UPRAVA POLICIJE
Državljanin Italije V.L. uhapšen je zbog sumnje da je juče u kotorskom Starom gradu ukrao 240 eura iz crkve Svetog Nikole.
Iz poliicije su kazali da je novac vraćen starješini crkve.
„Osumnjičeni će uz krivičnu prijavu biti priveden državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru na dalju nadležnost“, zaključeno je u saopštenju Uprave policije.
PODRŠKA SPAJIĆU
Savez građana CIVIS dao je podršku lideru Pokreta Evropa sad (PES) Milojku Spajiću da bude mandatar za sastav nove vlade, kazao je predsjednik CIVIS-a Srđan Pavićević, navodeći da samo podrška od 49 poslanika garantuje stabilnost budućoj vladi.
Pavićević je, nakon konsultacija sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem, kazao da je CIVIS u podršci mandataru bio nedvosmislen, poštujući koalicioni sporazum koji je su imali sa PES-om. CIVIS je na junskim izborima nastupio kao dio liste Pokreta “Evropa sad”.
„U jednom članu stoji da ćemo podržati čelnog čovjeka PES-a, mi smo dali podršku Spajiću da bude mandatar i želimo mu puno uspjeha i sreće u daljem djelovanju“, rekao je Pavićević.
On je kazao da sada slijedi potpuno novo poglavlje koje podrazumijeva stvaranje vlade, na principima koje su zajedno zauzeli i na osnovu vizija koje „otprilike dijele“.
„Na kontu svega toga mogu da kažem da je pred nama jedan novi period, a to su intenzivni pregovori oko formiranja vlade“, naveo je Pavićević.
Kako je rekao, to je proces u kojem će CIVIS aktivno učestvovati i dati puni doprinos.
„CIVIS ima tu poziciju, s obzirom da se radi o akademskoj i intelektualnoj grupaciji nezavisnih građana. Mi imamo tu mogućnost i komfor da budemo korektiv i da kažemo to što mislimo uvijek, da se ne libimo da budemo bolno iskreni i veoma tačni“, rekao je Pavićević.
On je naveo da će težiti ka tome da vlada koju bi trebali da formiraju bude savremena, evropska, moderna, uravnotežena i emancipatorska.
„U kojoj će, ja se nadam, naći mjesta svi koji dijele sa nama slična mišljenja ili stavove i koji smatraju da je Crna Gora kuća svih nas i da u njoj nema građana prvog ili drugog reda“, naveo je Pavićević.
Kako je rekao, politički put određenih grupacija koje su do 30. avgusta egzistirale kao savezničke grupacije režimu Demokratske partije socijalista (DPS), od trenutka kada je DPS poražen 30. avgusta 2020. godine, determinisan je novim stavovima i pozicijama.
Pavićević je kazao da su neke od tih grupacija sebi dale za pravo da poslije 20 godina savezništva sa DPS-om danas arbitriraju i daju preporuke ko bi mogao ili ne bi mogao da bude u vladi.
„Mislim da je to malo neskromno i preuranjeno, da su sjećanja na režim DPS-a i na njihove uloge u toj vladavini još uvijek svježe. Daleko od toga da smatram da zbog toga treba da budu marginalizovani ili kažnjeni, naprotiv treba da bude što veća inkluzija“, rekao je Pavićević.
On je naveo da je stvar osnovne i elementarne političke pristojnosti o tim stvarima ne pričati na taj način.
„Prosto je malo neukusno da neko ko je branio režim Mila Đukanovića do 30. avgusta 2020. godine, danas pokušava da arbitrira o tome da li neko ko je oborio taj režim i 30. avgusta i time obilježio zlatni dan crnogorske političke istorije, može da bude u vladi ili ne“, kazao je Pavićević i dodao da to treba ostaviti Spajiću kao mandataru.
Pavićević je rekao da se uzda u Spajićevo strpljenje, sposobnost i pamet, i da će shvatiti da je Crnoj Gori trenutno potreban što širi konsenzus i što dublja inkluzija.
Kako je kazao, samo to garantuje kvalitetnu podršku u parlamentu.
„A ta kvalitetna i stabilna podrška u parlamentu daće u datom trenutku ozbiljnu i kvalitetnu vladu. A ozbiljna i kvalitetna vlada daće rješenja za mnoge stvari koje su pred nama“, rekao je Pavićević.
On je kazao da je 49 poslanika kvalifikovana većina, a da li će Spajić imati sreće i mogućnosti da ga tih 49 poslanika podržava direktno ili indirektno, to je pitanje pregovora.
„Bitno je da on ima jasnu računicu da zna da samo kvalifikovana većina garantuje stabilnost toj vladi“, rekao je Pavićević.
Milatović se jutros, na Cetinju, sastao sa sa predstavnicima Force i Demokratske partije (DP) Gencijem Nimanbeguom i Fatmirom Đekom, koji su nastupili na izborima u okviru koalicije Albanska alijansa.
Iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija su pozvali nadležne organe da u što kraćem roku rasvijetle slučaj aktiviranja eksplozivne naprave ispred porodične kuće njihovog zapošljenog Gorana Đuričkovića, te ocijenili da, imajući u vidu da su pričinjena znatna oštećenja kako na tom domu, tako i na okolnim objektima, da se radi o eksplozivnoj napravi velike razorne moći.
U saopštenju su precizirali da je oko 4.05 sati došlo do aktiviranje bombe ispred kuće Đuričkovića, koji obavlja poslove šefa smjene u Zatvoru za kratke kazne.
“U vrijeme aktiviranja eksplozivne naprave, osim imenovanog i njegove supruge, u kući su se nalazila i dva maloljetna djeteta. Imajuću u vidu da su pričinjena znatna oštećenja i velika materijalnu šeta, kako na porodičnoj kući Đuričkovića, tako i na okolnim objektima, može se zaključiti da se radilo o eksplozivnoj napravi velike razorne moći”, ističu iz UIKS-a.
O velikoj razornoj moći aktivirane eksplozivne naprave, kako dodaju, svjedoči činjenica da su ozbilina oštećenja nastupila u unutrašnjosti kuće, između ostalog, i u sobi u kojoj su se nalazila maloljetna djeca čiji su životi tom prilikom bili direktno ugroženi.
Menadžment Uprave za izvršenja krivičnih sankcija, odmah po saznanju za navedeni događaj, došao je i ponudio potrebnu pomoć službeniku Đuričkovicu.
“Pozivamo nadležne državne organe, Upravu policije i Državno tužilaštvo da preduzmu sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti sa ciljem rasvjetljavanja ovog slučaja u što kraćem roku, a radi zaštite službenika Đuričkovića i njegove porodice”, rekli su iz UIKS-a.
Koriste ovu priliku da podsjete i na dosadanje slučajeve napada na službenike Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, kojima su takođe bili ugroženi njihovi i životi članova njihovih porodica, kao i njihova imovina.
“Sa ciljem zaštite bezbjednosti svih službenika Uprave za izvršenje krivičnih sankcija koji obavljaju specifične i kompleksne poslove, članova njihovih porodica i imovine smatramo da je neophodno ispitati sve okolnosti ovih napada, utvrditi motive i otkriti nalogodavce i izvršioce”, poručili su iz UIKS-a.
Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug” podnijeli 86 prekršajnih prijava i izdali 413 prekršajnih naloga
Saobraćajna policija je na primorju u petak, subotu i nedjelju sankcionisala 499 vozača.
Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug” su, kako je saopštila Uprava policije, podnijeli 86 prekršajnih prijava i izdali 413 prekršajnih naloga, zbog počinjenih prekršaja Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima.
Zbog vožnje pod dejstvom alkohola, tokom regionalne akcije „Alkohol“ je sankcionisano 90 vozača, od čega je njih 29 uhapšeno, a 61 je isključen iz saobraćaja.
Pripadnici Odjeljenja bezbjenosti Tivat uhapsili su vozača D.K. zbog vožnje sa 3,02 promila alkohola u krvi. Njemu je sudija za prekršaje izrekao kaznu zatvora u trajanju od 16 dana.
Budvanska policija uhapsila je sugrađanina M.M. (26) jer je odbio alkotest. Njega je sudija za prekršaje novčano kaznio sa 2.000 eura.
Predsjednik Demokratske unije Albanaca (DUA), Mehmed Zenka, saopštio je da je za njih prihvatljivo da mandatar pripadne Pokretu „Evropa sad“ i poručio da Crnoj Gori treba stabilna i odlučna vlada, sa kadrom koji je spreman da se suočava sa problemima.
Stabilna vlada, naglasio je Zenka, bila bi najkonstruktivnija i najplodonosnija za Crnu Goru.
„Takvu vladu mogle bi da sačinjavaju dvije najjače koalicije – koalicija Zajedno i koalicija PES-a, kao i manjinske partije. Javnosti je indirektno ili direktno već poznato ko će biti mandatar i u tome ne vidimo nikakav problem. Jedino što nam je u interesu je da se formira vlada koja bi imala sluha i zahtjevima manjina, to sam i sugerisao predsjedniku države“, rekao je Zenka nakon sastanka sa predsjednikom Jakovom Milatovićem.
Nada se, dodao je, da će se formirati dugotvornija i stabilnija vlada za prevazilaženje krize, koju, kako je rekao, realno očekujemo nakon nove godine.
Na pitanje da li vidi sebe u vladi sa koalicijom „Za budućnost Crne Gore“, Zenka je rekao:
„I za vrijeme vlade na čijem je čelu bio Zdravko Krivokapić rekao sam da nema ništa zajedničko sa grupacijama koje negiraju sve moje vrijednosti. Mislim da su i ostale partije manjina na sličnom stanovištu kao i ja.“
Milatović se jutros, na Cetinju, sastao sa sa predstavnicima Force i Demokratske partije (DP) Gencijem Nimanbeguom i Fatmirom Đekom, koji su nastupili na izborima u okviru koalicije Albanska alijansa.
Centar za socijalni rad za Pljevlja i Žabljak obezbjedio je drugi autobus za prevoz djece, umjesto autobusa koji je isključen iz saobraćaja
Dva od tri autobusa, koja su trebala da prevoze djecu iz Pljevalja na ljetovanje u Rafailoviće, bila su neispravna, od kojih je jedan isključen iz saobraćaja.
To je saopšteno iz Uprave policije, koja je zbog uočenih nedostataka vozačima uručila prekršajni naloge, a protiv pravnog i odgovornog lica podnijete su prekršajne prijave.
Nije navedeno o kakvim se neispravnostima radi ni ime firme čiji su autobusi.
Centar za socijalni rad za Pljevlja i Žabljak obezbjedio je drugi autobus za prevoz djece, umjesto autobusa koji je isključen iz saobraćaja.
Centar za socijalni rad za opštine Pljevlja i Žabljak u saradnji sa Ministarstvom rada i socijalnog staranja i ove godine organizovalo je besplatno sedmodnevno ljetovanje za djecu uzrasta od 7 do 14 godina, čiji su roditelji korisnici materijalnog obezbjeđenja porodice i djecu na porodičnom smještaju-hraniteljstvu uzrasta.
Ove godine djeca će boraviti u dječijem odmaralištu u Rafailovićima u periodu od 6. do 13. avgusta.
Pravo na besplatno ljetovanje ima 135 pljevaljskih mališana.
Poručio je da vlada mora biti programska, odnosno da ukoliko njeni konstituenti ne budu imali slične ciljeve ponovo će biti ranjiva, kao i prethodna
Predsjednik Force Genci Nimanbegu ocijenio je nakon konsutlacija sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem, da Milojko Spajić treba da bude mandatar, jer pripada političkom subjektu koji je osvojio najviše glasova na izborima 11. juna.
Poručio je da vlada mora biti programska, odnosno da ukoliko njeni konstituenti ne budu imali slične ciljeve ponovo će biti ranjiva, kao i prethodna.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u devet sati počeo je konsultacija sa predstavnicima političkih partija. Milatović će razgovarati sa predstavnicima Demokratske unije Albanaca, od 11.30 časova, a predstavnicima pokreta CIVIS od 14 časova.
SUD ZA PREKRŠAJE U BUDVI
Sutkinja odjeljanja u Kotoru Ivana Vukasović izrekla je D.K. (42) iz Tivta kaznu zatvora u trajanju od 16 dana zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola u organizmu u koncentraciji od 3.02 g/kg u organizmu, saopšteno je iz Suda za prekršaje u Budvi.
Njemu je, odlukom tog Suda, zabranjena vožnja u narednih četiri mjeseca.
Takođe, Sud za prekršaje u Budvi izrekao je novčanu kaznu od 2.000 eura okrivljenom D.M (27) iz Budve, povratniku u vršenju prekršaja zbog težeg saobraćajnog prestupa.
Iz policije navode da se očekuje privod kod sudije za prekršaje
Starleta Soraja Vučelić privedena je jutros u Budvi jer je vozila pijana, potvrđeno je portalu Dana nezvanično iz policije.
– Upravljala je vozilom pod djestvom alkohola u koncentraciji od 1.02g/kg – dodaju oni.
Iz policije navode da se očekuje privod kod sudije za prekršaje.
Predsjednik Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović poručio je da nije spreman žrtvovati vrijednosti hrvatskog naroda zbog ministarskog mjesta, rekavši da njegovo društvo nisu oni koji „osporavaju pravo Hrvatima na slobodu i vlastitu državu“.
„Ne ulazi se u vlast s onima koji na dan kada srebreničke majke sahranjuju svoju djecu organiziraju koncert u istoj Srebrenici. Mirne savjesti odričem se takve vlasti i ne treba mi“, naveo je Vuksanović u otvorenom pismu.
Kazao je da se protiv njega vodi „intenzivna medijska i paramedijska kampanja“ zbog čestitke koju je uputio Hrvatskoj povodom 5. avgusta – Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja.
„Do sada sam uvijek čestitao sve državne blagdane Crne Gore i Republike Hrvatske. Radiću to i ubuduće, bez obzira na uvrede i prijetnje koje primam“, naglasio je on.
Rat u Hrvatskoj, kako je naveo, nije počeo „Olujom“, već je njome završio.
„Oluja nije uzrok, već posljedica. Svaki rat ima nevine žrtve i u tome je jedna od njegovih tragičnosti, a najveći krivac je onaj koji ga je započeo. Politika Slobodana Miloševića koja živi svoje proljeće u Crnoj Gori, donijela je ogroman broj žrtava od Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Kosova. Najviše je unazadila samu Srbiju i njen narod. Nije Hrvatska vojska bombardovala Kruševac, Čačak ili Beograd, nije prešla srpsku granicu, već obratno. Građani Republike Srbije su cvijećem ispraćali tenkove tzv. JNA u osvajačke pohode na međunarodno priznatu Republiku Hrvatsku. Nakon četiri godine protjerivanja, ubijanja i maltretiranja nesrpskog stanovništva na prostoru tzv. Krajine i nakon što je srpsko rukovodstvo odbilo sve mirovne ponude (uključujući i nakaradni plan Z – 4) Hrvatska je imala prirodno, legitimno i legalno pravo da oslobodi svoj teritorij i donese slobodu svojim građanima. Za svako poštovanje je 10.000 Srba koje je branilo svoju domovinu Hrvatsku od agresora iz Beograda. Uspjeh Vojno redarstvene akcije Oluja spriječio je da se u zaštićenoj zoni Bihać ne desi još jedna Srebrenica i još jedan genocid“, ističe predsjednik HGI.
Smatra da pojedini političari u Crnoj Gori imaju „dvoličan odnos“ prema Hrvatskoj.
„Ovih dana kad Hrvatska slavi oslobođenje od velikosrpske agresije vidimo dvoličan odnos pojedinih političara iz Crne Gore prema RH. Rado u službenim susretima izražavaju zahvalnost Hrvatskoj zbog njenog više nego partnerskog ponašanja i izuzetne pomoći u integracionom procesu prema Evropskoj uniji, ističu kako žele graditi najbolje susjedske odnose, a osporavaju joj pravo na odbranu svojeg naroda i teritorijalnog integriteta, nazivajući oslobođenje zločinom“, dodao je.
Tako se, kako je kazao, ne daje doprinos jačanju međudržavnih relacija, već se „demonstrira licemjerje i neiskrenost“.
Vuksanović je kazao da hrvatski narod dobro razumije Crnu Goru, jer se ona danas, ocjenjuje on, suočava s politikom s kojom se Hrvatska suočavala devedesetih godina prošlog vijeka. „HGI ostaje vjerna svom nacionalnom biću i svojoj Crnoj Gori. To su kategorije oko kojih se ne pregovara“, zaključuje Vuksanović.