Bjelopoljska policija podnijela je krivičnu prijavu protiv S.B. zbog sumnje da je pokušao da ubije psa lutalicu pa ranio brata, saopšteno je iz Uprave policije (UP).
– Naime, postupajući po informaciji da se u bolnici u Bijelom Polju na ukazivanje ljekarske pomoći javila osoba sa povredom u predjelu butine koju je zadobila od zalutalog pušćanog zrna, službenici bjelopoljske policije preduzeli su hitne mjere i radnje i na osnovu operativnih aktivnosti na terenu, rasvijetlili ovaj događaj i podnijeli krivičnu prijavu protiv jedne osobe – navodi se u saopštenju policije.
Kako su kazali, zbog sumnje da je izvršio krivično djelo izazivanje opšte opasnosti, kako je ovo djelo kvalifikovano od strane tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju koji je upoznat sa događajem, krivična prijava podnijeta je protiv S.B.
– Sumnja se da je S.B. ovo djelo izvršio na način što je, dok se nalazio u lovu sa svojim bratom, postupajući krajnje nepažljivo i suprotno pravilima bezbjednog rukovanja oružjem, u namjeri da usmrti psa lutalicu sa udaljenosti od oko 150 metara, ispalio hitac iz lovačke puške, usljed čega je pogodio brata, u predjelu butine, nanijevši mu tjelesne povrede opisane u izvještaju ljekara specijaliste – kazali su iz policije.
Od S.B. je, kako su dodali iz policije oduzeta puška marke „Franchi“,model Affinity Anniversario, kalibra 12 mm, sa 16 komada patrona istog kalibra, dok je od njegovog brata oduzeta lovačka puška marke „Benelli“, model Montefeltro, kalibra 12 mm, sa 13 komada patrona.
– Oduzeto oružje će biti predato nadležnom organu radi vođenja upravnog postupka sa predlogom za trajno oduzimanje oružja – zaključili su iz policije.
Zastara slučaja visoke korupcije Mila Đukanovića koji je kao Predsjednik Vlade prilikom privatizacije Telekoma 2005.god dobio od Mađar Telekoma mito od 7.3 mil EUR i da su top menadžeri Mađar Telekoma to priznali na sudu u Njujorku, je najbolji dokaz da Milo i dalje vlada CG!
Sve je isto, samo Milo ne ide na posao u zgradu Vlade.
Predsjednik DPS-a tvdi da ta stranka nije promijenila svoj kritički odnos prema djelovanju Srpske pravoslavne crkve
Predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković poručio je da ta stranka nije promijenila svoj kritički odnos prema djelovanju Srpske pravoslavne crkve, koje već godinama izlazi iz okvira djelovanja primjerenog ustavnom i sekularnom uređenju.
Živković je u intervjuu za Portal Standard objasnio razloge odluke da DPS podrži budžet Opštine Budva, odbacujući optužbe o promjeni političkog kursa, uz poruku da DPS ostaje dosljedan građanskom, sekularnom i državotvornom karakteru Crne Gore.
U razgovoru za ovaj medij, Živković govori i o širem političkom kontekstu u kojem je donesena odluka u Budvi, odnosu DPS-a prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi, izazovima koalicionog upravljanja, ali i o aktuelnim krizama vlasti u Podgorici, Botunu i Bijelom Polju. Poseban fokus stavlja na sve izraženija identitetska pitanja, spoljne političke uticaje na Crnu Goru, evropske integracije i poziciju DPS-a u slučaju mogućih promjena vlasti na lokalnom i državnom nivou, uz poruku da je stabilna, proevropska i državnički odgovorna politika jedini izlaz iz dugotrajne političke nestabilnosti.
Kako komentarišete odluku DPS-a u Budvi da odbornici te partije podrže budžet grada koji predviđa i donaciju od milion eura Srpskoj pravoslavnoj crkvi, imajući u vidu da je SPC više puta okarakterisana kao faktor koji djeluje protiv interesa države Crne Gore? Da li je ta odluka u Budvi u suprotnosti sa ranijim političkim stavovima DPS-a kada je riječ o ulozi SPC u Crnoj Gori, i kako to objašnjavate biračima?
ŽIVKOVIĆ: Podsjetiću vas da su u Budvi lokalni izbori održani 2024. godine, nakon kojih je koalicija okupljena oko DF, poslije deset godina vršenja neuspješne i nefunkcionalne vladavine, poslata u opoziciju.
DPS je dala ključan doprinos smjeni te i takve vlasti, i kao što vidimo danas – godinu dana kasnije, imamo funkcionalu lokalnu samoupravu i stabilne političke prilike koje omogućavaju povratak Budve na one pozicije koje joj pripadaju kao metropoli crnogorskog turizma.
Glasanje za ovogodišnji budžet izazvalo je dileme u jednom dijelu građanske javnosti koja je, s pravom, postavila pitanje – da li je DPS promijenila kurs u svom političkom djelovanju. Odgovor je precizan i jasan, ne.
Podsjetiću vas da je upravo Demokratska partija socijalista pokrenula pitanje izglasavanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, vrlo svjesno kalkulišući rizik gubitka vlasti koji se i desio – 30. avgusta 2020. godine. Takođe, podsjetiću vas da je DPS srušio Vladu Dritana Abazovića koju smo manjinski podržali nakon samo 100 dana, jer smo smatrali da je potpisani Temeljni ugovor izdajnički i suprotan državnim interesima. Vjerujem, dakle da se slažemo – iako je javnost sklona brzom zaboravljanju, u situaciji kada smo svjesno rizikovali gubitak vlasti, i napustili Vladu nakon povratka na vlast poslije samo godinu dana, da nema osnova sumnjičenju Demokratske partije socijalista kada je u pitanju odnos prema SPC ili odnos prema vrijednostima koji su temelj naše politike – antifašizam, građanski koncept i evropska budućnost naše zemlje.
Dozvolite da sada nešto direktnije odgovorim vezano za odluku o podršci budvanskom budžetu.
Demokratska partija socijalista nije saglasna sa dijelom budžeta koji je, po našem mišljenju, neprimjereno izdašan prema jednoj vjerskoj zajednici, jer mislimo da to nijesu ni nadležnosti lokalne samouprave niti pitanja kojima ona treba da se bavi. Vjerujemo da je taj novac mogao i da se bolje potroši – za ono što su konkretne potrebe građana u vidu saobraćajne, obrazovne ili zdravstvene infrastrukture.
Ipak, ono što je stvarno pitanje u konkretnoj situaciji je sljedeće – da li je zbog te budžetske stavke bilo vrijedno rušiti započeto partnerstvo sa liderom srpskog nacionalnog predznaka, koji je prvi u posljednjih nekoliko decenija, pokazao rezistentnost u odnosu na političko-obavještajno-kriminalni uticaj zvaničnog Beograda i od kog otvoreno, po prvi put kada je u pitanju taj pol političke scene, možemo čuti da je Crna Gora njegova kuća?
Smatrali smo da nije.
„NIJESMO ŽELJELI VANREDNE IZBORE ILI RUŠENJE PARTNERSTVA KOJE ZVANIČNI BEOGRAD NIJE USPIO DA ” REŠI”“
Dodatno, Demokratska partija socijalista je dio koalicione vlasti koja o mnogim pitanjima ima različite stavove, koji su i prirodni s obzirom na to da je ovakvo partnerstvo prvo takve prirode na političkoj sceni Crne Gore. Ne bi se ipak bilo loše podsjetiti da je zbog tog partnerstva Budva po prvi put nakon 10 godina proslavila obnovu crnogorske nazavisnosti i najviše državne praznike, a da umjesto ambijenta Guče koji se bio uselio u metropolu crnogorskog turizma sa redovnim trubačkim predstavama, danas ponovo ima povratak kulture i obrise modernog, savremenog i crnogorskog grada.
U finalu, sa tim razlikama koje jesu krupne odlučeno je da ova koalicija nastavi sa radom do vanrednih lokalnih izbora u 2027. godini. Nijesmo željeli vanredne izbore ili rušenje partnerstva koje zvanični Beograd nije uspio da ,,reši” svjestan da bi ovaj primjer, ukoliko bi se u perspektivi preslikao na državni nivo, bio trajni kraj snova o tretiranju Srba u Crnoj Gori kao dijaspore i uticaja preko poslušnih i instaliranih vlasti što je slučaj od 2020. godine do danas.
Svjesni smo, dakle, da ova odluka jeste izazovna i da će jedini sud o njoj dati test vremena. Ipak, uvjereni smo u njenu ispravnost. Sigurno je i da će se koalicija u Budvi i u narednom periodu nalaziti pred određenim izazovima koji će se, vjerujem, uz međusobno razumijevanje i mudrost, prevazilaziti.
Na kraju, ovakva odluka nije skopčana sa potrebom da se bude vlast po svaku cijenu kako nam se želi pripisati, već da se obezbijedi mogućnost uspostavljanja dugoročnije stabilnosti i saradnje koja će počivati na poštovanju Crne Gore kao nezavisne i samostalne države sa evropskom perspektivom. Dakle, svjesni smo i rizika ovakve odluke, ali vjerujemo da možda može i da otvori šansu da se pomjerimo iz rovova koji traju decenijama i pokušamo kroz politički napor da prevladamo crnogorsko-srpski jaz koji istorijski okiva Crnu Goru nepremostivim podjelama i obesmišljavanju dometa svakog pokušaja jačanja njenog demokratskog i ekonomskog napretka. Vjerujemo da vrijedi pokušati. Vrijeme će svakako suditi o dometima tog pokušaja.
„BOTUN I EKOLOŠKI IZAZOVI: KAKO IDENTITETSKA PITANJA POSTAJU IZGOVOR ZA BLOKADE“
Kako komentarišete aktuelnu situaciju oko izgradnje kolektora u Botunu i postupke lokalne i državne vlasti u tom procesu? Kakav je vaš komentar da se sa ekoloških tema preko noći prešlo na identitetska pitanja i da li su upravo ova identitetska pitanja DNP-a glavni razlog njihove opstrukcije u Botunu?
ŽIVKOVIĆ: Rekao bih da je situacija u Botunu očekivana. Naime, više puta smo ukazivali da u Crnoj Gori i na državnom, i na lokalnom nivou, imamo nefunkcionalnu i neodrživu parlamentarnu većinu koja prirodno porađa probleme u praksi. Nekada su ti problemi na lokalnom nivou, zbog čega smo imali više vanrednih lokalnih izbora i zbog čega danas u nekoliko Opština imamo nefunkcionalnu lokalnu vlast. Nekada su ti problemi i na državnom nivou. Ovo je vlada blokada, koja u kontinuitetu proizvodi štete na svim nivoima i unosi nesigurnost u život građana. Trenutno u fokusu je, kao posljedica tih okolnosti, pitanje Botuna. Što se tiče dodatnih zahtjeva DNP-a, vjerujem da oni imaju cilj da kupe određeno vrijeme Milanu Kneževiću za realizaciju odluke o napuštanju vlasti sa jedne strane, a da sa druge kroz tkz. srpsko pitanje otežaju ostanak toj vlasti Kneževićevim koalicionim partnerima. Sve u svemu, politikantski, jeftino i već viđeno. Ipak, to je pitanje za premijera Spajića i za one koji participiraju u ovakvoj nesrećnoj većini.
Kako mislite da će dešavanja oko kolektora u Botunu uticati na vlast u Podgorici, ali i na vlast na državnom nivou i kako komentarišete da uprkos prijetnjama DNP-a da će napustiti vlast na lokalnom i državnom nivou, oni to i dalje ne čine?
ŽIVKOVIĆ: Crnom Gorom trenutno upravlja dualitet populizma i nacionalizma. Iz našeg ugla svaki dan trajanja ovakvog savezništva poguban je i za Crnu Goru i za sve lokalne samouprave u kojima je on dominantan. Mi vjerujemo da je Crnoj Gori na svim nivoima potrebna ozbiljna proevropska i stabilna vlast koja će završiti pregovore sa EU, ubrzati ekonomski rast, stabilizovati javne finansije i nastaviti borbu za unapređenje vladavine prava. Apsolutno je jasno da takve vlasti nema bez DPS-a. Spremni smo u smislu postizanja ovih ciljeva na tu temu da razgovaramo ukoliko se pokaže ozbiljnost i druge strane političke scene. Ono na šta nijesmo spremni jesu bilo kakvi truli kompromisi, kratkoročni dogovori i neprincipijelni savezi, koji ne počivaju na viziji i dugoročnosti saradnje. Što se tiče prijetnji o izlasku iz vlasti, vrlo brzo ćemo vidjeti koliko ko drži do riječi, a na osnovu prethodnih iskustava ni zaklinjanje u parlamentu nije obezbjeđivalo poštovanje onoga što se obeća.
IDENTITETSKA PITANJA I STRANI UTICAJI: CRNA GORA MORA SAMA DA ODLUČUJE
Kako vidite ovo novo potenciranje identitetskih pitanja i da li se ono radi po političkim instrukcijama koje dolaze van Crne Gore? Da li je ovo primjer hibridnog uticaja drugih država?
ŽIVKOVIĆ: U trenutku kad Brisel pokazuje interesovaanje da Crna Gora postane prva sljedeća članica EU i kad bi Crna Gora s jednakim entuzijazmom trebalo da odgovori kroz brz hodogram aktivnosti na planu zatvaranja poglavlja, očigledna je namjera dijela političkih partija vlasti da zaustave evropski put po instrukciji prvo skoči pa reci hop.NIje ni prvi ni posljednji put da nam se sa trećih adresa sugeriše kako nijesmo sposobni da sami upravljamo svojom sudbinom a kamo li postanemo članica EU. Vjerujem da zbog toga sami moramo pokazati otpornost na pokušaje takve destrukcije. Ne smijemo imati očekivanja da će uticaj Beograda, u prvom redu, ili nekih trećih strana prestati. Prirodno je da će svako nastojati da ostvaruje svoj interes. Tim prije je i veća odgovornost na političkoj eliti u Crnoj Gori da artikuliše crnogorski interes i da se za te interese zajednički beskompromisno borimo. Nekad to može biti i kroz saradnju koja znači vlast, a nekad to znači i kroz djelovanje na suprotstavljenim političkim pozicijama. Ali, i u jednom, i u drugom slučaju, vjerujem da je naša obaveza da te dogovore gradimo unutar Crne Gore. Nažalost, djeluje da u ovom trenutku fali zrelosti i partnera za takav dijalog. Što se DPS-a tiče, mi smo svojim pristupom tu zrelost i pokazali. Ne samo da smo u parlamentu pretpostavili državni interes partijskom, zbog čega smo i često kritikovani od strane dijela javnosti, već smo na svim krupnim pitanjima u proteklih nekoliko godina, počevši od popisa, preko IBAR zakona, izbornog zakonodavstva, pa do brojnih drugih pokazali da nam je državni interes prioritet, da smo spremni da donosimo teške odluke za čije potvrđivanje je potrebno određeno vrijeme i da smo spremni da kratkoročno žrtvujemo nekoliko procenata podrške kako bi ostvarivali viziju. Mi smo otvorili evropsku perspektivu Crnoj Gori nakon obnove nezavisnosti, otvorili sva pregovaračka poglavlja i tri privremeno zatvorili, čime smo završili najveći dio posla kako bi naredna vlast nastavila započeto. Naš rukopis što se tiče evropskog puta vidi se iz opozicije, kroz otvorenu spremnost za podršku u parlamentu u nastavku integracionog procesa.Nažalost ne vidim takvu odgovornost i državničku zrelost na strani vlasti.
„STIČE SE UTISAK DA SMO POD STALNIM PATRONATOM“
U kojoj mjeri, po vašem mišljenju, postoje uticaji drugih zemalja na političke procese u Crnoj Gori danas, da li ti spoljni uticaji predstavljaju opstrukciju evropskih integracija Crne Gore i iz kojih centara, odnosno država, ti uticaji dominantno dolaze?
ŽIVKOVIĆ: Uticaji drugih država na oblikovanje političke situacije u Crnoj Gori učestali su, snažni i mnogo izraženiji nego prije 2020. godine.I ti uticaji u značajnoj mjeri prevazilaze okvire regiona. Stiče se utisak da smo pod stalnim patronatom, bez sposobnosti da sami realizujemo strateške ciljeve i ono što vidimo kao prioritete u državnoj politici. To je prvi znak nedostatka državnog dostojanstva, hrabrosti i odlučnosti da se ne mora po svaku cijenu slijediti svaka sugestija koja ne odgovara onome što je naš državni interes. Tipično za ovu vlast, servilnost i snishodljivost su odlike koje ne idu ruku pod ruku sa onim na šta se često pozivaju, razboritost i hrabrost predaka i našu hiljadugodišnju istoriju borbe za slobodu. Kada nemate upravljanje državom koje je odgovorno, treće strane na prvom mjestu Rusija će uraditi sve da nanese štetu EU i spriječi širenje na Zapadni Balkan smatrajući ovaj prostor njenom legitimnom zonom interesa. Nažalost, ne može se očekivati drugačiji pristup od ove vlasti kada u njoj i dalje imamo političke subjekte koji Crnu Goru ne smatraju državom i one koji bi nas u skladu sa religijskim dogmama rado vratili u srednji vijek. Trećim stranama je to dovoljan signal da ostvare svoje naume, jer će im iznutra biti otvorena vrata da umarširaju bez ikakve borbe. Zbog toga ponavljamo tezu o neophodnoj proevropskoj vladi koje će biti spremna da pruži otpor svakom pokušaju destrukcije ili zaustavljanja evropskog puta. Za sada ne prepoznajem smjelost na drugoj strani da se obavi bilo kakav ozbiljan razgovor ili osim stalne kalkulacije i straha od povratka DPS na vlast.
„KRIZA VLASTI U PODGORICI: DPS SPREMAN DA ZAŠTITI STABILNOST DRŽAVE“
U slučaju krize vlasti u Podgorici, kao i na državnom nivou kakav bi stav i poziciju zauzeo DPS?
ŽIVKOVIĆ: Čini mi se da smo više puta odgovarali na ovo i slična pitanja. DPS je partner za ozbiljne razgovore koji bi rezultirali stabilnom vlašću i njenom dugoročnom održivošću. Ne interesuju nas partikularni, privremeni, jednokratni dogovori koji nemaju nikakvu perspektivu i koji služe ostvarivanju ličnih ambicija. Partnere za takav razgovor za sada smo imali u Budvi. Da li će to biti slučaj i u Podgorici ili u nekim drugim sredinama, i na državnom nivou, ostaje da se vidi. U ovom trenutku ne bih licitirao dalje od toga.
BIJELO POLJE: DUGOGODIŠNJE PARTNERSTVO DPS-A I BOŠNJAČKE STRANKE NA TESTU
Povodom krize vlasti u Bijelom Polju, gdje je DPS dio lokalne vlasti – da li ste vodili razgovore sa Bošnjačkom strankom i kakvi su rezultati te komunikacije?
ŽIVKOVIĆ: Znate da DPS i BS imaju tradicionalno političko partnerstvo i savezništvo na gotovo svim nivoima koje traje već skoro 20 godina. Čini mi se da je to partnerstvo posebno bilo uspješno u Bijelom Polju. Prirodno je da povremeno dođe do određenih razlika ili neslaganja, ali ipak vjerujem da sa Bošnjačkom strankom i dalje imamo saglasnost oko onoga što su ključne vrijednosti na kojima treba da počiva vlast u Bijelom Polju. Prema tome, vjerujem da će se trenutni nesporazumi prevazići i da će postojeća koalicija nastaviti uspješno da upravlja najvećom opštinom na sjeveru i da bude primjer kako jedna uspješna i funkcionalna lokalna samouprava treba da izgleda
I pored brojnih političkih izazova, rejting DPS-a ostaje stabilan i pokazuje da ste i dalje najjača politička partija u Crnoj Gori. Kako komentarišete tu činjenicu i šta je, po vašem mišljenju, ključ opstanka i stabilnosti DPS-a i kako ste uspjeli da zadržite povjerenje birača uprkos promjeni vlasti i snažnim političkim pritiscima?
ŽIVKOVIĆ: Vjerujem da se to povjerenje zasniva na činjenici da je Demokratska partija socijalista pokazala i potvrdila viziju razvoja Crne Gore, kao i spremnost da donosi teške odluke u skladu sa državnim interesima koje su izdržale test vremena. Nikada u fokusu našeg djelovanja nije bio populizam niti smo se vodili linijom manjeg otpora. Donosili smo teške, ali ispravne odluke i vjerujem da to građani prepoznaju. Stabilnost, ozbiljnost i odgovornost, sinonimi su Demokratske partije socijalista. Period iza nas i proteklih 5 godina djelovanja u opoziciji, potvrdili su da DPS nije klijentelistička stranka, već stranka ideje koju aktivno zastupa, brani i podržava gotovo 100 hiljada građana Crne Gore. I u pravu ste, naš rejting je u porastu. Podsjetiću vas da smo na parlamentarnim izborima 2023. godine u koaliciji sa Socijaldemokratama, Liberalnom partijom i Demokratskom unijom Albanaca ostvarili rezultat od 23%. Možemo, dakle, reći da je rezultat DPS na tim izborima iznosio oko 20% podrške. Danas, i po najkonzervativnijim procjenama koje su nedavno javno prezentovane uprkos djelovanju iz opozicije, vidite da je naš rejting iznad 25%. Vjerujem da to dovoljno govori o povjerenju građana. Razlog za to jeste aktivna komunikacija sa građanima, sa članstvom i biračima – onim ljudima, koji su u jednom trenutku bili nepravedno zanemareni i zaboravljeni, dok su neki drugi, koji su u DPS-u vidjeli samo i isključivo šansu da ostvare svoje lične ambicije, svoje interese dobili priliku da budu u prvom planu. I s ove tačke gledišta – razumijem i što su se ljudi koji istinski žive za politiku DPS-a, koji su mnogo propatili u periodu od smjene vlasti do danas, trpjeli pritiske i revanšizam, ljutili na Demokratsku partiju socijalista. Ti iskreni, dobronamjerni podržavaoci naše politike su danas u fokusu naše pažnje, zbog njih vjerujem da se za Crnu Goru, bez obzira na svu hajku koja se vodi protiv nas vrijedi pregorno i još jače boriti. I zbog njih nećemo stati, ni prestati, dok god Crnu Goru ne vratimo sebi, dok ne zaustavimo njeno političko, kulturno, pa i moralno propadanje. Trend rasta povjerenja će se nastaviti, a naša obaveza je da opravdamo povjerenje i obezbijedimo sprovođenje ciljeva sa pozicija vlasti.
Vlada Crne Gore trebalo bi da formira Radnu grupu koja će se baviti rješavanjem identitetskih zahtjeva koje je tražila Demokratska narodna partija (DNP), poručio je za Newsmax Balkans televiziju ministar poljoprivrede Vladimir Joković.
DNP Milana Kneževića uslovio je ostanak u Vladi ispunjavanjem zahtjeva o uvođenju srpskog kao službenog jezika, izmjenama Zakona o državljanstvu, uvođenjem trobojke kao narodne zastave kao i započinjanjem dijaloga o kolektoru u Botunu.
Iako su najavili da će te zahtjeve predložiti na prvoj sjednici Vlade to nijesu učinili 22. januara jer na sjednici nije bilo premijera Milojka Spajića koji je boravio u Davosu. Podršku zahtjevima DNP-a ranije je najavila Nova sprska demokratija sa kojom su na prethodnim izborima nastupili u koaliciji.
Joković je ocijenio da je DPS napravio ogromne podjele u Crnoj Gori i da ta partija nije dozvoljavala da sprski postane službeni jezik iako njime, kako je naveo, govori najviše građana na nekoliko posljednjih popisa stanovništva.
„SNP će podržati zahtjeve DNP-a na sjednici Vlade. Podržavamo da srpski bude službeni jezik, da se izmijeni Zakon o državljanstvu a da trobojka bude narodna zastava je naša izvorna ideja. Takođe, svjesni smo da se ne može sve riješiti za jedan dan. Želimo da ukažemo na greške koje su napravljene i da to ne može donijeti dobro niti Srbima niti Crnogorcima u Crnoj Gori“, kazao je Joković.
Vlada, kako je dodao, ne rješava ova pitanja koja je DNP predložio.
„Pogrešno je to postavljeno da Vlada odluči. Nadležnost izmjene Ustava i zakona je na Skupštini. Možda bi najmudrije bilo formirati jednu radnu grupu koja će se baviti tim pitanjima i razgovarati sa parlamentarnom većinom. Dakle, Radna grupa bi trebalo da ohrabruje ljude da podrže ove zahtjeve i da ih liše zabluda i nekih ideologija koje su bez ikakve potrebe nametnuti Crnoj Gori. To je radila prethodna većina koja je opijena vlašću mislila da joj sve može biti. Pa vidite, ne može baš sve“, kazao je Joković.
Prema njegovim riječima, u godini u kojoj Crna Gora može da napravi nešto istorijski važno „ne znam koliko bi bilo pametno da neka partija napusti vlast“.
„Razumijem razloge ali je DNP to mogao tražiti i prije formiranja ove Vlade. Volio bih da se malo lopta spusti da razgovaramo, dobro poznajem Milana Kneževića. Meni je simpatična njegova impulsivnost i temperament. Ali nije dobro postavljati neke ultimatume. Hajde da svi vidimo da počnemo ozbiljnu priču o tim temama, jer je evropski standard da jezik kojim se najviše govori bude službeni, i da idemo tim putem“, zaključio je Joković.
Stiže novac za srpske vaterpoliste. Pokazali su ponovo da su najbolji. Mi ćemo danas imati vanrednu sednicu vlade i doneti odluku o novčanoj naknadi. Država će ispuniti svoju obavezu – rekao je ministar finansija Siniša Mali na RTS.
– Mi ćemo danas, kao što je predsednik Vučić i obećao, imati vanrednu sednicu Vlade i doneti odluku o isplati novčanih naknada onima koji zaslužuju, naravno, 20.000 evra dobijaju za osvojenu zlatnu medalju i trener i svi igrači. Mnogo sam srećan i najmanje što možemo da uradimo da se na ovaj način odužimo njima. – poručio je Mali.
Ministar se potom i osvrnuo na jučerašnju sednicu Vlade.
– Vrlo je prosto. Ako hoćete da budete u Vladi Republike Srbije morate da se borite , morate da date sve od sebe. Ko neće ne mora, kao što je predsednik Vučić rekao idemo dalje. U trenutku kada seceo svet menja. A svi smo svesni tektonskih promena, neophodno je da damo sve od sebe.
Tokom prethodnog vikenda, odnosno od 23. do 25. januara (petak, subota i nedjelja) na crnogorskim putevima evidentirano je 37 saobraćajnih nezgoda, u kojima je 17 osoba imalo lake tjelesne povrede, saopšteno je iz Uprave policije.
U tom periodu pripadnici saobraćajne policije su u okviru represivnih aktivnosti podnijeli 188 prekršajnih prijava, izdali 1.673 prekršajnih naloga, privremeno oduzeli 16 pari registarskih oznaka i isto toliko vozila isključili iz saobraćaja.
„Slobode su lišena 83 vozača, od čega je 29 vozača zbog vožnje pod dejstvom alkohola u organizmu u koncentraciji većoj od 1g/kg ili odbijanja alkotestiranja, 20 vozača zbog vožnje pod dejstvom opojnih droga ili drugih psihoaktivnih supstanci ili odbijanja podvrgavanja testiranju i 34 vozača zbog počinjenih drugih težih prekršaja iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima“, preciziraju u saopštenju.
Cijene goriva u narednih 15 dana biće skuplje do 4 centa, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
EUROSUPER 98 poskupiće 2 centa i koštaće 1,41 eura.
EUROSUPER 95 biće skuplje 3 centa i koštaće 1,38 eura.
EURODIZEL će poskupiti 4 centa i u narednih 15 dana njegova cijena biće 1,31 eura, dok će dož ulje biti skuplje 3 centa i koštaće 1,24 eura.
„Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata („Službeni list CG“, broj 23/21 i 10/25) naredni obračun će se obaviti 09. februara 2026. godine, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 10. februara 2026.godine“, naveli su u saooštenju.
Slobodna Crna Gora je juče održala sjednicu Predsjedništva u proširenom sastavu, kojom je predsjedavao predsjednik stranke Vladislav Dajković. Sjednici su prisustvovali koordinatori iz 17 opština širom Crne Gore.
Predsjedništvo Slobodne Crne Gore je jednoglasno izrazilo punu podršku predsjedniku stranke, Vladislavu Dajkoviću, zbog principijelne i hrabre odluke da napusti vlast u Glavnom gradu, uz jasan stav da Slobodnoj Crnoj Gori nije mjesto u vlasti sa NATO strankama koje su godinama gazile srpska prava i ignorisale ključna nacionalna i identitetska pitanja koja su opterećivala srpski narod u Crnoj Gori više od tri decenije.
S tim u vezi, konstatovano je da je pokret Evropa sad, na čelu sa premijerom Milojkom Spajićem, nastavio da se kreće dobro utabanim stazama politike koju je godinama trasirao Milo Đukanović, što je za Slobodnu Crnu Goru neprihvatljivo i politički i moralno.
Slobodna Crna Gora očekuje da srpske stranke napuste Vladu Crne Gore ukoliko premijer Spajić odbije set inicijativa koje će uputiti Demokratska narodna partija, koju predvodi Milan Knežević, a koje se tiču ključnih identitetskih tema – pitanja dvojnog državljanstva, statusa srpskog jezika i državnih simbola.
Ukoliko te inicijative budu odbijene, teško je razumjeti bilo koju stranku koja se, makar deklarativno, predstavlja kao zaštitnik prava srpskog naroda, a koja bi u takvoj vlasti ostala. U tom slučaju gubi se svaki smisao i logika političkog djelovanja i s pravom se postavlja pitanje da li je vrijedno zbog nekoliko desetina funkcija i radnih mjesta nastavljati put kojim je Crnu Goru decenijama vodio Milo Đukanović.
Na kraju, Predsjedništvo Slobodne Crne Gore je donijelo zaključak da će stranka u narednom periodu intenzivirati terenski rad, pokrenuti brojne političke i društvene inicijative, kao i nastaviti sa formiranjem opštinskih odbora i otvaranjem kancelarija širom Crne Gore, sa ciljem izgradnje snažne, autentične i principijelne političke alternative.
Tvrdi da ih je prvi put vidio kada su počeli da kruže društvenima mrežama
Povodom nedavnih dešavanja oglasio se bivši direktor ANB-a Dejan Vukšić.
Njegovo saopštenje prenosimo integralno:
Polazeći od jasne, dokumentovane i provjerljive hronologije događaja, odbacujem sve netačne, nepotpune i tendenciozne navode kojima mi se bez dokaza pokušava pripisati odgovornost za ugrožavanje privatnosti M. P. i distribuciju spornih snimaka, te smatram svojom obavezom da javnosti iznesem isključivo činjenice.
Nemam nikakve veze sa nastankom, posjedovanjem niti distribucijom snimaka koji su se pojavili u javnosti. Te sadržaje sam prvi put vidio tek kada su počeli nezakonito da kruže društvenim mrežama.
Događaj koji se ovih dana pokušava predstaviti kao aktuelan desio se oktobra mjeseca 2024. godine u Podgorici, kada mi je M. P. protivpravno otuđila mobilni telefon, koji je potom zloupotrijebljen, čime mi je grubo povrijeđena privatnost. O tom događaju nadležni organi posjeduju informaciju. Naglašavam da se ovim povodom nisam oglašavao u javnosti, prepuštajući slučaj isključivo institucionalnom epilogu.
Riječi koje sam tom prilikom uputio M. P, a koje su selektivno i sa vremenskom distancom od godinu i tri mjeseca objavljene, bile su neposredna reakcija na krađu i zloupotrebu mog telefona. Te riječi, bez obzira na njihov sadržaj, ne predstavljaju niti mogu predstavljati dokaz bilo kakvog krivičnog djela u vezi sa nastankom ili distribucijom fotografija i video snimaka na društvenim mrežama, jer se radi o potpuno odvojenim pravnim pitanjima. Uprkos tome, danas se svjesno pokušava izvršiti zamjena teza, u kojoj se ja kao oštećeni nastojim predstaviti kao izvršilac krivičnog djela, a lice koje je protivpravno postupalo, odnosno ukralo telefon, kao žrtva.
U martu 2025. godine, sa nepoznatog broja primio sam uznemirujuće poruke sa pomenutim audio snimkom sa mojim glasom, uz jasnu prijetnju i pokušaj ucjene da odustanem od kandidature za sudiju Ustavnog suda što sam shvatio kao poruku da će taj audio snimak biti objavljen ukoliko ne poslušam „instrukcije“. Smatram da je M. P. na taj način, neposredno ili posredno, sama ili putem lica kojima je omogućila korišćenje sadržaja iz njenog telefona, pokušala da izvrši nedozvoljen uticaj na postupak izbora sudije Ustavnog suda. Tim povodom sam Upravi policije podnio prijavu protiv M. P. i NN lica zbog pokušaja ucjene, krađe i zloupotrebe telefona, po kojoj je M. P. saslušana.
Čak i nakon svega prethodno navedenog, M. P. me je telefonski kontaktirala navodećida treba “nešto da joj završim” odnosno da se “iskupim” zbog audiosnimka koji je nastao isključivo kao posljedica krađe mog telefona od strane M. P. Moj duboki lični osjećaj je bio da se ova vrsta poziva isključivo mogla odnositi na pokušaj dotične osobe da moj uticaj stavi u funkciju njenog predlaganja za poziciju Ombudsmana i novi pokušaj ucjene. Odbio sam poziv na sastanak. Dokaze o prednjem sam dostavio policiji.
Krajem decembra 2025. godine M. P. podnosi prijavu protiv mene, dostavljajući isti audio snimak i stvarajući lažan utisak da je riječ o skorašnjem događaju, prećutkujući činjenicu da se događaj desio prije više od godinui da je povodom istog audio snimka već bila saslušana zbog pokušaja ucjene. Naglašavam još jednom činjenicu da se sadržaj u javnost plasira sa značajnom vremenskom distancom i u tačno određenom društveno-političkom trenutku – izbor sudije Ustavnog suda i izbor Obudsmana, što dodatno potvrđuje da se ne radi o zaštiti bilo čijeg prava, već isključivo o pokušaju diskreditacije mene lično.
U januaru 2026. godine dostavio sam Upravi policije dodatne materijalne dokaze, zatim podnio prijavu protiv M. P. zbog lažnog prijavljivanja u vezi sa distribucijom spornih fotografija i video snimaka na društvenim mrežama i insistirao na poligrafskom testiranju.
Javno i nedvosmisleno saopštavam da sam spreman da se odmah podvrgnem ovim i bilo kojim drugim vrstama provjere i utvrđivanja činjenica i pozivam nadležne organe da ih bez odlaganja sprovedu, uz poziv da seistim testiranjimapodvrgnusva lica koja se u ovom slučaju dovode u vezu.
Radi zaštite ličnog integriteta i bezbjednosti svoje porodice, podnijeću prijave i pokrenuti postupke protiv svih lica koja su me putem društvenih mreža lažno optužila, uputila prijetnje, uvrede i pozive na linč, uključujući i protiv poslanika u Skupštini Crne Gore koji me je javno označio kao „nasilnika“, te slijede odgovarajući sudski postupci za naknadu štete.
Istina u ovom slučaju neće se utvrđivati na društvenim mrežama ili u medijima, već isključivo pred nadležnim institucijama. Na takav ishod sam spreman i na njemu insistiram.
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da je pozvan na Molitveni doručak u Sjedinjene Američke Države.
U intervju za “Politiku”, Dodik je kazao da podržava američkog predsjednika Donalda Trampa.
“I ono što mislim jeste da je taj svijet prije Trampa apsolutno bio protiv nas Srba u cijelini, pogotovo u RS-u, a mi smo se tom svijetu suprostavljali na način da smo podržali i podržavamo Trampa u njegovom nastojanju da unese neke novine u geopolitičke odnose“, rekao je Dodik.
Podsjetio je da je podržao Trampa u oba mandata, da to nije ostalo neprimjećeno i da je omogućilo “relaksaciju naših odnosa koju sad živimo”.
On je rekao da je “pitanje biti ili ne biti za Srbiju u narednih deset godina pozicija Vučića na vlasti”, navodeći da “njegovo vršenje vlasti stabilizuje Srbiju u nestabilnom globalnom poretku”, kao i da je “Vučić stabilizovao Srbiju”.
Naveo je da sa Vučićem nema nijedno razilaženje, ni strateško, ni operativno, ni dnevno i da on, kao presjednik, radi u interesu Srbije iskreno i do kraja.
Treba podsjetiti da je Dodik donedavno bio na američkoj crnoj listi, ali je ogromno lobiranje dalo rezultate po dolasku Trampa za američkog predsjednika, pa su Dodik i njegovi saradnici skinuti s OFAC-ove liste.
Да бисмо пружили најбоље искуство, користимо технологије попут колачића за чување и/или приступ информацијама о уређају. Сагласност са овим технологијама ће нам омогућити да обрађујемо податке као што су понашање при прегледању или јединствени ИД-ови на овој веб локацији. Непристанак или повлачење сагласности може негативно утицати на одређене карактеристике и функције.
Функционално
Увијек активан
Техничко складиштење или приступ је стриктно неопходан за легитимну сврху омогућавања коришћења одређене услуге коју изричито захтева претплатник или корисник, или за једину сврху обављања преноса комуникације преко електронске комуникационе мреже.
Преференце
Техничко складиштење или приступ су неопходни за легитимну сврху чувања преференција које не захтевају претплатник или корисник.
Статистика
Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у статистичке сврхе.Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у анонимне статистичке сврхе. Без судског позива, добровољне сагласности од стране вашег Интернет провајдера или додатне евиденције треће стране, информације сачуване или преузете само за ову сврху се обично не могу користити за вашу идентификацију.
Маркетинг
Техничко складиште или приступ су потребни за креирање корисничких профила за слање реклама или за праћење корисника на веб локацији или на неколико веб локација у сличне маркетиншке сврхе.
