na Mundobasketu.
Srpski reprezentativac ranije je potvrdio da je spreman da obuče nacionalni dres i igra na Mundobasketu, posle pauze uzrokovane povredom zbog koje je propustio Evropsko prvenstvo.
Novi dres za @FIBAWC 🇷🇸🏀@LeaderOfHorde#FIBAWC #KSS #WinForSrbija pic.twitter.com/Itqp2u58sJ
— Košarkaški savez SRB (@KSSrbije) May 20, 2023
Svetsko prvenstvo u košarci održava se od 25. avgusta do desetog septembra na Filipinima, kao i u Indoneziji i Japanu.
Srbija se nalazi u grupi B sa Portorikom, Kinom i Južnim Sudanom. Mundobasket Orlovi počinju susretom protiv Kine i selektora Aleksandra Đorđevića 26. avgusta, dok dva dana kasnije igraju protiv Portorika. U poslednjoj rundi grupne faze sastaju se sa Južnim Sudanom 30. avgusta.
U Hrvatskoj su, nakon višesatne potrage, pronađeni ostaci malog sportskog aviona, koji je posle podneva nestao sa radara u Lici.
Ostaci aviona, koji je leteo iz Maribora prema Puli, pronađeni su oko 19.30 sati na lokaciji Mali Makovnik, u šumskom nepristupačnom terenu.
Reč je o manjem avionu tipa „Cirrus 20“ holandskih registarskih oznaka, objavio je portal „Dnevnik“.
U velikoj potrazi učestvovalo je više od 120 osoba — pripadnici službe spasavanja i vatrogasci, a bili su angažovani i psi i bespilotne letelice.
[Nestanak manjeg zrakoplova Cirrus 20]
📷 pic.twitter.com/bnAHn9RmNJ— Ravnateljstvo civilne zaštite MUP-RH (@RavnateljstvoCZ) May 20, 2023
Za sada nije poznato koliko je osoba bilo u avionu, a istragom bi trebalo da se utvrdi uzrok nesreće.