Nakon obavljenog vanrednog inspekcijskog nadzora u Oglednoj osnovnoj školi Vladislav Ribnikar, potvrđena su saznanja Centra za socijalni rad, Ministarstva prosvjete i Ministarstva za brigu o porodici, da u ovoj školi nije bilo vršnjačkog nasilja u odnosu na maloljetnog K.K, saopšteno je iz vlade Srbije.
“Upravo zato molimo sve medije da se prema ovoj informaciji odnose sa dužnom pažnjom i da ne objavljuju neprovjerene i nepotvrđene informacije, jer se time nastavlja proces traumatizacije djece i roditelja“, poručila je vlada Srbije.
Iz vlade su zahvalili roditeljima, nastavnicima i svim zaposlenima u obrazovnom sistemu na razumijevanju i podršci.
Inače, Vlada Srbije naložila je Ministarstvu prosvjete da se drugo polugodište školske 2022/23. godine za sve učenike osnovnih i srednjih škola u cijeloj zemlji završi 6. juna, što znači da do tada treba da budu zaključene sve ocjene, piše u dokumentu u koji je N1 imao uvid. Dodaje se da škole najkasnije do 20. juna održavaju vannastavne aktivnosti koje između ostalog podrazumijevaju i nastavu u prirodi.
U dokumentu se dodaje da Osnovna škola Vladislav Ribnikar nastavlja sa radom, s tim što je naložena rekonstrukcija, a poslije rekonstrukcije napraviće se i memorijalni dio.
“Naš obrazovni sistem stvoren je sa ciljem da svim učenicima pruži adekvatnu podršku, ohrabruje ih na putu učenja i omogući im da rastu u zdrave, svjesne i odgovorne pojedince. U ovom trenutku, važnije je nego ikada, da se usredsrijedimo na ono što je najbolje za našu djecu, jer ona zaslužuju našu potpunu podršku, ljubav i brigu. Vodeći računa upravo o tome, Vlada Republike Srbije je zbog tragedija koje su duboko pogodile čitavo društvo, donijela odluku da se školska godina završi 6. juna u svim osnovnim i srednjim školama u Srbiji“, navodi se u saopštenju vlade.
Dodaje se da škole mogu da nastave da rade do 20. juna, za učenike koji to žele.
“U tom periodu mogu se realizovati dopunska, dodatna i pripremna nastava, nastava u prirodi, kao i drugi oblici obrazovno-vaspitnog rada, sa ciljem podsticanja socijalnih i emocionalnih vještina učenika i aktivnosti na teme tolerancije, empatije, zajedništva, podrške i zahvalnosti. Bitno je napomenuti da će svi učenici koji ne budu zadovoljni svojim uspjehom, dobiti priliku da do 20. juna poprave ocjene na lični zahtjev“, piše u saopštenju.
Sve što Vlada radi je transparentno, kazao je premijer Dritan Abazović na sjednici Vlade i pokazao dokumenta koje je objavila, kako je kazao jedna NVO, a koja u tom formatu nijesu na sajtu Vlade. Abazović je tako odgovorio na navode NVO MANS. Ministar finansija Aleksandar Damjanović nazvao je tu NVO opskurnom koja, kako kaže, „često služi kao batina nekim centrima moći“.
“Jasna je njihova namjera, sami zamagle imena, a ovako se objavljuje na sajtu Vlade”, naveo je Abazović pokazujući ta dokumenta.
— Dr Dritan Abazovic (@DritanAbazovic) June 1, 2023
Pozvao je sve NVO i građane da ako nađu neki dokument koji je zatamljen objave te.
“Ovo je razlika između istine i manipulcije. Ovdje se konkretno radi o fabrici elektroda Piva. Ovo što su danas objavili kome je dato 20.000 eura u Nikšić, taj novac je dat srednjoj školi u Nikšiću i ta informacija je dostupna”, kazao je Abazović. Poručio je i da je sve ovo ljekovito za Crnu Goru.
Ministar finansija Aleksandar Damjanović je kazao da je dobro što su sjednice Vlade otvorene za medije, jer su tako, kako kaže, „začepljena usta svim nedobronamjernim”.
“Ovako su začepljena usta jednoj opskurnoj NVO koja često služi kao batina ili slaba batina nekom centrima moći, tako je i sada poslužila, ali je dematovana”, kazao je Damjanović.
Saopštio je da je da su novac, odnosno 20.000 eura, dobili đaci u Nikšiću za organizovanja olimpijade.
“Toliko o tome i zlim namjerama jedne opskurne NVO”, kazao je Damjanović.
Reagovanje Vlade
Vlada je danas reagovala na navode MANS-a o netransparentnom trošenju budžetskih sredstava prethodnih dana, a zaključno sa tekstom “MANS: Neko iz Nikšića je dobio 20.000 eura pomoći, zašto Vlada krije kome isplaćuje naš novac?”
„U namjeri da doprinese transparentnosti prevashodno u procesu donošenja odluka, a podrazumijevajuće i načina trošenja budžetskih sredstava – 43. Vlada je sjednice Vlade otvorila za javnost učinivši dostupnim “Dnevni red” kao i materijale i zaključke sa održanih sjednica na portalu Vlade Crne Gore. Uvažavajući aktuelne političke prilike koje se odnose na održavanje vanrednih parlamentarnih izbora Vlada se nije ranije oglašavala u namjeri da ne doprinosi partijsko-političkom diskursu“, poručuju iz Vlade.
Kažu da Odluke koje su predmet medijske pažnje, a tiču se preusmjeravanja sredstava iz Tekuće budžetske rezerve, odnose se na:
-JU Srednja stručna škola iz Nikšića za organizaciju Internacionalnog takmičenja Balkan Junior, u iznosu od 20.000 eura
-Isplatu prve od tri tranše i ispravljanje nepravde prema 114 zaposlenih u fabrici elektroda “Piva”AD Plužine po osnovu neizmirenih zarada za period od 01.06.2012. godine – 04.09.2014. godine, u iznosu 348.700 eura.
-Podršku Studentskom sportskom savezu Crne Gore za organizaciju Univerzitetskog sportskog prvenstva u rukometu, u iznosu od 20.000 eura.
-Predmetne odluke razmatrane su na 47, 49. i 50. sjednici Vlade, nakon čega su učinjene dostupnim na portalu Vlade sa zaključcima koji su objavljeni nakon verfikacije.
Iz Vlade poručuju da su sve odluke donijete javno i objavljenje u duhu pune transparentnosti prije više od mjesec dana.
„Za Vladu Crne Gore su studenti, obespravljeni radnici i srednjoškolci NEKO. Tako je od prvog radnog dana i ostaće do poslednjeg radnog minuta. Stoga pozivamo medije koji su prethodnih dana objavljivali predmetne informacije koje je, kako smo naveli, bilo jednostavno provjeriti – da objave ovo reagovanje i u narednom periodu doprinesu zaustavljanju širenja dezinformacija“, zaključuje se u saopštenju Vlade.
Članovi Savjeta RTCG izabrali su većinom glasova Borisa Raonića za generalnog direktora Javnog servisa.
Članovi Savjeta RTCG na današnjoj sjednici odlučili su da ponovo razmatraju koga će od prijavljenih kandidata na starom konkursu iz 2021. imenovati za generalnog direktora.
Članovi birali su između četiri kandidata – Borisa Raonića, Nikole Markovića, Milutina Stijepovića i Srđana Čovića.
Predsjednik Savjeta Veselin Drljević kaže da je Raonić imenovan na preostali period njegovog mandata, koji je počeo u avgustu 2021.godine.
Članica Savjeta RTCG Marijana Camović Veličković napustila je sjednicu, negodujući što je Raonić uvršen na listu kandidata kao i drugi.
Drljević: Nije uputno koristiti medije da se nama šalju upozorenja
Predsjednika Savjeta RTCG Veselin Drljević izjavio je da je „svako pred sobom odgovoran“.
„I nije uputno koristiti medije da se nama šalju upozorenja. Moramo poštovati sebe i ove ljude“, naveo je Drljević.
Član Savjeta RTCG Filip Lazović kazao je da „nije nikome dužan i donosi odluke kako smatra da treba“.
„Dajte vodite računa kako se ophodite jer smo svi u stanju da uvažimo advokate i argumente, i javnosti i medija i da donesemo svoj sud“, kazao je Lazović.
Advokatica Zorica Đukanović rekla je da se „sadašnji trenutak ne može isključiti“.
„Presuda se ne može ovako tumačiti, kao što rade kroz medije. Ona se cjelovito tumači. Imaćemo i odluku Vrhovnog suda po reviziji, ja sam ubijeđena da će biti u korist klijenta Raonića. Ako se poništi odluka Višeg suda, šta će biti onda. Ako presuda Vrhovnog suda bude u njegovu korist, imaće pravo na naknadu štete“, rekla je Đukanović.
Mićović je kazao da Raonić ima pravo da bude kandidat, kao i da nema krivično-pravne odgovornosti za članove Savjeta u vezi sa glasanjem za generalnog direktora.
Kako je rekla Marijana Camović Veličković, „vi nijeste nadležni, gospodine Mićoviću, da nas relaksirate krivične odgovornosti.
„Raonić nije generalni direktor i po tom konkursu ne može da bude zakonito izabran. Ne može se zakonito to uraditi. Bio je u konfliktu interesa i moramo da glasamo kada je bio prijavljen na konkursu. Odluku o ponovnom imenovanju ne možete da donesete na zakonit način“, kazala je ona.
„Ako ste nekome dužni, odužili ste se na ovaj način“, navela je Camović Veličković.
Sjednica nastavljena nakon pauze
Oko 15 časova, nakon kraće pauze, sjednica je nastavljena. Predsjednik Savjeta RTCG Veselin Drljević rekao je da ga interesuje da li Boris Raonić može biti kandidat u ponovnom izboru, kao i ostala tri kandidata – Milutin Stijepović, Nikola Marković i Srđan Čović.
Predstavnik Pravne službe RTCG Želimir Mićović rekao je da „jasno piše da mogu da budu svi kandidati“.
Advokatica RTCG Zorica Đukanović kazala je kako je tačno da „ne možemo bilo što iznositi jer mi kao pravnici tumačimo jedno a mediji drugo prenose“.
„Željko je pravilno rekao. Predmet tužbe nije poništaj konkursa. Komisija je konstatovala da četiri kandidata ispunjavaju uslove, među njima je i Raonić kao punopravan član. Kakvu odluku donosite to je vaše“, kazala je ona.
Član Savjeta Naod Zorić pitao je „da li smatrate da je zakonski ispravno odabrati Raonića“
Mićović je rekao da „mi u ovom momentu presudu tumačimo“..
„Savjet smo relaksirali krivične odgovornosti, vi je nemate jer ste odluku o imenovanju stavili van snage“, rekao je Mićović.
Đukanović je rekla da je Raonić postupao zakonito.
„Čovjek je tražio mišljenje ASK i oni su rekli da nije u konfliktu interesa. Nikola Marković je sada javni funkcioner. Šta ako njega izaberete, kako ćete danas da ga izaberete? Presuda je izvršna a krivično-pravne odgovornosti članova savjeta nema bez obzira na pisanje medija“, kazala je Đukanović.
Nije prihvaćen predlog da sjednica bude zatvorena za javnost
Članica Savjeta Amina Murić na početku sjednice zatražila je da bude zatvorena za medije da bi se izbjeglo manipulisanje činjenicama.
Član Savjeta Predrag Miranović istakao je da će na jednak način da govori bez obzira da li je sjednica otvorena ili zatvorena za javnost.
Članica Savjeta Marijana Camović Veličković kazala je da je protiv da se sjednica zatvori jer Boris Raonić nije više direktor od juče i u ovom momentu javni servis više nema direktora.
„Ovo je najvažnije pitanje o kome je Savjet raspravljao za svog mandata. Želim da ljudima bude neprijatno kad se budu o Raoniću izjašnjavali uprkos sudskoj presudi ovakvoj kakva je. Imate nedvosmislenu sudsku presudu i ne treba da ga stavite na listu“, istakla je Camović.
Predsjednik Savjeta RTCG Veselin Drljević kazao je da ne vidi razlog zašto bi se osjećao neprijatno.
(Foto: RTCG)
„Ne znam što bih se ja osjećao neprijatno zbog svog glasanja, malo ste požurili sve da su tvrdnje i tačne. Molim vas da ne budete sigurni toliko u to što pričate i da se ogradite jer ništa iz ovog Savjeta nije skrivano“, kazao je Drljević.
„Dobro je da znam i to da javnost zna kako ćete se osjećati. Davali ste mu podršku za sve samo ste ga podržavali i u zakonitim i u nezakonitim radnjama. Raspišimo novi konkurs pa ako ga izaberete neka mu je srećno. Uprkos sudskoj presudi ako ga stavite na listu javnost će to znati i to je moj doprinos javnosti“, kazala je Camović.
Član Savjeta Filip Lazović kazao je da je i Camović učestvovala u tom radu i da s obzirom na to smatra da je njeno izlaganje bilo grubo.
„Što se tiče mog odnosa meni je svejedno da li su novinari tu jer stojim iza svojih riječi. Dozvolite da primijetim da je situacija atipična i pritisak je određeni na članove Savjeta i to je jasno, lično ne da mi ne smetaju mediji nego je cilj da se čuje šta se ovdje priča ali pritiska ima na nas“, istakao je Lazović.
Četiri člana su bila za to da se sjednica zatvori, a neophodno je bilo šest članova da je zatvore, tako da je ona javna.
Mićović: Presuda je takva kakva je, moramo je poštovati
Želimir Mićović iz pravne službe RTCG kazao je da Savjet danas na osnovu dispozitiva presude treba da donese odluku kojim poništava odluku o imenovanju Borisa Raonića za generalnog direktora.
„Presuda je takva moramo je poštovati i ne želimo da članove Savjeta dovedemo u eventualnu krivičnu odgovornost ako ne poštuju tu presudu, presuda je međutim nejasna. Nijesu tražili da se raspiše novi konkurs i dosta je nejasno napisana i za javnost i za pravnike, jer nijesu bili decidni u traženju službenog zahtjeva. Ja smatram da je Savjet na osnovu konkursa i ponuda izabrao četiri kandidata koji su ispunjavali uslove i nakon toga su izabrali Raonića na osnovu intervjua, na osnovu svog diskrecionog prava koji imate kao članovi Savjeta. Shodno tom zapisniku danas bi trebalo da imenujete generalnig direktora da sva 4 kandidata uzmete u ozbir. Ne treba da Raonića isključite ali mora biti u kraćem mandatu jer je već godinu i po bio na funkciji, pa da popuni mandat od četiri godine“, kazao je Mićović.
Saša Vukotić advokatica Raonića kazala je da će zbog integriteta da ostane pri svom stavu, a to je da kandidati koji su pokrenuli postupke protiv Raonića bili za preispitivanje u pogledu uslova.
„Sud je dao odluku ali nije ispitano to pred Vrhovnim sudom jer nije uložena revizija, i ja sad ne mogu da dam sud jer je odluka Višeg suda data i ne mogu preko toga komentarisati. Presuda nije u skladu sa stavom Vrhovnog suda i to je moj stav“, kazala je Vukotić.
Kazala je da legitiman rok za ostavku Raonić dao i to se nije smjelo zanemariti.
„Inspektori su kontrolisali proces konkursa generalnog direktora i zaključeno je da na Savjet niko nije uticao. Donijeli su odluku za koju su smatrali da treba da se donese“, poručila je Vukotić.
Poručuje da poništaj konkursa nije adekvatan jer to predviđa određene rokove.
(Foto: RTCG)
„Da ne bi tumačili Vrhovni sud će dati stav, a mi ćemo morati da postupimo po presudi. Odluka o imenovanju direktora je poništena, a vi sad treba da donesete ono što smatrate da je ispravno. Kako god da odlučite, koga da izaberete, oni će da podnesu tužbu. Ne slažem se sa stavom suda da su ispravne prijave svih kandidata bile, ali je sud rekao da jesu i tu nema priče. Sad Vrhovni sud može da odluči. Moramo da donesemo novu odluku i to je na vama. Ne slažem se sa mnogi toga što je u presudi izrečeno. Konflikt ne može da nastane kad je Raonić prije dozvoljenog roka podnio ostavku. On nije bio u konfliktu interesa nikako“, poručuje Vukotić.
Zorica Đukanović advokatica Raonića kazala je da će se kroz reviziju pokazati sve nezakonitosti koje su izrečene u presudi.
„Imam iste stavove kao koleginica Vukotić. Sve će se pokazati revizijom“, istakla je Đukanović.
„Volio bih da čujem stav Vrhovnog suda, da nam to pomogne. Ova situacija je teška i nije jednostavna“, kazao je Lazović.
Vukotić je kazala da je god se izabere ostali će se žaliti.
„To je suština, ako vi sad da izaberete drugog opet će se ostali žaliti, i tako sve u krug“, kazala je Vukotić.
„Mi smo čuli obrazlozenje advokatica koje su izgubile spor. Ne znamo za druge kandidate ali za Borisa Raonića znamo da nije kandidat koji treba da bude tu“, poručila je Camović.
„Poništaj konkursa nije tražen u presudi“
Mićović je kazao da poništaj konkursa nije tražen u presudi i da je to važno reći.
„Raoniću je dozvoljen rok da podnese ostavku na mjesto člana Savjeta AEM-a, on je to uradio. Sud je uzeo samo u obzor zakon o RTCG. A ne i zakon o ASK-u i zbog toga ga danas morate razriješiti. Ne možete da ga izuzmete kad budete sagledavali ostale kandidate jer se vraćate na zapisnik i intervju koji ste radili sa svima njima“, kazao je Mićović.
Članica Savjeta Milica Špajak je kazala da je najbolje rješenje da se poništi konkurs i organizuje ponovni.
„Konfuzna je presuda i u takvoj situaciji, vjerujem da je ispravno imenovati vd i ponoviti konkurs“, istakla je Špajak.
Preporučuje da se onda sad svi koji žele ponovo prijave.
„Izuzimam svoje mišljenje ako danas dođe do izbora generalnog direktora, ja u tome neću učestvovati“, kazala je Špajak.
Poništena je odluka o imenovanju Raonića za generalnog direktora RTCG.
Viši sud u Podgorici potvrdio prvostepenu presudu Osnovnog suda
Na dnevnom redu su rasprava i izjašnjavanje o pravosnažnoj presudi Višeg suda, koji je proglasio nezakonitom odluku o imenovanju Borisa Raonića za generalnog direktora RTCG.
Druga tačka dnevnog reda je rasprava i izjašnjavanje o poništenju Odluke o imenovanju generalnog direktora.
Kako je saopšteno, Savjet će danas raspravljati i izjašnjavati se i o imenovanju generalnog direktora RTCG.
Podsjetimo, Viši sud u Podgorici potvrdio je prvostepenu presudu Osnovnog suda u Podgorici, čime je proglasio nezakonitom odluku o imenovanju Borisa Raonića za generalnog direktora RTCG.
Dvojica muškaraca jutros su u Podgorici napali bivšeg direktora Policijske akademije Bobana Šaranovića. Kako su saopštili iz Uprave policije, uhapšena je jedna osoba zbog napada na Šaranovića, dok se za drugom traga.
„Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“ – Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su jutros na licu mjesta lišili slobode S.N. (18) iz Nikšića, koji je upotrebom podesnog sredstva nanio povrede B.Š.“, navode u saopštenju.
Službenici odjeljenja bezbjednosti Podgorica i Nikšić, operativnim radom, identifikovali su, kako su kazali iz policije, i drugo osumnjičeno lice, te je za R.P. (18) iz Nikšića raspisana lokalna potraga.
Istakli su da je jutros oko 9.40 časova policiji od stane građanina prijavljeno da je u Bulevaru Džordža Vašingtona došlo do fizičkog sukoba između više osoba.
„Na lice mjesta je upućena patrola policije, dok su u međuvremenu službene mjere i radnje preduzeli policijski inspektori u civilu koji su se nalazili u neposrednoj blizini i spriječili dalji sukob, te sustigli S.N. kojeg su zadržali, a potom i doveli u službene prostorije policije“, ističu u saopštenju.
Sumnja se, kako kažu, da su S.N. i R.P., upotrebom podesnih sredstava, fizički napali oštećenog B.Š., koji je tom prilikom zadobio tešku tjelesnu povredu u vidu preloma podlaktice.
Oštećenom je, poručuju, ukazana ljekarska pomoć u Urgentnom bloku KCCG.
„O događaju je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici koji je naložio da se S.N. liši slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nasilničko ponašanje u saizvršilaštvu, a u sticaju sa krivičnim djelom teška tjelesna povreda“, zaključuju u saopštenju.
Sudije Apelacionog suda ocijenile su da njihove kolege iz Višeg suda nisu dale jasne i valjane razloge u pogledu postojanja osnovane sumnje da je Božović izvršio krivična djela koja mu se stavljaju na teret
Viši sud ponovo će odlučivati da li će Milo Božović ostati iza rešetaka, jer su im kolege iz Apelacionog suda ukinule rješenje kojim je uhapšenom predsjedniku Opštine Budva 12. maja pritvor produžen za još dva mjeseca.
Sudije Apelacionog suda ocijenile su da njihove kolege iz Višeg suda nisu dale jasne i valjane razloge u pogledu postojanja osnovane sumnje da je Božović izvršio krivična djela koja mu se stavljaju na teret.
Iz Apelacionog suda objasnili su da su uvažili žalbu Božovićevog branioca, žalbe Specijalnog državnog tužilaštva i po službenoj dužnosti ukinuli rješenje:
„Ovu odluku vijeće Apelacionog suda Crne Gore, donijelo je na sjednici vijeća održanoj dana 31.05.2023. godine“.
„Ispitujući prvostepeno rješenje povodom izjavljenih žalbi i po službenoj dužnosti, vijeće Apelacionog suda je ocijenilo da prvostepeni sud nije dao jasne i valjane razloge u pogledu postojanja osnovane sumnje da je okrivljeni Božović izvršio krivična djela koja mu se stavljaju na teret, kao materijalno – pravne pretpostavke za određivanje, odnosno produženje pritvora, što predstavlja bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 386 st.1 tač. 9 ZKP-a, zbog čega je bilo nužno ukinuti prvostepeno rješenje“.
Božović je uhapšen 13. aprila. Prema spisima Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) njega je 2019. godine Mileta Ojdanić vrbovao da radi za krimi ekipu koju je taj Tivćanin formirao sa odbjeglim policajcem Ljubom Milovićem.
Grupa koju su predstavnici izvršne vlasti nazvali policijski narko-kartel sumnjiči se za šverc najmanje tri tone kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Australiju.
„Okrivljeni Ljubo Milović i Mileta Ojdanić u toku 2019. godine, stvorili kriminalnu organizaciju… a čiji pripadnici su postali okrivljeni Dejan Knežević, Ivan Stamatović, Nebojša Bugarin, Petar Lazović, Marko Novaković, Milan Popović, Božidar Jabučanin, Miloš Mišurović, Aleksandar Keković, Vladimir Bajčeta, Goran Stojanović, Dražen Milović, Filip Zindović, Ivan Nikolić, Tihomir Adžić, Božović Milo i više NN lica…dok je okrivljeni Odjanić Mileta vrbovao svog kuma okrivljenog Božović Mila“, piše u spisima Specijalnog tužilaštva.
Taj funkcioner Demokratskog fronta je, prema tvrdnjama SDT-a, imao zadatak da kao poslanik i član skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, prikuplja informacije i koristi ih za potrebe kriminalne organizacije.
Božović je negirao krivicu pred sudijom za istragu, negirao je i da je u kumovskim odnosima sa Ojdanićem, a sudiji je ispričaoi kakav je njegov stav prema kriminalnim aktivnostima tog klana, o čemu je, rekao je sudiji, više puta pričao i na sjednicama Odbora.
U spisima specijalnih tužilaca piše da je tokom kriminalnog djelovanja, osumnjičeni predsjednik crnogorske metropole turizma, sa članovima kriminalne organizacije razmijenio je ogroman broj kriptovanih poruka preko kriptovane Sky ECC aplikacije.
Među tim porukama su i one u kojima, navodno, od krimi-ekipe traži da „odvoje nešto za njega“…
Lider Pokreta Evropa sad! I nosilac liste na parlamentarnim izborima Milojko Spajić razgovarao je sa građanima Berana i Andrijevice. Poručio je da će se politikom služiti sve dok bude pravio izvanredne rezultate za ekonomiju i društvo Crne Gore.
„Nijesam neko ko planira da se zadrži u politici 30 godina, posebno ako ne mogu da isporučim značajne rezultate. Zbog toga, građa i će kroz svoje slobodno iskazano mišljenje odrediti moje trajanje u politici. Vjerujem samo u taj sud i opipljive rezultate koje mogu da isporučim u dogledno vrijeme“, kazao je Spajić.
Prema njegovim riječima, potrošene su decenije naših života na prazna obećanja i razne teorije o boljem životu, a sada su građani napokon osjetili nadu u bolju budućnost.
„Vrijeme je da dočekamo bolje dane o kojima se toliko priča u Crnoj Gori. To ćemo postići kada ljude oslobodimo egzistencijalnih briga i kada im omogućimo da rade, putuju i upravljaju svojim životom, uz više slobodnog vremena. Sloboda stiže građanima i ovo je ta slobodna Crna Gora na koju će svi političari morati da se naviknu!”, zaključio je Spajić.
Predsjednik Nove srpske demokratije (NSD) Andrija Mandić kazao je u jutarnjem programu TV Prva da će večeras u 20 sati Srbi iz Crne Gore iskazati solidarnost sa svojim sunarodnicima sa Kosova i organizovati veliko okupljanje u Nikšiću, gdje će pokazati da čvrsto stoje uz svoj narod na Kosovu.
– Iskoristio bih ovu priliku da pozovem građane Nikšića da večeras u 20 sati budu na Trgu Šaka Petrovića, kako bi zajednički ta poruka bila što je moguće snažnija. To će značiti našim ljudima u Zvečanu, Kosovskoj Mitrovici, Ibarskom Kolašinu. Značiće im ta poruka kada budu vidjeli da njihov narod stoji uz njih, kao što je nama kada smo ovdje organizovali litije, kada su hiljade ljudi izašle na ulice. Mnogo je značilo to što su i u Zvečanu i u Zubinom Potoku i u svim opštinama gdje živi srpski narod na Kosovu ljudi izlazili i podržavali nas koji smo branili svetinje i opstanak na ovim prostorima – naglasio je Mandić.
On je rekao da su izbori 11. juna prilika da se nakon pobjede 30. avgusta Crna Gora još jednom “oslobodi” i da ljudi glasaju za one političke strukture koje, kako je kazao, “ujutru ne idu u ambasade da ih pitaju šta će raditi toga dana”.
– Mi kao narod koji je slobodan i kao građani Crne Gore imamo veliku priliku da dođemo i do one slobode koja nije ništa manja od one koja je osvojena 30. avgusta. Mi smo jedna zarobljena zemlja. Crna Gora je potpuno u rukama nekoliko moćnih ambasada koje upravljaju njom. Da li je to interes građana Crne Gore? Mislim da nije – objašnjava Mandić.
On ističe da Crna Gora treba sama da donosi odluke i da zato njeni politički predstavnici i izlaze na izbore.
– Vi ste slušali kako pojedini pomoćnici zamjenika sastavljaju vlade, pa onda, na pola mandata te vlade, ti isti kažu da ta vlada treba da padne i da dođe neka druga vlada. To je podsmijavanje građanima Crne Gore i to ne može da postoji ni u jednoj pristojnoj državi – zaključuje Mandić.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je danas da su dodatne trupe koje alijansa šalje krenule ka Kosovu ali da to ne znači odustajanje od traženja političkog rješenja za sukob.
On je tokom dvodnevnog sastanka šefova diplomatija alijanse u Oslu ponovio da je nasilje protiv mirovnih snaga Kfora na Kosovu potpuno neprihvatljivo, prenosi Rojters.
– NATO će ostati na oprezu. Bićemo tu da obezbijedimo okruženje. Dodatne trupe šaljemo kako bi pomogle da smirimo i smanjimo tenzije- odgovorio je Stoltenberg na pitanje zašto se šalju dodatne trupe.
Šef NATO-a izjavio je prije dva dana da će poslati dodatnih 700 vojnika na Kosovo kako bi suzbio nasilje koje je izbilo na sjeveru i pripremiti još jedan bataljon koji će poslati ukoliko to bude neophodno.
– NATO preduzima ovaj korak kako bi osigurao da Kfor ima snage i mogućnosti koje su mu potrebne da izvrši svoj mandat – izjavio je Stoltenberg na konferenciji za štampu u Oslu nakon sastanka sa premijerom Norveške Jonasom Garom Storeom.
On je „najoštrije osudio ničim izazvane napade na trupe Kfora na sjeveru Kosova, koji su doveli do ranjavanja 30 pripadnika mirovnih snaga i dodao da nasilje vraća korak unazad Kosovo i cio region i izlaže evroatlantske aspiracije riziku.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sastao se sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem tokom Samita Evropske političke zajednice u Kišinjevu.
„Dobar susret sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem tokom kojeg smo razmijenili mišljenja o budućnosti regiona, aktuelnim dešavanjima na Kosovu i Metohiji, ali i o perspektivama za jačanje saradnje između naše dvije zemlje“, napisao je Vučić na instagram nalogu.
(Foto: RTCG)
(Foto: RTCG)
