“Zatekli smo pomjerane predmete u depou. Obavljen je popis, gotovo ništa ne nedostaje to smo uvidjeli. Konstatovano je da su predmeti ispreturani. Informacije da je nešto ukradeno nijesu istinite”
Predsjednik Višeg suda Boris Savić saopštio je na konferenciji za medije da su informacije da je nešto ukradeno iz depoa Višeg suda neistinite, ali da je otkriven tunel koji je prokopan ispod zgrade suda. On je rekao da su stvari ispreturane, ali da ništa ne nedostaje. Poručio je i da nedostatak nekih predmeta ne bi napravio nenadoknadivu štetu jer su dokazi izvještačeni.
Mediji su juče objavili da se sumnja da je obijen depo Višeg suda u Podgorici, u kojem je samo u posljednje dvije godine smješteno devet i po tona raznih vrsta droga.
Savić je kazao da je izneseno mnogo neistina u medijima.
“Zatekli smo pomjerane predmete u depou. Obavljen je popis, gotovo ništa ne nedostaje to smo uvidjeli. Konstatovano je da su predmeti ispreturani. Informacije da je nešto ukradeno nijesu istinite”, naveo je on.
Poručio je i da nedostatak nekih predmeta ne bi napravio nenadoknadivu štetu jer su dokazi izvjestačeni.
“Na dobro sakrivenom mjestu pronašli smo otvor. To je otvor tunela koji je morao biti duže pravljen. Dimenzije pokazuju da se radi o nečemu što je rađeno duži vremenski period”, kazao je Savić.
Savić kaže da imaju pravo da misle da je meta bio lak pristup sudu i lak pristup depou.
“Onaj ko je radio taj tunel imao je namjeru da dođe u blizinu sobe za zadržavanje. Taj otvor je tokom popisa bilo lako uočiti”, kazao je on.
Istakao je da ne može reći detalje ni gdje tunel vodi.
“Na vjerujem da je meta bila droga koja se tamo nalazi. Sadržinu kamera ne mogu reći jer se pregledaju”, kazao je on.
On, kako dodaje, ne vjeruje da na snimcima ima išta.
“Spolja su došli počinioci”, kazao je on.
Naglasio je i to da se lap top Do Kvona ne nalazi u depou, te da nijesu nijesu ni blizu njih došli.
Objasnio je da se u depou nalaze predmeti iz optuženja.
“A taj predmet nije u toj fazi”, kazao je on.
Istakao je da u interesu istrage ne može govoriti o tome gdje tunel završava.
“Rad na popisu je počeo oko 17h. Nemamo indicija da je nešto ukradeno. Govorimo fizički o predmetima. Tunel je prokopan ispod zgrade suda do depoa. Rađeno je to u dužem periodu, korišćena je infrastruktura izvan sudske zgrade. Bušili su temelje”, kazao je Savić.
Patrijarh Porfirije stići će u Podgoricu u subotu 14. oktobra, saopšteno je na sajtu Mitropolije crnogorsko-primorske.
Kako je saopšteno iz MCP, Porfirije stići će u Podgoricu 14. oktobra, povodom proslavljanja decenije od osvećenja Sabornog hrama Hristovog Vaskrsenja u Podgorici.
U Sabornom hramu će, kako je najavljeno, biti upriličen svečani doček sa doksologijom.
Narednog dana u nedjelju 15. oktobra, patrijarh srpski Porfirije služiće sa više desetina arhijereja u podgoričkom Sabornom hramu Svetu patrijarašku liturgiju sa početkom u 8 časova, dok će se svečana akademija povodom 10. godišnjice jubileja održati istog dana na platou Sabornog hrama sa početkom u 20 časova.
U Crnoj Gori jutros se saobraća po suvim putevima i vidljivost je dobra, rekli su iz Auto moto saveza (AMSCG).
Iz AMSCG vozačima su savjetovali opreznu vožnju prilagođenu vremenskim i saobraćajnim uslovima.
Na magistralnim putevima M-1 granični prelaz (GP) Debeli Brijeg – Herceg Novi – Kotor – Tivat – Budva – Bar – Ulcinj – GP Sukobin, M-2 Podgorica – Sotonići – Petrovac i M-10 Podgorica – Cetinje – Budva, od 17 do 22 sata, saobraćaj je zabranjen za teretna vozila čija najveća dozvoljena masa prelazi 7,5 tona.
Saobraćaj nije zabranjen vozilima sa prvenstvom prolaza, za održavanje puteva i PTT instalacija, pomoć na putu, specijalnim vozilima za prevoz životinja, betona i asfalta, hladnjačama koje prevoze lako kvarljivu robu, kao ni vozilima za prevoz opasnih materija na dijelu puta od GP Debeli Brijeg do kružnog toka u Lipcima.
Na magistralnom putu M-5 Rožaje-Špiljani saobraćaj će biti obustavljen od 13 sati i 45 minuta do 16 sati i 45 minuta i od 20 sati i 30 minuta do 23 sata i 30 minuta.
Zbog miniranja u okviru izgradnje puta Čekanje-Čevo, na dionici regionalnog puta R-17 Čekanje-Resna, saobraćaj će biti obustavljen od devet do 12 sati i od 13 do 16 sati.
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi I faza, u mjestu Vukov most, zbog radova je promijenjen režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Na regionalnom putu Mateševo-Kolašin, zbog rekonstrukcije puta saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova.
Na magistralnom putu M-5 Ribarevine – Dračenovac, u mjestu Rožaje, saobraćaj je preusmjeren sa dvosmjernog na jednosmjerni i obustavlja se najduže do 30 minuta zbog sanacije zidova.
Zbog izgradnje bulevara Vilija Branta na magistralnom putu M-2 dionica Podgorica –Bioče, saobraća se dvosmjerno uz postavljenu saobraćajnu signalizaciju.
Zbog rekonstrukcije promijenjen je režim saobraćaja i na magistralnom putu M-2 dionica Lepenac–Ribarevina-Poda–Berane, na lokalitetima Ribarevina-Poda i Poda-Berane.
Saobraćaj na magistralnom putu Nikšić–Vilusi, na dionici Nikšić – Kuside, promijenjen je sa dvosmjernog na jednosmjerni zbog rekonstrukcije.
Zbog sanacije klizišta „Bukovik 2” na magistralnom putu M-2 Petrovac–Sotonići, u mjestu Bukovik, saobraćaj je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Na magistralnom putu M-2 Bioče-Mioska, zbog postavljanja saobraćajne signalizacije, saobraćaj je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni od sedam sati i 30 minuta do 17 sati i 30 minuta.
Promijenjen je režim saobraćaja i od raskrsnice Podgorica – Cetinje – Nikšić do Komanskog mosta.
Na sjeveru Crne Gore, promjenljivo oblačno sa sunčanim periodima, a poslijepodne je ponegdje moguća slaba kiša. Vjetar uglavnom slab promjenljiv, a temperatura 2 do 3 stepena niža nego danas.
Na jugu, će biti oblaka i sunčanih perioda i manje toplo nego prethodnih dana. Vjetar slab do umjeren južni. Temperatura oko 30 stepeni.
MORE, malo talasasto.Vjetar slab do umjeren uglavnom, južni. Temperatura mora oko 24 stepena, a UV indeks oko 5 UV jedinica.
Narednih dana na sjeveru: U petak promjenljivo oblačno, mjestimično kiša ili pljusak s grmljavinom, naročito u drugom dijelu dana.U subotu više sunčanih perioda, mada poslijepodne ponegdje može biti kratkotrajne kiše. U petak će se nastaviti pad temperature, a od subote toplije vrijeme.
Na jugu: U petak i subotu sunčano, uz slab do umjeren razvoj dnevne oblačnosti. Vjetar slab do umjeren promjenljiv, a temperatura će biti viša u odnosu na četvrtak.
Osumnjičeni će odgovarati za krivična djela teška krađa, ometanje pravde i sprečavanje dokazivanja
Terete ih za tešku krađu, ometanje pravde i sprečavanje dokazivanja: Vladina fotografija stana u podrumu odakle je krenulo kopanje tunela, Foto: Rade Koprivica/Vlada Crne Gore
Iz depoa podgoričkog Višeg suda ukradeno je nekoliko pištolja, koji su dokazni materijal protiv šefova kavačkog kriminalnog klana, dok istražitelji tragaju za šest osoba, učesnika u obijanju – saznaju “Vijesti”.
Prema istim informacijama, nadzorne kamere donekle su “ulovile” osumnjičene, ali je četvoro njih konstantno bilo maskirano kačketima.
Uprkos tome, istražitelji su tražili da se sačine foto-roboti okrivljenih.
Izvor uključen u istragu, kazao je “Vijestima” da su osumnjičeni najvjerovatnije stranci i da su u Podgoricu stigli iz država okruženja.
Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, oni će odgovarati za krivična djela – teška krađa, ometanje pravde i sprečavanje dokazivanja.
Na području Botuna policija je pronašla kombi, koji su, kako vjeruju, koristili osumnjičeni.
Izvor lista tvrdi da je to vozilo bilo parkirano gotovo cijelo vrijeme ispred zgrade u kojoj je započeto kopanje tunela.
foto: najnovije.me
Sagovornik “Vijesti” kazao je da su osim pištolja ukradeni i dokazi iz više predmeta, ali da vjeruju da su lopovi namjerno napravili pometnju u moru spisa kako bi zabašurili šta im je bila glavna meta.
Da je neko preturao dokaze, otkriveno je 11. septembra ujutro. Uprkos tome, službenici Višeg suda tek su nakon 20-ak sati ustanovili da su lopovi prokopali rupu na zidu te prostorije, a od nje i tunel do stana u zgradi naspram sudske, u Njegoševoj ulici.
Međutim, tog jutra predsjednik Višeg suda u Podgorici Boris Savić, pred novinarima je kazao da iz depoa “gotovo ništa ne nedostaje” i da vjeruje da je pripreman za bjekstvo nekog od pritvorenika/zatvorenika. Direktor Uprave policije Nikola Terzić, međutim, istovremeno je odgovorio da ne misli da su kriminalci “kopali rekreativno”.
Podzemni prolaz dugačak 30 metara, s otvorom dimenzija 70×60 centimetara, kopan je najvjerovatnije od kraja jula do minulog vikenda, kada su kradljivci puzeći upali u depo.
Istražitelji su u tunel prvobitno spustili robota, kojim je snimljen kompletan prostor, a potom su pripadnici Protivterorističke jedinice prošli kroz taj otvor, izuzimajući tragove koji im možda pomognu u istrazi.
foto: najnovije.me
U stanu do kog je vodio prolaz, inspektori su proveli i jučerašnji dan, tražeći dokaze u kubicima zemlje i šuta ostavljenim u unutrašnjosti te prostorije, u suterenu zgrade…
Gotovo kompletan rukovodni kadar Uprave policije i tužioci bili su juče na licu mjesta, a obišli su ih i predstavnici izvršne vlasti.
Nakon posjete sudskih prostorija i stana iz kog je prokopan tunel do depoa, predsjednik Vlade Dritan Abazović izjavio je da mafija neće pobijediti državu, koliko god bila finansijski snažna i imala podršku unutar sistema.
Istakao je da građani često nisu svjesni koliko je organizovani kriminal involviran u državni aparat: “To je iznad onoga što neko može da zamisli. Međutim, smatram da su desetkovani i da su ovo potezi očajnika, vjerovatno u pravcu da se kontaminira dokazni materijal. Ali, kako su i ranije pokušavali s nekim situacijama, mislim da je i ova osujećena na ovaj ili onaj način. Treba da vidimo da one koji su ovo napravili privedemo pravdi”, poručio je.
Premijer je kazao i da organizovani kriminal inače funkcioniše tako što svugdje ima involvirane ljude, u svim institucijama, ali da misli da je ovo pokušaj jedne koordinirane akcije koja je osujećena.
Nakon sjednice Biroa za operativnu koordinaciju organa obavještajno-bezbjednosnog sektora (BOK), saopšteno je da je to tijelo konstatovalo da se radi o najznačajnijem i najopasnijem udaru na institucije države i pravosudni sistem.
“Zaključeno je da je riječ o aktivnostima s visokim nivoom organizacije i profesionalizma, koje su podrazumijevale učešće većeg broja lica različite profilacije… Preduzete aktivnosti rezultirale su pronalaskom više tragova, koji će biti predmet dalje obrade i vještačenja, a ujedno ukazujemo i da se trenutno preduzimaju intenzivne aktivnosti na identifikaciji šest lica za koja se osnovano sumnja da su učestvovala u ovom događaju. Paralelno s navedenim aktivnostima, preduzimaju se i aktivnosti na pronalaženju nalogodavaca ovog kriminalnog poduhvata”, saopšteno je nakon sjednice kojom je rukovodio ministar pravde Marko Kovač.
Žižić: Radovi na tunelu su se morali čuti
Glavni državni arhitekta Mirko Žižić kazao je “Vijestima” da tunel do Višeg suda nije mogao biti iskopan za kratko vrijeme. To je, prema njegovim riječima, morao biti postupak koji dugo traje.
“Ne zna se da li su kopali ručno ili su koristili ‘krtice’ (mašine). To su uređaji koji mogu da buše ispod zemlje. Obično se struktura, kablovi i cijevi provlače na taj način. Recimo ispod puta, gdje ne može da se napravi rušenje na gornjem, već se prave tuneli. Šta su koristili – ne znam, ali vidim da su u trenutku kad su završili kopanje napravili potkonstrukciju da bi se zaštitili, da ne bi došlo do urušavanja”, objasnio je Žižić.
On smatra da je tunel pravljen tri mjeseca, kao i da postoji mogućnost da je, kako navodi, “cijela stvar rađena mnogo ranije”.
“Postoji mogućnost da je decenijama ranije nešto počinjano, nastavljano, rađeno. Na osnovu fotografija, vidim da je pod dolje poprilično stabilizovan i uočljivo je da je više ljudi tuda bilo i prolazilo. Nije to specijalna građevinska intervencija. To se vidi da je sa štapom i kanapom rađeno, ako se izuzme ta mogućnost da se koristila ‘krtica’. Postoji mogućnost da su sve ručno radili. Ukoliko je to slučaj, proces je trajao duže. Čudno mi je da ljudi iz zgrade nijesu čuli, jer je to moralo da se čuje”, tvrdi Žižić.
Tunel preuzak za bjekstvo
Kroz podzemni prolaz ispod zgrade u Njegoševoj 12, Karađorđeve ulice i dijela zgrade Višeg suda, moglo je samo da se puzi – objašnjeno je “Vijestima”.
“Razmjere otvora govore da nije planiran za bjekstvo, već upravo za ono što su i uradili – kontaminirali i ukrali dokaze za veoma značajne postupke koji se vode protiv vođa i pripadnika organizovanih kriminalnih klanova, dominantno kavačkog. Očito su znali što traže, jer u gomili dokaznog materijala nije bilo jednostavno pronaći krucijalne materijalne dokaze”, kazao je “Vijestima” sagovornik uključen u istragu.
Drugi sagovornik iz bezbjednosnog sektora rekao je da je nužno provjeriti i je li na bilo koji način kontaminiran dokazni materijal u slučaju ubistva vlasnika lista “Dan” Duška Jovanovića.
“Vrijeme početka ‘izvođenja radova’ na tunelu kroz koji se mafija domogla unutrašnjosti sudskog depoa poklapa se s vremenom kad je država tražila pomoć američkog Federalnog istražnog biroa (FBI) u istrazi ubistva Jovanovića. Ne mora da znači da je taj predmet bio primarni cilj mafije, ali se zbog značaja ne smije isključiti”, kazao je taj sagovornik.
Pretpostavlja se da je više od 10.000 ljudi nestalo nakon što su obilne kiše na istoku Libije dovele do urušavanja dvije brane, zbog čega je još vode stiglo u već poplavljena područja
Više od 5.300 tijela pronađeno je u libijskom gradu Derna, a očekuje se da će se broj poginulih u poplavama značajno povećati, možda čak i udvostručiti, izjavio je Hičem Abu Čkiuat, ministar civilnog vazduhoplovstva u administraciji koja vodi istočnu Libiju.
„More neprestano izbacuje desetine tijela“, rekao je Čkiuat za Reuters, navodeći da će obnova Derne koštati milijarde dolara.
Pretpostavlja se da je više od 10.000 ljudi nestalo nakon što su obilne kiše na istoku Libije dovele do urušavanja dvije brane, zbog čega je još vode stiglo u već poplavljena područja.
Storm Daniel heeft een spoor van verwoesting achtergelaten in Libië🇱🇾 Dodental stijgt tot bijna 7000; tienduizenden mensen dakloos https://t.co/GkS0VRKINm
— Matthijs Pontier💚🏴☠️Piraten – De Groenen🌻PhD🤖 (@Matthijs85) September 13, 2023
Spasioci i dalje tragaju za tijelima poginulih u poplavama, rekao je Tarek al-Haraz, portparol istočne libijske vlade.
Al-Haraz je rekao da su čitavi kvartovi, odnosno da je četvrtina grada uništena ili odnesena u more zajedno sa hiljadama ljudi.
„Cijele porodice su nestale zbog smrtonosne oluje. Mnogi leševi nisu mogli da budu identifikovani i nisu bili sahranjeni“, rekao je Al-Haraz.
Margareta Haris, portparolka Svjetske zdravstvene organizacije, kazala je da su poplave koje su pogodile Libiju epskih razmjera.
„Ovo je katastrofa u svakom smislu te riječi, ogromna tragedija. Nema mjesta za bilo kakvu međunarodnu pomoć – one koje smo izgubili ne možemo da vratimo“, rekao je jedan stanovnik Derne.
Spasioci u Libiji suočavaju se sa logističkim i političkim preprekama u pokušaju da dođu do pogođenih područja. Brojni putevi su uništeni, a morski koridor je još zatvoren.
Međunarodna Organizacija za migracije (IOM) u Libiji saopštila je juče da je najmanje 30.000 osoba raseljeno u Derni, gradu koji je najviše pogođen olujom „Daniel“.
IOM je naveo da je poznato da je 6.085 osoba raseljeno u drugim područjima pogođenim olujom, uključujući Bengazi.
Derna je najteže pogođena poplavama nakon snažne oluje na istoku Libije. Za vrijeme oluje urušile su se dvije brane.
Satelitske fotografije Derne prije i nakon poplava pokazuju štetu i ogromne razmjere poplava koje su pogodile taj istočni lučki grad, tako da je relativno uzak plovni put kroz centar grada sada nekoliko puta širi, a da su sve zgrade koje su se nalazile duž puta srušene, prenio je Reuters.
Fotografije takođe pokazuju da je ogromna šteta pričinjena i u drugim dijelovima grada gdje su srušene zgrade u poplavama.
U Derni se čak 6.000 ljudi i dalje vodi kao nestalo, rekao je Osman Abduldžalil, ministar zdravlja u istočnoj libijskoj Vladi, za libijsku televiziju Almasar.
On je kada je obišao grad situaciju nazvao katastrofalnom. Vjeruje se da je voda odnijela čitave kvartove u gradu, navele su vlasti.
Antonio Gutereš, generalni sekretar UN, uputio je saučešće libijskim vlastima i porodicama poginulih, objavio je BBC.
Gutereš je rekao da UN rade sa vlastima na procjeni potreba i podršci u naporima za pružanje pomoći.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) procjenjuje da je više od 1,8 miliona ljudi pogođeno poplavama u Libiji.
Uragan „Daniel“ pogodio je istočni dio Libije tokom vikenda i ostavio hiljade ljudi zarobljene u poplavljenim kućama, rekao je šef delegacije Međunarodnog crvenog krsta u Libiji Tamer Ramadan.
Oštećene su bolnice, a pojedine i potpuno uništene. Svuda nedostaju zalihe – od vode, hrane, do medicinske opreme.
Libijska Vlada objavila je trodnevnu žalost u svim pogođenim gradovima, nazivajući ih „oblastima katastrofe“.
Pripadnici Hitne pomoći, ekipe Vlade i stanovnici danonoćno tragaju za preživjelima.
Libija, zemlja bogata gasom i naftom, nalazi se u političkom haosu otkako je Muamer Gadafi zbačen i ubijen 2011. godine. Dvije vlade pretenduju na vlast. Jedna je na istoku, a druga ima sjedište u Tripoliju na zapadu zemlje.
Sjedinjene Američke Države, Njemačka, Iran, Italija, Katar, Turska i Egipat su među zemljama koje su poslale ili su spremne da pošalju pomoć.
Pošto su danas iz Vrhovnog suda tvrdili da su premijer Dritan Abazović i ministri bili u zgradi Višeg sudu bez odobrenja u vrijeme uviđaja, iz Vlade Crne Gore navode da je Abazović imao saglasnost predsjednika suda Borisa Savića.
Iz Vlade tvrde da je Abazović pribavio i saglasnost direktora Uprave policije Nikole Terzića.
„Abazović je u kapacitetu predsjedavajućeg Vijećem za nacionalnu bezbjednost, zajedno sa ministrima i direktorom Uprave policije, uz sve mjere predostrožnosti, ostvario neposredan uvid u činjenično stanje. Javnost se sa pravom može zapitati ko piše saopštenja u ime Višeg suda u Podgorici, a bez prethodne konsultacije sa samim predsjednikom o okolnostima slučaja“, dodali su iz Vlade u saopštenju.
Istakli su da je pozivanje ovih sudskih instanci na kršenje Kućnog reda sudova, očigledno već prethodno ozbiljno prekršeno zbog čega je ova prostorija postala mjesto izvršenja krivičnog djela.
„Ko je, kada, kako i iz kojih razloga prekršio “kućni red” boraveći bez dozvole u prostorijama sudskog depozita, sada je pitanje u nadležnosti Uprave policije i nadležnog tužilaštva od kojih se očekuje efikasno postupanje u konkretnom slučaju. Što se tiče drugih navoda iz saopštenja, smatramo nepotrebnim ulaziti u javne polemike posebno ako smo na zajedničkom cilju pronalaska počinilaca i nalogodavaca. Interes Vlade je da se trend pada povjerenja građana u rad sudstva zaustavi, kako se časni poziv sudije ne bi više identifikovao sa određenim imenima protiv kojih se trenutno vode krivični postupci u istoj zgradi“, zaključuje se u saopštenju.
Premijer Dritan Abazović rekao je da je za kopanje tunela ispod Višeg suda osumnjičeno šest lica i da je nađeno vozilo koje su koristili prilikom obijanja sudskog depoa. To je rekao u emisiji „Budimo budni – pitajte Vladu“ na TVCG.
„Ne znam zašto se Vrhovni sud miješa, a da su u tom sudu stvarno htjeli da znaju sve činjenice onda bi znali da smo kontaktirali predsjednika Višeg suda Borisa Savića da obiđemo depo danas, i da smo dobili dozvolu a i da je Savić pitao ministra pravde da bude i on sa nama tokom posjete. Sudstvo je naš veliki problem, a mnogi slučajevi u Vrhovnom sudu su vezani za organizovani kriminal“, rekao je Abazović, odgovarajući na kritike iz Vrhovnog suda da je sa ministrima bez odobrenja danas posjetio Viši sud.
Abazović je rekao da je zbog slučaja „Tunel“ spreman da prođe kroz tunel odgovornosti.
„Prolazim u političkom smislu kroz mitraljez odgovornosti posljedih godina. Nevjererovatno je da Viši sud nije mogao da u depou postavi kameru, to košta oko sto eura mislim, da ima video nadzor. Kako taj depo izgleda, to je za rubrku vjerovali ili ne. Isto tako izgleda i arhiva u Vrhovnom tužilaštvu. To je veliki institucionalni problem“, naglasio je Abazović.
On je upozorio da kriminalnim grupama do prije dvije, tri godine nije ni bio potreban tunel da bi došli do sudskih arhiva.
„Sad to nije slučaj. Prvo su rekli iz suda da ništa nije nestalo a nestalo je više predmeta, uključujući oružje, pa su korigovali izjavu, a korigovaće se i oko ovoga o čemu ja govorim. Jasno je da imamo probleme. Moramo da prihvatimo da je obim organizovanog kriminala u prethodne dvije decenije abnormalno veliki i to ne može tek tako da se riješi. I ljudi oko vas su ponekad ljudi iz kriminalnih grupa a da vi to ne znate“, rekao je Abazović.
On je odbacio navode da je posjetom kontaminirao dokaze i druge elemente na mjestu zločina.
„Sigurno je nešto veliko u pitanju jer su to scene kao u filmovima“, rekao je premijer.
Naveo je da vlada ne može da donosi presude umjesto sudova u borbi protiv organizovanog kriminala, ali da rezultati sektora bezbjednosti i hapšenja u posljednje dvije godine pokazuju da je učinak postignut.
Да бисмо пружили најбоље искуство, користимо технологије попут колачића за чување и/или приступ информацијама о уређају. Сагласност са овим технологијама ће нам омогућити да обрађујемо податке као што су понашање при прегледању или јединствени ИД-ови на овој веб локацији. Непристанак или повлачење сагласности може негативно утицати на одређене карактеристике и функције.
Функционално
Увијек активан
Техничко складиштење или приступ је стриктно неопходан за легитимну сврху омогућавања коришћења одређене услуге коју изричито захтева претплатник или корисник, или за једину сврху обављања преноса комуникације преко електронске комуникационе мреже.
Преференце
Техничко складиштење или приступ су неопходни за легитимну сврху чувања преференција које не захтевају претплатник или корисник.
Статистика
Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у статистичке сврхе.Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у анонимне статистичке сврхе. Без судског позива, добровољне сагласности од стране вашег Интернет провајдера или додатне евиденције треће стране, информације сачуване или преузете само за ову сврху се обично не могу користити за вашу идентификацију.
Маркетинг
Техничко складиште или приступ су потребни за креирање корисничких профила за слање реклама или за праћење корисника на веб локацији или на неколико веб локација у сличне маркетиншке сврхе.
