Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma još prošle godine saopštilo je da je država limitirana zakonskim mogućnostima kada je u pitanju finansijska pomoć festivalu Sea Dance.
Iz resora Gorana Đurovića podsjećaju da Zakon o kontroli državne pomoći u skladu sa evropskim standardima propisuje da Vlada u okviru tzv. „de minimis“ pomoći može da opredijeli maksimalno 200 hiljada eura podrške u okviru tri godine, što je iznos pomoći koju je EXIT kao organizator Sea Dance-a već dobio 2021.
Na to je tada ukazala i Agencija za zaštitu konkurencije na sastanku sa predstavnicima Vlade i organizatorima festivala, gdje je predočeno da bi nova pomoć bila u domenu krivične odgovornosti. Agencija je ovih dana pokrenula i ispitni postupak kako bi utvrdila usklađenost potencijalne državne pomoći Sea dance-u.
“O namjeri države da se ovaj projekat podrži najbolje govori to da je Vlada Crne Gore zajedno sa opštinom Budva i lokalnom turističkom organizacijom od 2014. godine, kada je Sea Dance počeo da se održava u našoj zemlji izdvojila više od 4.3 miliona eura za pomoć festivalu.
“Uprkos želji da nastavimo da podržavamo ovakve i slične manifestacije, ističemo da je to moguće jedino u skladu sa crnogorskim zakonima. Kada je u pitanju predstojeća ljetnja turistička sezona, vjerujemo da će ona donijeti rekordne rezultate uz činjenicu da su najavljeni brojni drugi muzički događaji koji će upotpuniti kulturno-zabavnu ponudu Crne Gore”, zaključuje se u saopštenju.
Vanraspravno vijeće Viši sud u Podgorici ukinulo je odluku kojom je prihvaćeno jemstvo od ukupno 800.000 eura koje su ponudile supruge državljana Južne Koreje Do Kvona (32) i Hon Čand Juna (37) kako bi se sa slobode branili od optužbi za falsifikovanje pasoša uz pomoć kojih su 23. marta htjeli da napuste Crnu Goru, potvrdila je CdM-u savjetnica za odnose sa javnošću Višeg suda Marija Raković.
Ovu odluku Vijeće je donijelo odlučujući po žalbi koje je podgoričko Osnovno državno tužilaštvo uložilo na odluku da se prihvati ponuđena garancija uz mjeru nadzora – zabrana napuštanja stana.
Optuženi su na suđenju 11. maja u osnovnom sudu u Podgorici odgovarajući na pitanje sutkinje Ivane Becić kazali da su srednjeg imovnskog stanja. Međutim, nakon što je sud zatražio da preciziraju svoju imovinu ispostavilo se da oba optužena imaju više miliona eura samo u nekretninama.
Kao intelektualac koji želi dobro Crnoj Gori, snažno vjerujući da se građani neće povesti za lažnim bljeskom neprovjerenih lista i njihovih instant nosilaca, apelujem na sve glasače da ne ponove stare greške, nego da sa puno povjerenja daju većinsku podršku Koaliciji „Za budućnost Crne Gore“ i prvoj ličnosti na njenoj listi, profesoru Milanu Kneževiću.
Znajući da za ove izbore uporno radi razbijena medijska mašinerija već palog režima braneći privatne interese bivših moćnika, vjerujem da je vrijeme pritisaka i zabluda iza svih nas, kojima je dobro Crne Gore na prvom mjestu.
Članice Koalicije „Za budućnost Crne Gore“, DNP i NSD, dosad su nebrojeno puta pokazale odlučnost da građanima napokon „provedri više Gore Crne“, a njeno nebo je danas sve vedrije. Građani dobro znaju da do istorijskog preokreta ne bi došlo da u godinama iza nas DF kontinuiranim protestima protiv mafiokratskog režima nije palio baklje slobode i odupirao se progonima, hapšenjima i montiranim suđenjima.
U vremenima kad su neke partije osjećale konformistički otpor da pozovu građane na ulice, i iz udobnih kabineta pratile proteste DF-a širom Crne Gore, Milan Knežević, Andrija Mandić, Nebojša Medojević i drugi političari, bez razmišljanja su stali uz probuđeni narod. I jasno nagovijestili oslobođenje Crne Gore od namjesnika, koji su se uz pomoć Zapada instalirali i izborili za status nezavisne, pa od nezavisne pravili privatnu državu.
Milo Đukanović je još u aprilu 2019. dao jednu od svojih brojnih izjava, koje je opovrglo vrijeme: „Neće me srušiti niko. Ja sam se triput povlačio, svojom voljom, nakon pobjeda i ne mislim da iko može da me sruši od političke konkurencije.“
Već sljedeće godine, 30. avgusta, vrijeme ga je demantovalo, uz jasnu poruku domaćoj i međunarodnoj javnosti da najzad i Crnoj Gori dolaze neka nova vremena. Ali i da je tom moćnom zaokretu, i slomu privatnog feuda, u najvećoj mjeri doprinio tadašnji DF uz probuđenu snagu litija, uz najavu da se Crnogorci, Srbi, i svi ostali pravdoljubivi građani, u lance više neće vezati.
Predsjednički izbori, na kojim je izabran Jakov Milatović, po mom mišljenju, čestit mlad čovjek, kojem Spajić pravi probleme po već oprobanoj matrici „dodatnog rada iza leđa“, pokazali su dalji pad bivšeg režima i stepenicu niže DPS-a, koji je izgubio osjećaj za vrijeme.
A Đukanović ne bi opet bio poražen da odlučujući doprinos u drugom krugu predsjedničkih izbora nije dao DF podržavši Milatovića, što takođe niko ne može osporiti.
A u svim tim godinama represije kontroverznog diktatora, koji je politiku bazirao na stavovima protiv Rusije (od koje je i dobio pare za referendum), a ponašao se staljinistički, pred cijelom Crnom Gorom bljesnuo je lik Milana Kneževića.
Profesor srpskog jezika, pisac, laureat značajnih književnih priznanja, poslanik, predsjednik DNP-a, osvjedočeni borac protiv mafijaške Crne Gore, pojavio se kao naš autentičan pandan češkom piscu i političaru Vaclavu Havelu, i drugim piscima, koji ostaju upamćeni kao probuđeni glasovi svog naroda.
Jedna od posebno značajnih izjava Kneževića je da Crnogorci nijesu izmišljena nacija, čime je odbacio insinuacije bivšeg režima, dokazujući da je Crna Gora bila i ostala zemlja njegova, kao i postojbina njegovih predaka.
Posebno je indikativno da za Milana Kneževića riječi hvale i uvažavanja imaju i njegovi politički neistomišljenici, videći u njemu čovjeka spremnog i na najveće žrtve kad su obraz i čast Crne Gore u pitanju.
Knežević je danas prvi na listi, duboko vjerujem, pobjedničke Koalicije „Za budućnost Crne Gore“, i on bi, kao budući premijer, trebalo da trasira budućnost Crne Gore. Kao vjesnik njenog mirnog puta ka Evropi i evropskim vrijednostima, pri čemu nikad ne treba zaboraviti tradicionalne vrijednosti našeg naroda, zasnovane na postulatima Marka Miljanova.
Milan Knežević je čovjek, intelektualac i političar koji je tokom proteklih godina plaćao žestok danak svojim političkim i ljudskim uvjerenjima. I koji je, s punim pravom, u Skupštini Crne Gore mudro rekao poslanicima palog režima da je njihov najveći problem što, za razliku od njega, nemaju ideale za koje se treba boriti.
Knežević je izdržao brojne oblike torture raznih satrapa koji su greškom mislili da će vječno vladati uz poluge vlasti. Građani Crne Gore dobro pamte i ciljane policijske atake na njega tokom protesta DF-a. Pamte i juriš specijalaca na kuću Kneževića i herojski otpor njegove majke. Pamte i da je robijao u Spužu, bivao osuđivan na kućni zatvor, maltretiran na graničnim prelazima, a ostao dosljedan čovjek dobre namjere.
Iza Milana Kneževića stoji častan i svijetao put čovjeka i borca za pravdu Crne Gore, i to mu niko ne može osporiti. To je svima jasno, pa i njegovim oponentima. I zato ga treba maksimalno podržati na izborima 11. juna, njega i Koaliciju „Za budućnost Crne Gore“, koja nosi stabilnost ovoj zemlji, uz provjerene ljude koji stoje iza date riječi.
Naglašavam i da je Knežević, uz sav svoj otpor silama zla, ostao, u suštini, čovjek dobre namjere, trezven i strpljiv na svom putu za dobro Crne Gore.
Uz ove nesporne činjenice koje svjedoče da je upravo on najpouzdanija ličnost za budućeg premijera, duboko vjerujem da naši građani neće dozvoliti ni povratak na vlast propalog režima koji se urušava, niti će dati većinsko povjerenje nekim neprovjerenim ličnostima i partijama, koje nas nakon ovih izbora opet mogu uvući u vrzino kolo i avanturu ponovljene istorije nekad jedinstvenog DPS-a.
Glasajući za „Koaliciju za budućnost Crne Gore“ i Milana Kneževića kao prvog na listi, glasamo za mirnu i pomirenu Crnu Goru, za spuštanje tenzija i podizanje standarda svih miroljubivih i trezvenih građana. Crna Gora mora naprijed, i to je put za koji se treba izboriti dostojanstveno na izborima 11. juna.
Policiji je V.Đ. (23) prijavila da je zlostavljalo bezbjednosno interesantna osoba Saša Agović u jednom stanu u Podgorici, potvrđeno je CdM-u iz Uprave policije.
Ranije danas, Vijesti su objavile da je Agović, koji je navodno pripadnik podgoričkog škaljarskog klana, prilikom bjekstva pao i povrijedio se. Rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva Podgorica, tužilac Duško Milanović potvrdio da je formiran predmet.
“Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je krivični predmet protiv osumnjičenog S.A, zbog krivičnog djela zlostavljanje, počinjenog 22. maja 2023. godine, na štetu V.Đ. Nakon saslušanja osumnjičenom je određeno zadržavanje do 72 časa od časa lišenja slobode”, rekao je Milanović.
Nakon što je Agovića privela policija, V.Đ je kazala da se sama povrijedila i da povlači prijavu.
Saša Agović je nakon saslušanja pušten da se brani sa slobode, kazao je CdM-u njegov advokat Damir Lekić.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović najavio je danas da će u ponedjeljak početi politički dijalog na najvišem nivou.
“Već sjutra će svi nosioci izbornih lista dobiti poziv za sastanak sa mnom gdje ćemo poslati poruku da je Crna Gora konačno zrelo društvo koje ima demokratske izbore. Taj dijalog ću početi već od ponedjeljka, a nastaviću ga i nakon toga”, kazao je Milatović novinarima, nakon sastanka sa američkim senatorima Krisom Marfijem i Gerijem Pitersom.
Prema njegovim riječima u razgovoru će imati priliku da građanima i strateškim partnerima Crne Gore pošalju poruku da je Crna Gora konačno zrelo društvo da ima izbore koji će proći u demokratskom ambijentu.
U svakom gradu u Crnoj Gori gradi se, obnavlja ili je već završen proces unapređenja uslova za pružanje zdravstvene zaštite, a u toku su projekti i investicije u zdravstveni sistem čija je vrijednost više od 50 miliona eura.
To je saopštio ministar zdravlja Dragoslav Šćekić na događaju povodom godišnjice rada tog resora.
On je podsjetio da su u tom resoru na početku mandata, kao ključne reformske procese, definisali unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite za sve građane, poboljšanje uslova za rad svih zaposlenih u zdravstvenom sistemu i stvaranje uslova za podizanje standarda zaposlenih.
“Naš imperativ je jačanje povjerenja u javni zdravstveni sistem. U obavljanju veoma složenog posla, rukovodili smo se razvojem otvorenog i dobro organizovanog resora, težeći uspješnom i odgovornom upravljanju, sa osnovnim ciljem da izgradimo kvalitetan, dostupan i održiv sistem zdravstva“, kazao je Šćekić.
Istakao je da su u resoru kojim rukovodi ponosni na višemilionske projekte i investicije koji su, kako je kazao, vidljivi na svakom koraku.
“U ovom momentu preko 50 miliona eura! U svakom gradu u Crnoj Gori gradi se, obnavlja ili je već završen proces unapređenja uslova za pružanje zdravstvene zaštite“, rekao je Šćekić.
Prema njegovim riječima, sve je to bilo moguće zahvaljujući razumijevanju Vlade Crne Gore, na čelu sa premijerom Abazovićem, kao i podršci ministra finansija i svih kolega u izvršnoj vlasti, koji su shvatili neophodnost ulaganja u zdravstveni sistem.
“Rezultat našeg zajedničkog zalaganja je budžet za zdravstvo od 386 miliona eura za ovu godinu, što je najveći iznos ikada izdvojen za ovu oblast u Crnoj Gori. Po prvi put dug Fonda za zdravstveno osiguranje je izmiren i iznosi nula eura“, rekao je Šćekić.
On je podsjetio postavljen kamen temeljac za tri klinike, navodeći da je za izgradnju klinika za infektivne bolesti i dermatovenerologiju EU opredijelila 8,5 miliona eura, kao i da je obilježen početak gradnje Klinike za mentalno zdravlje.
“Vrijednost radova za igradnju i opremanje ove Klinike iznosi oko šest miliona eura, koji su obezbjeđeni iz kapitalnog budžeta. Pored savremenih uslova za liječenje odraslih, prvi put u Crnoj Gori, u okviru nove Klinike biće i odjeljenje za dječju i adolescentnu psihijatriju u kojem će postojati mogućnost hospitalizacije maloljetnih lica“, rekao je Šćekić.
Kazao je da je otvoreno šest novih, renoviranih i savremeno opremljenih jedinica Hitne pomoći, i to: u Podgorici, Plužinama, Gusinju, Ulcinju, Cetinju i Tuzima.
Govoreći o unapređenju životnog standarda zaposlenih u zdravstvu, Šćekić je podsjetio da su potpisani ugovori o izgradnji stanova za zdravstvene radnike u Pljevljima i u Podgorici.
“U Pljevljima će stambeno pitanje riješiti 80 zdravstvenih radnika iz Opšte bolnice i Doma zdravlja Pljevlja, koji su članovi stambene zadruge ”Zdravstvo”, dok će u Podgorici oko 300. Takođe je potpisan Granski kolektivni ugovor za zdravstvenu djelatnost sa predstavnicima Samostalnog sindikata zdravstva Crne Gore i Sindikata zaposlenih u zdravstvu kojim su otklonjene nepreciznosti iz prethodnog, a kojim nemedicinsko osoblje zaposleno u zdravstvenom sistemu nije ostvarilo pravo na povećanje zarada od 12,50 odsto“, kazao je Šćekić.
Poručio je da će dostupan i kvalitetan zdravstveni sistem po mjeri građanina ostati cilj Ministarstva zdravlja, posjećajući da su na tom putu unaprijedili, izmijenili i donijeli nova normativna akta, među kojima Zakon o zdravstvenoj zaštiti, u koji su inkorporirane najbolje prakse, u korist pacijenta, ali i ljekara i ostalih zaposlenih u zdravstvu.
Predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović rekao je da je ispunjen dogovor koji su imali na početku da će zdravstvo biti u fokusu svih javnih politika Vlade i da za zdravstvo moraju da se nalaze najbolja rješenja.
“Poslije 40 i 50 godina u Crnoj Gori počele su da se grade klinike i drugi objekti koji su značajni za zdravstvo. Takođe smo obećali da neće nijedna opština, bez obzira na veličinu ili geografski položaj, biti izostavljena iz ciklusa investicija i to smo ispunili“, naveo je Abazović.
Posebno je naglasio važnim što Ministarstvo zdravlja nije zaboravilo na zdravstveni kadar.
“Možemo da imamo najsavremenije bolnice i objekte, ali ako ne budemo imali kadar da pruža usluge, sve će biti uzalud. Cilj je da poboljšamo materijalni status svakog zaposlenog unutar zdravstvenog sistema“, rekao je Abazović.
Poručio je da Crna Gora u 2023. godini mora imati novi koncept odgovaranja svim izazovima koji se tiču zdravstvene zaštite, ističući da je Ministarstvo zdravlja pokazalo da ima viziju.
Predsjednik Udruženja za pomoć i podršku osobama sa cističnom fibrozom, Vladislav Vujković, kazao je da činjenica da je neka bolest rijetka i da od nje boluje manji broj ljudi dovoljno govori koliko je teško obezbijediti za nju adekvatan lijek, tretman, medicinsku, psiho-socijalnu i pravnu pomoć.
“Vrlo često smo ranije na tom putu nailazili na zid, nerazumijevanje, nebrigu. Ali primjer oboljelih od jedne od najčešćih rijetkih bolesti – cistične fibroze dokaz je da u institucijama zdravstva, u prvom redu Ministarstvu zdravlja, rade ljudi spremni da pruže pomoć onima kojima je najpotrebnija“, rekao je Vujković.
Podsjetio je da su ih njihovo udruženje predstavnici Ministarstva zdravlja saslušali, uvažili njihove potrebe i zahtjeve, primjenjujući medicinske i naučne smjernice.
“Na sreću i zadovoljstvo svakog od 38 oboljelih od cistične fibroze, predstavnici Ministarstva zdravlja su stvorili mogućnost da najsavremenija terapija, koja je veoma skupa, bude dostupna svakom od njih. Na ovaj način omogućili ste našoj djeci da imaju normalan život i životni vijek i u njihovo ime, ali i njihovih porodica vam još jednom upućujem veliku zahvalnost“, istakao je Vujković.
SAD su za Crnu Goru strateški i najvažniji spoljnopolitički saveznik, poručio je premijer Dritan Abazović na sastanku sa američkim senatorima Krisom Marfijem i Gerijem Pitersom.
– Borba protiv korupcije u fokusu i današnjeg sastanka. Zadovoljstvo mi je bilo, zajedno sa ministrom Filip Adžićem da ugostimo američke senatore, napisao je Abazović na Tviteru.
🇲🇪🤝🏻🇺🇲 SAD su za Crnu Goru strateški i najvažniji spoljnopolitički saveznik. Borba protiv korupcije u fokusu i današnjeg sastanka. Zadovoljstvo mi je bilo, zajedno sa ministrom @filip_adzic, ugostiti američke senatore @ChrisMurphyCT i @SenGaryPeters. pic.twitter.com/MJi1ZBWyZJ
— Dr Dritan Abazovic (@DritanAbazovic) May 24, 2023
On i poslanik Branko Radulović predstavili su izborni program partije, te naglasili da imaju dva najvažnija koraka, a to su da se riješi organizovani kriminal i korupciju i siromaštvo
Predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević, predstavljajući izborni program, rekao je da treba ukinuti ukinuti Agenciju za nacionalnu bezbjednost (ANB) i osnovati specijalnu Agenciju za istrage,
On i poslanik Branko Radulović predstavili su izborni program partije, te naglasili da imaju dva najvažnija koraka, a to su da se riješi organizovani kriminal i korupciju i siromaštvo.
– Mi ništa nismo mijenjali što se našeg programskog dijela tiče, na građanima je da prihvate ovaj reformski program. Ovdje je set reforma koje treba da dovedu do zaustavljanja negativnih trendova koji prijete da zaustave Crnu Goru- istakao je Medojević.
On je poseban osvrt imao na poslanički lusitu Pokreta Evropa sad.
“Ako pogledate poslaničku listu Pokreta Evropa sad prepoznaćete značajan broj vedeta Demokratske partije socijalista i Milana Roćena i samog Mila Đukanovića. Vidjećete tu i neke sudske vještake koji su bili zvijezde suđenja za državni udar koji nisu mogli da otključaju jedan telefon a kamoli da vještače u skladu sa zakonikom o vještačkom postupku“, prokomentarisao je Knežević.
On se podsjetio na zanimljivost da su i lider Evrope sad Milojko Spajić i funkcioner DPS-a Andrija Nikolić išli u Vašington na susret sa američkim izaslanikom za Balkan Gabrielom Eskobarom u razmaku od samo dva dana.
“Da sam ja išao kod Eskobara a iza mene da je krenuo Andrija Nikolić vjerovatno bi digli NATO avione i srušili bi ovaj moj avion negdje iznad Istanbula da više nikad ne vidim Crnu Goru. Ali kada Eskobar crta kako treba da izgleda buduća vlada, i kada u poslanici 21. maja kaže da u vladi treba da budu PES i DPS onda je to evropski put i evropski kurs a sa druge strane se stvara izmaglica da postoje subjekti koji su protiv evropskog puta”, našalio se Knežević.
On je naglasio da je evropski put Crne Gore tokom tordecenijske vladavine uništio Milo Đukanović.
“Imao je priliku i kao predsjednik i kao premijer i nisu ove dvije i po godine krive kao što tvrdi. Ma šta je mislio i o Zdravku Krivokapiću i o Dritanu Abazoviću nisu oni ruiniriali resurse, uništavali fabrike, tajkunizirali Crnu Goru… Nisu oni odgovorni za formiranje mafijaških klanova, nisu oni krivi za ova ubistva koja su se dešavala i po regionu i po svijetu, za šverc cigareta, kokaina i sve ono što je Crnu Goru učinilo Kolumbijom na Balkanu. Isti je Đukanović u mnogo navrata govorio o svom euroskepticizmu šaljući poruke da ne treba da se čude što smo prinuđeni da se okrenemo Rusiji i Kini”, rekao je Knežević.
On je dodao da očekuje da će Đukanović sada biti u mogućnosti da dođe na proslavu dana Rusije 12. juna jer da mu nije bilo Rusije i Vladimira Putina nikad se ne bi slavio 21. maj.
Na pitanje da li bi pristao da participira u vladi u kojoj bi mu bilo zabranjeno da pokriva resore “sile”, Knežević je uzvratio retoričkim pitanjem:
“Da li je poznato u zapadnoevropskoj demokratiji i SAD da jedan subjekat koji osvoji 33 odsto glasova na izborima a u parlamentarnoj većini čini 67 odsto nema ni jednog ministra a kamoli potpredsjednika vlade ili premijera? To nigdje nije viđeno ali je bilo neophodno da se srpovede taj eksperiment nakon 30. avgusta. Mi smo tada kao Demokratski front pristali na tu nepristojnu ucjenu koja je bila kombinovana iz više sfera ali je čudno bilo što je barjaktar te ucjene bio čovjek koji bio nosilac naše liste Zdravko Krivokapić“, kazao je Knežević.
On je poručio da je koalicija Za budućnost Crne Gore spremna da stavi potpis na moratorijum o svim spornim spoljnopolitičkim pitanjima.
“Ali nismo spremni da svakih 15 minuta dajemo krv i mokraću nekom u ambasadi da vide da nam nisu ruska i srpska krvna zrnca povećana ne pada nam na pamet. Budtie sigurni da mi nećemo ići ni u jednu ambasadu po mišljenje niti ćemo trpjeti bilo kakvu vrstu ucjena. Spreman sam na razgovore sa svim ambasadama, sa predstavnicima Kvinte, ali na način da oni dođu kod mene u kancelariju a ne da im skačem iz parka da vidim hoću li prepadnuti američku ambasadorku. Dvoje troje ovih naših lidera evropejaca zamalo nije poginulo kad je iskočilo ispred onog džipa tamo jer više ni ona u mogućnosti da napravi raspored kad će ko da dođe“, kazao je Knežević.
“Mi moramo, ako je ovo nezavisna država, da je vratimo građanima i poštovanju Ustava i zakona. Do 2006. je bila muka “neće nama upravljati Beograd, nećemo da budemo 37. jedinica, nećemo Pirot, nećemo vamo nećemo onamo… Sad kada pogledate, mislim da nikada nismo bili zavisniji. Ajde da smo zavisni od nekog geopolitičkog formata nego smo zavisni od nekih ambasadora na koje su u njihovim državama zaboravili da postoje”, dodao je Knežević.
