Mještani Bijedića kod Bijelog Polja, u kojem se nalazi poznato arheološko nalazište iz neolita, danas su od 12 do 13 sati blokirali magistralni put Bijelo Polje-Prijepolje.
Ni nakon više upozorenja i blokada od strane mještana Bijedića i okolnih sela, koji traže od državnih institucija da se raskine koncesioni ugovor koji je Vlada i Ministarstvo kapitalnih investicija potpisalo sa preduzećem Elas, kojim je predviđena devastacija Bijedića, Voljavca i Podbreža, ostali su nijemi, istakli su predstavnici GI „Zaštitimo Bijediće“.
Zato su se mještani i građanski aktivisti okupili i danas na raskrsnici prema Gubavču kako bi poručili nadležnim organima i crnogorskoj javnosti da neće dozvoliti radove na novoformiranom kamenolomu, kazao je mještanin Krsto Tvrdišić.
“Tražimo raskid ugovora,čijom realizacijom bi ostali bez dosadašnjih uslova za život. Poručujemo da nećemo odustati od svojih namjera,te daćemo očuvati ovaj prostor koju su čuvali i naši preci i takvog ga predati našim potomcima”, saopštio je Tvrdišić.
Prema njegovim riječima, potpisivanje ugovora nije pratila transparentnost koju ministar Ibrahimović zna često da istakne i tako, u neku ruku, opravdava devastaciju prostora.
“Koncesionar je napravio veliku štetu za koju niko do sada nije odgovarao.Institucije su takođe zakazale kada je u pitanju pomenuti slučaj pa ne čudi što se mašine još uvijek nalaze tamo gdje nebi smjele, jer je riječ o izvorištima pitke vode i vrijednim nalazištima. U slučaju da gaje nade da će vremenom građani odustati od zahtjeva poručujemo im da do toga neće doći te da će svoj prostor braniti ako bude potrebno i životima”, poručio je u ime mještana Tvrdišić.
Do sada je je jedino reagovala Uprava za zastitu kulturnih dobara koja je ovaj lokalitet stavila pod zaštitu i prinudila resororno ministarstvo da reaguje i stopira devastaciju do kraja arheoloskih istraživanja.
Zbog svega navedenog mještani se pitaju da li su jači privatni interesi pojedinaca od interesa mještana koji tu žive vijekovima,od ustava Crne Gore koji svima garantuje pravo na normalan život,kazao je Krsto Tvrdišić predstavnik GI „Zaštitimo Bijediće“.
„Izdato je 495 prekršajnih naloga, u novčanom iznosu od 138,75 hiljada eura“, naveli su iz UIP-a
Turistička inspekcija je od 2018. godine, od kada sprovodi nadzor u ugostiteljskim objektima po osnovu zakona o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda, izrekla skoro 657 hiljada eura kazni, saopšteno je iz Uprave za inspekcijske poslova (UIP).
Iz UIP-a su kazali da je inspekcija od 2018. do juna ove godine izdala više od 2,2 hiljade prekršajnih naloga.
Kako su istakli, prethodne godine, u kojima je zabilježena pojava koronavirusa, donekle su doprinijele manjem poštovanju zabrane upotreba duvanskih proizvoda u zatvorenom prostoru, iz razloga što su inspekcijski nadzori bili usmjereni na suzbijanje pojave nove zarazne bolesti.
„Kršenja se u većini inspekcijskih nadzora odnose na upotrebu duvanskih proizvoda, kao i izlaganje sekundarnom duvanskom dimu osoba u zatvorenom prostoru ugostiteljskih objekata“, rekli su iz UIP-a agenciji MINA.
Oni su kazali da su tokom prošle godine inspektori izvršili 3.353 inspekcijska pregleda i izdali 693 prekršajna naloga, u iznosu od 212,07 hiljada eura i podnijeli 135 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka područnim sudovima za prekršaje.
Kako su naveli, turistička inspekcija je za samo prvih pet mjeseci ove godine izvršila 2.597 kontrola, pri čemu je konstatovano 325 nepravilnosti.
„Izdato je 495 prekršajnih naloga, u novčanom iznosu od 138,75 hiljada eura“, naveli su iz UIP-a.
Prema njihovim riječima, inspektori su podnijeli 47 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka.
Nepravilnosti su se odnosile na konzumiranje duvanskih proizvoda u zatvorenom prostoru ugostiteljskog objekta ili neisticanje oznake o zabrani upotrebe duvanskih proizvoda.
Iz UiP-a su rekli da je, po osnovu Zakona o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda, Turistička inspekcija 2021. godine izvršila 2.691 kontrolu, pri čemu je konstatovano 216 nepravilnosti, koje su sankcionisane sa 309 prekršajnih naloga u iznosu od 85,95 hiljada eura.
Inspektori su, kako su kazali, te godine podnijeli 34 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka.
Iz Uprave su rekli da je, po osnovu Zakona o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda, Turistička inspekcija 2020. godine izvršila 2.610 kontrola, pri čemu je konstatovano 276 nepravilnosti, koje su sankcionisane sa 209 prekršajnih naloga u iznosu od 55,92 hiljade eura.
„Inspektori su podnijeli i 42 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka“, naveli su iz UiP-a.
Kako su rekli, 2019. godine, po osnovu Zakona o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda, Turistička inspekcija izvršila je 3.105 kontrola.
Iz Uprave su kazali da je te godine konstatovano 600 nepravilnosti, koje su sankcionisane sa 514 prekršajnih naloga u iznosu od 153,15 hiljada eura.
Kako su dodali, inspektori su podnijeli 31 zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka.
Iz Uprave su dodali da su se 2019, 2020. i 2021. godine nepravilnosti odnosile na konzumiranje duvanskih proizvoda u zatvorenom prostoru ugostiteljskog objekta, ili neisticanje oznake o zabrani upotrebe duvanskih proizvoda.
„Vezano za zakon o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda, turistička inspekcija je 2018. godine izvršila 521 kontrolu, pri čemu je konstatovano 68 nepravilnosti koje su sankcionisane sa 41 prekršajnim nalogom u iznosu od 11,03 hiljade eura“, kazali su iz Uprave.
Kako su naveli, nepravilnosti su se odnosila na neisticanje oznake o zabrani upotrebe duvanskih proizvoda u zatvorenom prostoru ugostiteljskog objekta, ili konzumiranje duvanskih proizvoda u ugostiteljskim objektima bez plaćanja propisane takse.
Iz UIP-a su kazali da turistička inspekcija daje maksimum u suzbijanju upotrebe duvanskih proizvoda u ugostiteljskim objektima, o čemu, kako su rekli, svjedoče rezultati inspekcije.
Oni smatraju da bi povećanje propisanih novčanih kazni, kako za ugostitelje, tako i za goste koji krše zabranu, uticalo na smanjenje upotrebe duvanskih proizvoda u zatvorenom prostoru ugostiteljskih objekata.
Kada je riječ o kadrovskim kapacitetima u susret ljetnjoj turističkoj sezoni, iz UIP-aa su kazali da će, u skladu sa kadrovskim planom i novcem koji je odobrilo Ministarstvo finansija, sezonu dočekati sa 70 inspektora koji će učestvovati u pojačanom inspekcijskom nadzoru u šest primorskih opština.
„Ne kažemo da je to dovoljno, ali sa obzirom na to da je to trenutni maksimum stava smo da će dobrom logistikom i planom rada biti dovoljno da se u opštinama na primorju vrše pojačane kontrole i da se napravi što povoljniji poslovni ambijent tokom velikih gužvi i pojačanih aktivnosti u svim poslovnim sferama“, rekli su iz UIP-a.
Fond PIO će nastaviti da postoji i isplaćuje penzije i poslije primjene programa Evropa sad 2.0, saopštio je lider Pokreta Evropa sad (PES), Milojko Spajić.
“Fond PIO je suštinski prestao da postoji 2009. godine, tj. ne funkcioniše kao fond, već je jedna od 94 budžetske jedinice u trezorskom sistemu države. Dakle, on je protočni bojler trezorskog sistema države Crne Gore, koji prima novac iz trezora i koji penzionerima distribuira penzije”, naveo je Spajić na Tviteru.
Auto-putem Princeza Ksenija je od početka ove godine prošlo 832,06 hiljada vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji upravlja prioritetnom dionicom auto-puta od Smokovca do Mateševa, promet vozila je u periodu od 11. do 17. juna iznosio skoro 34,79 hiljada.
Auto-putem je u prošloj godini, od njegovog otvaranja sredinom jula, prošlo ukupno 1,14 miliona vozila.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula prošle godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 eura, za putnička vozila 3,5 eura, a za kamione i autobuse 17 eura.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.
Policiji je nestanak L.R. (71) prijavio njegov brat, pa je predhodnih dana kontinuirano organizovana potraga, koja je danas najmasovnija i anagaživani su, kako je Vijestima rečeno, “maksimalno kapaciteti Uprave policije”.
U potragu za mještaninom kolašinskog sela Prekobrđe L.R. (71), čije je nestanak prijavljen prije nekoliko dana, uključeno je danas nekoliko desetina pripadnika policije, članova lovačkih udruženja, dobrovoljaca, rodbine nestalog…
Kako je „Vijestima“ nezvanično rečeno u kolašinskoj policiji, na terenu se danas koriste i dronovi i psi tragači.
L.R. je poslednji put viđen u noći 11. juna, a bazne stance narednog dana zabilježile su signal njegovog telefona na više mjesta u okolini sela u kojem je živio.
Policiji je nestanak prijavio njegov brat, pa je predhodnih dana kontinuirano organizovana potraga, koja je danas najmasovnija i anagaživani su, kako je Vijestima rečeno, “maksimalno kapaciteti Uprave policije”.
Potagu otežava jako nepristupačan teren.
„Konfiguracija terena i nisko rastinje jako otežavaju i preglednost i potragu. Detaljno se pretražuje teren, uz učešće nekoliko desetina ljudi, a podrška su psi tragači i dronovi“, kazali su nezvanično u policiji.
Premijer Dritan Abazović ocijenio je da je Crna Gora idealna država da oživi proces proširenja Evropske unije (EU) i da može u naredne četiri godine da ispuni sve obaveze.
– Vjerujemo da u narednom mandatu do 2027. godine možemo da završimo sve naše obaveze. Naravno, politička je odluka da li će nekoga prihvatiti ili ne. Ali sve što je do nas vjerujemo da možemo da završimo u periodu, možda i kraćem, od četiri godine, kazao je Abazović za Glas Amerike na makedonskom.
U intervjuu datom tokom Prespa foruma koji je u četvrtak i petak održan u Strugi, on je ocijenio da je neodlučnost EU ponekad demotivišuća za region i dodao da se nada da će se stvari promijeniti u narednom periodu.
– I ako postoji zemlja koja je idealna, koja nema problema sa susjedima, nema veliku ekonomiju, pa da to neko vidi kao konkurenciju, nema veliku populaciju, Crna Gora ima 620.000 stanovnika, mislim da EU bi konačno trebalo da povuče potez, rekao je Abazović.
Na pitanje kako ocjenjuje trenutnu bezbjednosnu situaciju na Zapadnom Balkanu s obzirom na spor Srbije i Kosova, crnogorski premijer je rekao da je Prespa forum iskoristio za sastanke sa kosovskim premijerom Aljbinom Kurtijem i da se nada da sve ide ka deeskalaciji situacije.
– Samo jedna poruka je važna, a to je da dijalog mena alternativu. Kako god da bude, na kraju ćemo morati da sjednemo za sto, odnosno stranke će morati da sjednu za sto i pronađu nešto održivo i konačno, rekao je on.
Istakao je da nasilje nije prihvatljivo u 21. vijeku i da apeluje na sve da se uzdrže od teških riječi i nekih stvari koje bi mogle sve unazaditi u tom procesu.
– Ono što Crna Gora i Vlada Crne Gore nude, kao prijateljski čin, kao zemlja koja ima dobre odnose i sa Kosovom i sa Srbijom, ako smatraju da mi kao prijateljska zemlja možemo da pružimo logističku podršku zajedničkom sastanku, kod nas, zemlji, mi smo više nego voljni da to organizujemo, naravno u saradnji sa EU i SAD, naveo je Abazović.
Bivši predsjednik Opštine Nikšić i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) Milutin Simović prekršio je Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio imovinu i prihode koje je imao u toku prošle godine, a na šta je bio obavezan u dvogodišnjem periodu od odlaska sa funkcije.
Nakon pitanja „Dana“, iz Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) kazali su nam da su podnijeli zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka protiv Simovića zbog toga što nije ispunio zakonsku obavezu.
Simović je nedavno uvećao imovinu i postao vlasnik nove stambene jedinice u Budvi, kuće i više nepokretnosti u Nikšiću, koje je naslijedio nakon okončanog ostavinskog postupka.
“Agencija za sprečavanje korupcije podnijela je zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka protiv bivšeg javnog funkcionera Milutina Simovića zbog toga što nije ispunio zakonsku obavezu o dostavljanju izvještaja o prihodima i imovini jednom godišnje u naredne dvije godine po prestanku funkcije”, odgovorili su „Danu“ iz ASK.
Prema podacima sa sajta Agencije, Simović je poslednji izvještaj podnio 6. maja prošle godine. Radi se o godišnjem izvještaju od prestanka funkcije. On je imao zakonsku obavezu da dostavi podatke o imovini i prihodima i za 2022. godinu, što nije uradio u zakonskom roku, zbog čega je ASK pokrenula postupak protiv njega.
Simović je kazao „Danu“ da mu nije poznato da je ASK pokrenula postupak protiv njega.
“Uredno sam prijavio imovinu i prihode godinu nakon prestanka funkcije predsjednika Opštine Nikšić, vjerujući da je time završena moja obaveza”, kazao je Simović za „Dan“.
On je objasnio da je uvećanje njegove imovine u Budvi i Nikšiću rezultat u međuvremenu okončanog ostavinskog postupka koji je nedavno pokrenut, nakon smrti njegovih roditelja.
Simović je sa mjesta predsjednika Opštine Nikšić, posljednje javne funkcije koju je vršio, otišao u maju 2021. godine. Na toj poziciji bio je od novembra 2020. godine.
U posljednjem izvještaju o prihodima i imovini koji je dostavio ASK, Simović je naveo da je nakon odlaska sa mjesta predsjednika nikšićke opštine primao naknadu po prestanku funkcije u iznosu od 1.590 do 1.860 eura mjesečno.
Prijavio je da je vlasnik trosobnog stana od 150 kvadrata i garaže od 32 metra kvadratna, te da ima akcije u „Staklenicima“ i kotorskom Jugopetrolu.
Simović je u poslednjem izvještaju naveo i da je njegova supruga Ljiljana zaposlena u Privrednoj komori Crne Gore, gdje je u ranijem periodu mjesečno zarađivala oko 1.400 eura. Osvarivala je i dodatni prihod od 6.000 eura na ime rente. Ona je vlasnica brvnare sa dvorištem od 85 kvadrata i dva automobila „audi Q5“ iz 2021. i „golf kros“ iz 2007. godine. Ona je 2019. godine kao funkcioner (bila je na funkciji generalnog direktora u Ministarstvu rada i socijalnog staranja) dobila povlašćeni stambeni kredit u iznosu od 40.000 eura, za koji joj je mjesečna rata 40,41 eura. Po osnovu još jednog kredita i lizinga duguje 5.900 eura, odnosno 30.370 eura, koji mjesečno otplaćuje u iznosima od 98,33 i 506 eura.
Simović je po osnovu stambenog kredita zadužen 120.000 eura, a mjesečna rata mu iznosi 861 euro. Agenciji je dozvolio kontrolu bankovnih računa.
Naslijedio stan, kuću i 2.000 kvadrata zemlje
Simović je u međuvremenu, prema podacima iz katastra, postao vlasnik stana u Budvi od 54 kvadrata. On je u aprilu ove godine upisan kao vlasnik kuće u Nikšiću od 66 kvadrata, pomoćnih zgrada od 39 i 58 metara kvadratnih, te garaže od 15 m2. Postao je vlasnik preko 2.000 kvadrata zemljišta, klasifikovanog kao dvorište, njive, pašnjak i voćnjak.
Sve novostečene nepokretnosti na njegovo ime, prema podacima u koje je „Dan“ imao uvid, u katastarske evidencije upisane su u aprilu i maju ove godine, a kao osnov sticanja navedeno je nasleđe.
Predsjednik Srbije je nakon vanrednog obraćanja narodu odgovarao na pitanja medija, od kojih se jedno ticalo nedavne ponude Dritana Abazovića da Crna Gora organizuje naredni sastanak između zvaničnika Beograda i Prištine.
Abazović je to izjavio nakon sastanka sa Aljbinom Kurtijem, što je izazvalo burnu reakciju Vučića.
„Interesantno. Pitate se dokle ide nečija bezobzirnost i bezobrazluk i ima li to granica. Onda ustanovite da nema granica. Zamislite da Crnoj Gori neko otme deo teritorije, a mi kažemo – molimo vas, vi i vaši partneri, mi ćemo da vas ugostimo, imamo lepu vilu na Zlatiboru, sad je obnovljena vila na Fruškoj gori, tamo kako možemo da vam budemo domaćini, čudo jedno“, rekao je predsjednik Srbije, a potom poslao poruku crnogorskim zvaničnicima.
„Ajde manite se domaćinstva, nije nama do vašeg mora, ni planina. Nama neko to da traži mi bismo rekli – mi smo uz bratsku Crnu Goru u i ne damo njen teritorijani intergitet. To što vi ne poštujete teritorijani integritet Srbije, nemojte da se hvalite time i da govorite kako nam činite usluge. Hvala na svemu“, završio je on svoje izlaganje, dosta uznemiren izjavama crnogorskih zvaničnika.
Podsetimo, crnogorski premijer u tehničkom mandatu rekao je nedavno „da je Crna Gora spremna da, uz uključivanje evropskih i američkih zvaničnika, bude domaćin sledeće runde dijaloga Beograda i Prištine“.
“Crna Gora, kao prijateljska zemlja Srbije i Kosova, ali i svih drugih u regionu, spremna je da, uz uključivanje evropskih i američkih zvaničnika, bude domaćin sledeće runde dijaloga Beograda i Prištine”, kazao je Abazović.
Promovisanje mira, stabilnosti i regionalne saradnje je, kako je istakao, jedan od glavnih spoljnopolitičkih ciljeva Crne Gore.
„Naš zajednički interes je da u otvorenom razgovoru nađemo rjšenje prihvatljivo za sve strane“, naveo je Abazović.
“Sav materijal je uklonjen. Kosina izgleda stabilno, uspjeli smo i bermu da napravimo negdje na sredini. Danas ćemo obezbjediti da može saobraćaj funkcionisati”, kazali su ranije danas CdM-u iz Bemaxa.
Kako navode omogućen je dvosmjerni saobraćaj, a puštanje saobraćaja uslijediće nakon što vlasnici sume (privatnici i državni šumari) uklone drveće koje je posjecčno.
Njihov dolazak se očekuje oko 10 časova, tako da bi sve u funkciji trebalo da bude najduže do 12 časova.
Iz AMSCG-a su jutros naveli da se u Crnoj Gori jutros saobraća po suvim putevima i da je vidljivost dobra.
Oni su savjetovali vozačima da vožnju prilagode stanju na putevima i poštuju pravila saobraćaja.
Na magistralnim putevima M-1 granični prelaz (GP) Debeli Brijeg – Herceg Novi – Kotor – Tivat – Budva – Bar – Ulcinj – GP Sukobin, M-2 Podgorica – Sotonići – Petrovac i M-10 Podgorica – Cetinje – Budva, od 17 do 22 sata, saobraćaj je zabranjen za teretna vozila čija najveća dozvoljena masa prelazi 7,5 tona.
Saobraćaj je zabranjen za tu vrstu vozila od sedam do 22 sata na regionalnim putevima R-1 Kotor – Trojica do mjesta Krstac na Cetinju, zatim R-29 dionica Bar 2-(tunel Ćafe, raskrsnica sa M-1) u opštini Bar do mjesta Kamenički most-Krute u Ulcinju.
Zabranjuje se saobraćaj autobusa kategorije M2 i M3 na dionicama regionalnih puteva R-1 od mjesta Krstac na Cetinju do mjesta Trojica-Kotor, iz smjera Njeguša u smjeru Kotora.
Saobraćaj autobusa te kategorije zabranjen je i na R-29 dionici Bar 2 – (tunel Ćafe, raskrsnica sa M-1) opština Bar, do mjesta Kamenički most-Krute, u oba smjera, osim autobusa koji obavljaju javni gradski prevoz putnika, kao i na R-25.1 dionici Međuvršje-Lovćen od parkinga do Mauzoleja u oba smjera.
Zabrana se ne odnosi na vozila sa pravom prvenstva prolaza, vozila za održavanje puteva i ptt instalacija, vozila za pomoć na putu, specijalna vozila za prevoz životinja, betona, asfaltne mase i hladnjače koje prevoze lako kvarljivu robu, kao ni na vozila za prevoz opasnih materija na dijelu magistralnog puta M-1, od GP Debeli Brijeg preko Herceg Novog i Kamenara do kružnog toka u mjestu Lipci.
Saobraćaj je u prekidu za sva vozila na putu Mojkovac – Đurđevića Tara, u mjestu Dobrilovina.
Na magistralnom putu M-5 Rožaje – Špiljani zbog rekonstrukcije će saobraćaj biti obustavljen od devet do 15 sati i od 20 sati i 30 minuta do pola sata posle ponoći.
Sabraćaj za sva vozila na regionalnom putu R-3 na dionici Pljevlja – Metaljka zbog asfaltiranja je obustavljen od deset do 14 sati. Ako vremenski uslovi ne dozvoljavaju radove neće dolaziti do obustave saobraćaja.
Na magistralnom putu M-5 Ribarevine – Dračenovac, u mjestu Rožaje, saobraćaj je preusmjeren sa dvosmjernog na jednosmjerni i obustavlja se najduže do 30 minuta zbog sanacije zidova.
Na magistralnom putu M-2 Podgorica – Bioče saobraćaj je, zbog izgradnje bulevara Vilija Branta, promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Na magistralnom putu M-3 Šćepan Polje – Danilovgrad promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni zbog asfaltiranja.
Saobraćaj na magistralnom putu Nikšić – Vilusi, na dionici Nikšić – Kuside, promijenjen je sa dvosmjernog na jednosmjerni zbog rekonstrukcije.
Promijenjen je režim saobraćaja i od raskrsnice Podgorica – Cetinje – Nikšić do Komanskog mosta.
Na regionalnom putu R-10 Djurdjevića Tara-Mojkovac u mjestu Gojakovići promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu gdje se sanira klizište „Gojakovići“.
Promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni u Budvi od Prijevora do Lastve Grbaljske, a saobraćaj će biti obustavljen od deset do 14 sati.
Ciklon je doneo olujnu kišu, a u nevremenu je nestalo 20 ljudi i u toku je potraga helikopterima, preneo je Rojters.
Najteže pogođen je grad Kara gde je situacija izuzetno zabrinjavajuća, saopštila je lokalna vlada.
Guverner države Rio Grande do Sul, Eduardo Leite, posetio je ugroženo područje. On je istakao da je sada glavni cilj da se spasu ljudski životi i lociraju nestale osobe, kao i da se pruži neophodna podrška ugroženim porodicama.
Vlasti su izdale upozorenje na opasnost od odrona i klizišta u više područja. Do sada je spaseno više od 2.400 osoba iz ugroženih zona.
