Predsjednik NSD Andrija Mandić je rekao da svi oni koji nisu mogli da se zaposle i koji su bili diskriminisani po nacionalnoj ili vjerskoj osnovi treba da dobiju prednost nad onima koji su uživali u benefitima režima Mila Đukanovića.
,,Mi smo uspjeli na tim nižim nivoima vlasti, pogotovo preduzećima, da nađemo najbolje, vodeći računa i o onima koji su dugo bili diskriminisani“, kazao je Mandić.
Naglašava da jedino koalicija ZBCG može demontirati do kraja bivši režim koji i dalje opstaje, pogotovo u pravosuđu.
„Primjer za to je Milo Božović, kojem je Apelacioni sud ukinuo prvostepeno rješenje za produženje pritvora, dok Viši sud potvrđuje rješenje o produžavanju pritvora i to usred kampanje kako bi se nanijela šteta samoj koaliciji“, istakao je Mandić.
Naglasio je da su imali razgovore sa ozbiljnim kineskim kompanijama koje su spremne da ulože 5 milijardi evra u velike infrastrukturne projekte i finansiraju ih svojim sredstvima koja će vraćati iz profita od tih investicija.
To znači, kako je kazao, da se država Crna Gora neće dodatno zaduživati i da ti projekti obuhvataju završetak auto-puta, nove elektrane, rekonstrukciju željezničke pruge, modernizaciju Luke Bar.
Ministar zdravlja Dragoslav Šćekić poručio je u razgovoru za veb portal „Dan“ da zahtjevi izabranih doktora nijesu realni, ali da je saglasan da treba povećati plate medicinskih sestara i tehničara, jer su bili zapostavljeni u prethodnom periodu. On je to izjavio uoči današnjeg protesta izabranih doktora iz domova zdravlja ispred Ministarstva zdravlja. Sindikat slobodnih radnika Kliničkog centra Crne Gore organizovaće okupljanje srednjeg medicinskog kadra ispred tog resora u ponedjeljak, 5. juna.
Izabrani doktori tvrde da su im, uprkos povećanju koeficijenata, plate manje zbog ukidanja dodatka na platu po osnovu broja odrađenih pregleda, varijabila i novog obračuna na osnovu broja pacijenata, zbog čega zahtijevaju vraćanje odredbi ranijeg Granskog kolektivnog ugovora, koji je važio do januara ove godine. Medicinske sestre i tehničari traže povećanje plata na osnovu korekcije koeficijenata.
– Smatram da zahtjevi izabranih ljekari nijesu utemeljeni, odnosno da nijesu u skladu sa realnošću. Njima su plate daleko iznad onih koje imaju njihove kolege u regionu i smatram da bi više trebalo da razmišljamo kako ćemo da podignemo nivo kvaliteta usluge našim pacijentima. Informišem javnost da je prosječna plata izabranih doktora 1.615 eura. Moram reći i da na listi prvih 50 izabranih ljekara imaju plate od 2.100 do. 2.800 eura i, složićete se sa mnom, s obzirom na standard u Crnoj Gori, to su veoma visoke plate – kazao je Šćekić.
Liste čekanja u KCCG smanjene sa osam mjeseci na tri mjeseca
Upitan da li očekuje da će nakon izbora poslanici u Skupštini izglasati predložene izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti, kojim su predviđene značajne novine, Šćekić je kazao da kada je taj zakon u pitanju ne treba da bude prisutan ni momenat izbora, politički i slično, već da se isključivo razmišlja o najboljem načinu za osnaživanje sistema zdravstva u korist pacijenata.
– Nažalost, u vezi sa ovim zakonom, najviše se pričalo o dopunskom radu ljekara – rekao je Šćekić.
On je za naš veb portal najavio reformu primarne zdravstvene zaštite, promjene u sektoru snabdijevanja ljekova…
Na pitanje da li mu je poznato da liste čekanja i dalje postoje u KCCG, te da su neki pacijenti objavili i dokumentaciju koja pokazuje da u maju kod kardiologa ne mogu da zakažu pregled prije septembra, odgovorio je da je i on dobio takvu poruku, ali da nije poznato da li se radi o kontrolnom pregledu.
– Znam da je situacija neuporedivo bolja nego u prethodnom periodu – istakao je Šćekić i dodao da su liste čekanja sa osam mjeseci smanjene na tri.
Po njegovim riječima, motiv za protest može biti to što je ljekarima ranije bivša vlast omogućila da upisuju više pregleda nego što ih je bilo, vjerovatno da bi na taj način nadomjestili male plate i to što su neki bili privilegovani.
– Sada su plate svedene u zakonske okvire i one su veće, zbog čega prosto ne može niko da saopšti takvu neistinu da su plate manje nego u prethodnom periodu, jer svi znamo da su znatno veće. Pogrešna je i informacija da su ukinute varijabile, one postoje i svi koji rade na jedan kvalitetan način i imaju više pacijenata preko norme, jer za sve pacijente koji dođu moramo biti tu, dakle, svi oni koji svoj posao rade više biće nagrađeni varijabilom od strane menadžmenta zdravstvene ustanove – rekao je Šćekić.
U sjevernoj i južnoj regiji fale pedijatri
Odgovarajući na pitanje gdje je u zdravstvu u toku prethodnih 14 mjeseci, koliko je na čelu resora zdravlja, uočio najviše problema koje bi trebalo rješavati u narednom periodu, Šćekić je ukazao na nedostatak kadra, prije svega pedijatara i u sjevernoj i u južnoj regiji. On je istakao da dalje treba raditi i na standardu zaposlenih, u dijelu rješavanja stambenih potreba, za šta su već preduzeti koraci.
Šćekić je istakao da su zahtjevi medicinskih sestara i tehničara drugo pitanje.
– Ja sam potpuno na fonu toga da za medicinske sestre i tehničare, kao i za nemedicinski kadar, treba da dođe do određenog povećanja, s obzirom da su povećanja plata ljekarima bila znatno veća. Iako su ranije zarade povećane i srednjem medicinskom kadru (2021), u tom pravcu treba razmišljati i sagledati sve mogućnosti. To nije samo pitanje za Ministarstvo zdravlje, već i pitanje budžeta Crne Gore i drugih resora koji se time bave. Vjerujem da ćemo u doglednoj budućnosti u tom pravcu razmišljati. Interes je i ministarstva da srednji medicinski kadar, koji nosi značajan teret posla, ne bude zapostavljen. Prosto, moramo u tom pravcu razmišljati – naglasio je Šćekić.
Reagovao na žalbe pacijenata
Upitan da li ima informacije da li su pacijenti zadovoljni zdravstvenom zaštitom u državnim ustanovama, ministar Šćekić je, između ostalog, kazao da svi moraju da shvate da su tu zbog pacijenata, odnosno građana. On nije mogao da precizira broj žalbi koje je dobio od pacijenata, ali tvrdi da je sa svojim timom reagovao na svaku žalbu koja je stigla u ministarstvo.
Ministar je u razgovoru za veb portal „Dan“ odgovarao i na mnoga druga pitanja koja u ovom trenutku najviše interesu zaposlene u zdravstvu i pacijente.
Na kancelariji predsjednika Opštine Kolašin Vladmira Martinovića u zgradi Spomen doma, polomljena su stakla, tokom predhodne noći. Kako je Vijestima nezvanično rečeno u policiji, to je učinjeno, najvjerovatnije, kamenim kockama kaldrme.
“Preduzimaju se intenzivne mjere i radnje, u cilju identifikacije počionioca. Uviđaj je u toku, policija će pregledati snimke sa video nadzora okolnih zgrada”, rekli su nezvanično iz kolašinskog Odjeljenja bezbjednosti.
Martinović je Vijestima rekao da će “nakon izbora imati svoj stav oko svega, kako se događaj ne bi koristio u dnevno političke svrhe”, jer je, objašnjava, poslanički kandidat.
“Nadležnim organima ostavljam da rade svoj posao. Svakako ću nakon izbora imati svoj stav oko svega, da se događaj ne bi koristio u dnevno političke svrhe. Međutim, ako je ovo poruka mafijaških struktura, želim da im poručim da me neće zaustaviti da svoj posao i političko djelovanje radim onako kako mi nalažu zakonske obaveze, a borba protiv kriminalnih struktura biće uvijek na prvom mjestu”, kazao je on.
Smatra da je „simptomatično jer mu kancelarija nije uz samo šetalište“.
U prvom izricanju presude za terorizam u Engleskoj i Velsu prikazanom na televiziji, sudija je pohvalio majku Metjua Kinga (19) što je svoje sumnje u sina iznijela u antiterorističkom programu „Prevent“.
King se u januaru izjasnio krivim za pripremu terorističkih akata između 22. decembra 2021. i 17. maja 2022. godine.
King koji je radikalne stavove iznosio na internetu tokom pandemije koronavirusa, izrazio je želju da ubije vojno osoblje i rekao da se spremao da upadne u kasarnu britanske vojske u istočnom Londonu. Takođe je izrazio želju da otputuje u Siriju da bi se pridružio takozvanoj Islamskoj državi.
Te njegove želje su bile osujećene kada ga je majka prijavila. Uz to su vlasti o tome bile obaviještene preko antiterorističke telefonske linije pošto je King objavio video na WhatsApp grupi u aprilu 2022.
Sudija Mark Lukraft je tokom izricanja presude u Old Bejliju, centralnom krivičnom sudu u centru Londona, rekao da je utvrdio da je King bio opasan prestupnik sposoban da nanese štetu javnosti, uprkos tvrdnjama njegovog advokata da je optuženi na putu deradikalizacije.
„Jasno je da ste vi razvili ukorenjen islamistički ekstremistički način razmišljanja, ekstremne antizapadne stavove i da ste namjeravali da izvršite terorističke akte kako u Ujedinjenom Kraljevstvu tako i u inostranstvu“, rekao je sudija Kingu.
King bi mogao da iz zatvora izađe za pet godina jer je u pritvoru već proveo 367 dana, što će se uzeti u obzir i oduzeti od dužine kazne.
Zbog toga je morao da preskoči cijelu sezonu na šljaci i tekući Rolan Garos. Iz bolnice je saopšteno da će više detalja o operaciji Nadala biti objelodanjeno danas.
Nadal je prije nekoliko nedjelja saopštio da će mu sljedeća godina biti posljednja u karijeri.
Tad je dodao i da bi volio da se vrati na teren krajem godine i zaigra na Dejvis kupu u novembru, a zatim i na Australijan openu, a da karijeru okonča na Olimpijskim igrama u Parizu u avgustu.
Erdogan je ponovo izabran na tu funkciju u drugom krugu predsjedničkih izbora održanih 28. maja.
Svečanosti koja se održava u Predsjedničkom kompleksu u glavnom gradu Turske i večeri u palati Čankaja, uz predsjednika Milatovića, prisustvuju brojni visoki zvaničnici regiona, Evrope i svijeta.
Saobraćaj je u prekidu za sva vozila na putu Mojkovac – Đurđevića Tara, u mjestu Dobrilovina.
Na magistralnom putu M-5 Rožaje – Špiljani zbog rekonstrukcije će saobraćaj biti obustavljen od devet do 15 sati.
Sabraćaj na na magistralnom putu M-1 Petrovac-Bar-Ulcinj na dionicima Krtolska raskrsnica-Petrovac i Lepetani-Krtolska raskrsnica zbog asfalitranja je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni od sedam do 19 sati.
Saobraćaj na magistralnom putu M-5 Ribarevine –Dračenovac u mjestu Rožaje promijenjen je sa dvosmjernog na jednosmjerni zbog sanacije zidova.
Saobraćaj na putu Mateševo – Kolašin zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Saobraćaj na magistralnom putu M-2 Podgorica-Bioče, zbog izgradnje bulevara Vilija Branta, promijenjen je sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Na magistralnom putu Jasenovo polje – Šavnik zbog radova na putu promijenjen je sa dvosmjernog na jednosmjerni. Promijenjen je režim saobraćaja i od raskrsnice Podgorica-Cetinje-Nikšić do Komanskog mosta.
Na magistralnom putu M-8 Lipci-Grahovo–Vilusi i Debeli Brijeg–Kotor saobraćaj je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni od sedam do 19 sati zbog asfaltiranja.
Promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni u Budvi od Prijevora do Lastve Grbaljske, a saobraćaj će biti obustavljen od od deset do 14 sati.
Biračko pravo na parlamentarnim izborima ima 542.468 građana
Štampanje glasačkih listića za parlamentarne izbore u Crnoj Gori počeće danas, u bjelopoljskoj štampariji Merkator, saopšteno je iz Državne izborne komisije.
Na izborima, koji će biti održani 11. juna, učestvovaće 15 lista.
Na glasačkom listiću prva će biti lista Bošnjačke stranke, druga Hrvatske građanske inicijative, a treća lista „Pravda za sve“.
Lista koalicije Socijalističke narodna partije i Demosa biće na četvrtom mjestu, „Narodna koalicija – složno i tačka“ na petom, šesta će biti lista Albanske alijanse, a sedma pokreta Preokret.
Na osmom mjestu na biračkom listiću biće Pokret za promjene, na devetom savez „Mi možemo za građansku Crnu Goru“, a na desetom koalicija Zajedno.
Pokret Evropa sad biće na 11. mjestu, na 12. Socijaldemokratska partija, na 13. koalicija Demokrata i Građanskog pokreta URA.
Na 14. mjestu na glasačkom listiću biće koalicija Za budućnost Crne Gore, dok će 15. biti lista Albanskog foruma.
Biračko pravo na parlamentarnim izborima ima 542.468 građana.
Intenzitet kojim se proces starenja stanovništva odvija u Crnoj Gori ukazuje na to da će do 2100. godine Crna Gora, prema učešću lica starijih od 65 godina biti, među najstarijima u Evropi.
Istraživanje objavljeno na sajtu Visiual Capitalist pokazalo je da će za 77 godina u Crnoj Gori 34,10 odsto stanovništa biti starije od 65 godina. Posebno je interesantan podatak naveden na istom sajtu da je 1950. godine samo 7,86 odsto stanovništva u Crnoj Gori bilo starije od 65 godina.
Demograf Mileva Brajušković Popović pojasnila je za Portal RTCG da je stopa ukupnog fertiliteta 1951. godine iznosila 4,6 djeteta po ženi, dok je ta stopa 2022. godine iznosila 1,8.
“Očekivano trajanje života poraslo je sa 59,2 godine u 1950. godini na 76,2 godine u 2022. godini. Ova dva indikatora demografskog starenja su dovela do povećanja udjela lica starijih od 65 godina sa 71 odsto u 1961. godini na 16,2 odsto u 2022, godini, prema procjeni Monstata”, navela je ona.
Na osnovu ovog demografskog trenda, potpuno je izvjesno da će i u narednom periodu biti izražena tranzicija ka starijoj strukturi stanovništva, te da će se participacija lica starijih od 65 godina u ukupnoj populaciji povećavati.
“Trenutno moramo da se oslanjamo na procjene ili na parcijalna istraživanja koja obuhvataju mali procenat populacije”, poručila je Brajušković Popović.
Ona je istakla da će popis stanovništva pokazati pravo stanje stvari, a to je da je demografsko starenje naša realnost.
“Očekujem da će se procjene Monstata potvrditi, te da će učešće starih lica biti iznad 16 odsto, što predstavlja značajno povećanje u odnosu na popis iz 2011. godine kada je taj procenat iznosio 12,7 odsto”, objasnila je Brajušković Popović.
Napominje da se Crna Gora trenutno ne nalazi na listi najstarijih nacija u Evropi.
“Proces demografskog starenja prvo je započeo u razvijenim državama Evrope, shodno procesima industrijalizacije i urbanizacije, koje su pokrenule talas demografskih promjena u njima. U Crnoj Gori je taj proces započeo znatno kasnije, pa je i demografsko starenje kasnije zahvatilo našu državu”, zaključila je ona.
Šta država radi po ovom pitanju?
Ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović najavio je nedavno projekat „Stan za sve”.
Nadaju se da će to podstaći mlade bračne parove za podizanje nataliteta.
Prema planu, za stanove mogu aplicirati: mladi bračni parovi do 35 godina; bračni parovi sa troje ili više djece; podstanari sa najmanje pet godina podstanarskog staža; samohrani roditelji; lica koja su ostvarila poseban naučni; umjetnički ili sportski doprinos; žene žrtve nasilja; lica sa invalididetom, kao i porodice sa djecom sa smetnjama u razvoju.
Vlada bi gradila stanove na državnom ili opštinskom zemljištu po principu „projektuj i izgradi“.
Država bi tako stanove isplatila izvođaču radova nakon izvršenog tehničkog prijema.
“Stanovi se prodaju građanima po cijeni koštanja izgradnje – od 800 do 1.000 eura po kvadratu, a u slučaju pojeftinjenja izgradnje, cijena će biti niža“, predviđeno je.
