Home Blog Page 1657

U srednjim školama 9.000 mjesta, prijave na konkurs podnose se od 26. juna

0

Ministarstvo prosvjete objavilo je juče konkurs za upis nove generacije srednjoškolaca, po kome u srednjim školama ima oko 9.000 mjesta u školskoj 2023/2024. godini. Elektronske prijave tokom 24 časa podnose se 26, 27. i 28. juna, kao i i 29. juna, do 15 sati, na adresu www.upisi.edu.me.

Iz Ministarstva prosvjete kažu da u svim opštinama ima mjesta za sve učenike koji završe osnovnu školu. U školskoj 2022/2023. godini osnovnu školu završilo je 7.538 učenika. Od toga broja, 276 đaka je osnovnu školu završilo na albanskom jeziku, njih 52 u privatnim školama na engleskom jeziku, a 28 na ruskom.

– Broj upisnih mjesta u konkursu je oko 9.000, od čega na programima gimnazija 2.632, a na programima stručnih škola u trogodišnjem trajanju 2.334. Ostalo su upisna mjesta na programima u četvorogodišnjem trajanju, uključujući i programe iz oblasti umjetnosti – saopštili su iz ministarstva.

Na konkurs za upis prijavljuju se kandidati koji su završili osnovnu školu i koji u vrijeme podnošenja prijave nijesu stariji od 17 godina. U toku trajanja roka za podnošenje prijava za upis u školu, komisija je dužna da svakog dana u 16 časova objavi ažuriranu rang-listu kandidata prijavljenih do 15 sati toga dana, a radi njihovog informisanja o mjestu na rang-listi.

Iz ministarstva kažu da se bodovni limit za upis učenika u obrazovne programe u četvorogodišnjem trajanju i u gimnazije nije mijenjao u odnosu na prethodne godine. Za upis u četvorogodišnju stručnu školu potrebno je da učenik ima 48 bodova, a za upis u gimnazije 60.

Novi smjerovi za tehničare, u više mjesta gimnazije za sportiste

U novoj školskoj godini prvi put će biti u primjeni programi Tehničar za dizajn i kompjutersko konstruisanje u mašinstvu, Tehničar za konvencionalne i CNC tehnologije mašinske obrade, CNC operater, Agrotehničar, Operater štampe i grafičke dorade, kao i osavremenjeni programi Elektrotehničar energetike, Zdravstveni tehničar, Grafički tehničar, Tehničar zaštite životne sredine, Tehničar drumskog saobraćaja i drugi.

Programi specijalističke gimnazije za učenike-sportiste, pored Podgorice i Nikšića, prvi put će se realizovati u više opština i škola na teritoriji Crne Gore, i to u Budvi, Bijelom Polju, Golubovcima i Pljevljima.

Kako je i ranije najavljeno, zbog malog broja đaka koji uspiju da upišu matematičku i filološku gimnaziju, ove godine, umjesto petica, potrebno je da kandidati na eksternom ispitu iz matematike, odnosno maternjeg jezika ostvare najmanje trojku. I dalje je uslov odlična ocjena iz matematike u najmanje dva razreda trećeh ciklusa osnovne škole, a za filološku gimnaziju petica iz stranog jezika. Pripadnik romske i egipćanske populacije ostvaruje dodatnih šest bodova po principu afirmativne akcije.

Odjeljenja filološke gimnazije, ukoliko bude interesovanja učenika, formiraće se u gimnazijama u Podgorici, Nikšiću, Pljevljima i Kotoru, kao i u Srednjoj mješovitoj školi u Herceg Novom. U zavisnosti od interesovanja učenika, odjeljenja matematičke gimnazije formiraće se u gimnazijama u Podgorici, Nikšiću i Pljevljima.

Učenici koji se školuju za zanate imaju mogućnost dualnog obrazovanja, uz zaključivanje ugovora sa poslodavcem, a visina za prvu godinu iznosi najmanje 10 odsto od posječne neto zarade u Crnoj Gori, za drugu 15 odsto, a za treću 20 odsto. Ministarstva obezbjeđuju sredstva za naknade učenicima prvog i drugog razreda, a u trećem to čine poslodavci.

„Ruka pravde“ uplovila u Zeleniku

0

Ovaj 76 metara dug brod, star 23 godine je 17. juna isplovio iz Grčke luke Pirej, a prije toga stekao je državnu pripadnost Crne Gore.

Kako je ranije saopšteno iz Morskog dobra, Trajekt „Ruka pravde“ predstavlja dugoročnu investiciju i biće idealan i za uvođenje novih linija.

„Brod predstavlja sasvim drugu vrstu ponude kako sa aspekta sigurnosti, tako i sa aspekta komfora putnika. Smatramo svojim velikim uspjehom što smo u ovako ograničenom vremenskom periodu uspjeli prije svega da identifikujemo odgovarajući brod, a osim toga da obezbijedimo da je brod kupljen slobodan od bilo kakvih pravnih tereta i sl. Brodom upravlja crnogorska posada i ovim putem im čestitamo na dobro odrađenom poslu i želimo im mirno more do uplovljavanja u prvu crnogorsku luku“, saopšteno je tada iz Morskog dobra.

Najveća penzija 2.789 eura, sa minimalcem se ne može preživjeti

0

Šezdesettrogodišnji Vujadin Živaljević jedan je od 40.000 crnogorskih penzionera koji primaju minimalnu penziju.

Ona, nakon posljednjeg uvećanja, iznosi nešto više od 280 eura.

Dok čeka da mu majska penzija bude uplaćena, Vujadin je svjestan da mu 22 eura više u novčaniku neće olakšati finansijsku situaciju.

“Teško preživljavam, ali živim. Sa ženom živim i da nema njene plate, ja bih krepao. Neka bude vama bolje, omladini, mene briga nije. Ja sam vidio i dobra i zla”, kaže Vujadin za TVCG i dodaje da mu penzija traje oko tri dana.

Minimalac prima svaki treći penzioneru Crnoj Gori. Uz pomoć supružnika i djece sastavljaju kraj s krajem, a najveću glavobolju zadaje im svakodnevni rast cijena. Vujadin se nada da inflacija neće nastaviti da raste.

“Nadam se da će ostati ove cijene, da više ne trčimo. Oni moraju na tome raditi, pomriješe ovi penzioneri sa minimalnom penzijom. Ako se podignu cijene, ne valja rabota”, kaže Vujadin.

Da cijene neće rasti nadaju se i oni sa prosječnom penzijom, koja je dostila 400 eura.

To je tek nešto više od polovine prosječne zarade u državi.

“Više rastu cijene nego penzije deset puta. Kad iđem u prodavnicu stalno, svaki čas mijenjaju cijene. Ne možemo ih stići nikako”, ističe penzioner Rajko Radulović.

Uvećane penzije do sredine sedmice će dobiti svih 120.000 penzionera. Za to je Vlada izdvojila 9,6 miliona eura i preusmjerila ih u budžet Fonda PIO, u kojem su saglasni da minimalna penzija nija dovoljna za dostojanstven život penzionera.

“Ovo će biti isplata majske penzije, koja će biti uvećana zakonski za 5,4 i vanredno usklađivanje 2,95, što ukupno čini povećanje za 8,51 jer se radi o procentu na procenat. Najniža penzija od 259,95 eura sada će iznositi 282,07. Ako je samo to jedini izvor prihoda, ta minimalna penzija, onda ćemo se i vi i ja složiti da to nije dovoljno. Međutim mi još nemamo na nivou države socijalni karton stanovništva, kroz koji bi se tačno vidjelo koliko prima određena porodica. E, tu bi se onda mogla napraviti ta prava analiza da li neko može sa ovim iznosom da živi i preživi”, navodi za TVCG vršilac dužnosti direktora Fonda PIO Ranko Aligrudić.

No, ne žive loše svi penzioneri uCrnoj Gori. U prilog tome govori podatak da sedam penzionera prima više od 2.000 eura, a da najviša penzija koju isplaćuje Fond PIO, nakon posljednjeg povećanja, iznosi 2.789 eura.

“Riječ je o pilotu vojnog helikoptera, on je imao beneficirani staž sa velikim uvećanjem. Imali su dobre plate i 64 godina staža su doprinijeli da ta penzija bude u ovom iznosu”, navodi Aligrudić.

Novo povećanje penzioneri mogu očekivati 1. septembra, kada Vlada ima zakonsku obavezu da uskladi penzije sa rastom zarada i potrošačkih cijena.

Srpske kamiondžije sa Jarinja odlučile da blokiraju put, blokiran i magistralni pravac ka Merdaru

0

I u mestu Rudare kod Kuršumlije vozači kamiona i meštani blokirali su magistralni put koji od Prokuplja vodi ka administrativnom prelazu Merdare.

Kako su Tanjugu rekli meštani topličkog regiona, put je blokiran za kamione sa kosovskim “RKS“ tablicama, zbog mere prištinske vlade kojom je pre nekoliko dana obustavljen ulazak srpske robe i kamiona sa registarskim oznakama Republike Srbije na Kosovo i Metohiju.

Takođe, kako navode, jedan od razloga blokade puta je podrška Srbima u južnoj pokrajini.

Trka s vremenom u potrazi za nestalom podmornicom, kiseonika ostalo za 70 sati

0

Kontakt sa malom podmornicom izgubljen je oko sat i 45 minuta nakon što je zaronila u nedelju.

Operacija spasavanja je pokrenuta, ali za sada nema traga od podmornice, prenio je Bi-Bi-Si (BBC).

U ponedeljak popodne, kontraadministrator Džon Mauger iz američke obalske straže rekao je:

„Očekujemo da je u ovom trenutku na raspolaganju (kiseonika) negdje između 70 i punih 96 sati“.

OceanGate Expeditions, kompanija koja nudi osmodnevne misije da vidi ostatke Titanika po cijeni od 250.000 dolara po osobi, potvrdila je da je njena podmornica izgubljena u moru sa članovima posade na brodu.

Izvršni direktor kompanije Stokton Raš, koji je ranije opisao podmornicu kao „čvrstu i kamenu“, takođe se vjeruje da je na brodu.

Kompanija je u saopštenju navela da „istražuje sve opcije za bezbjedno vraćanje posade“.

AMSCG: Povoljni uslovi za vožnju

0

Iz AMSCG vozačima su savjetovali da vožnju prilagode stanju na putu i poštuju pravila saobraćaja.

Na magistralnim putevima M-1 granični prelaz (GP) Debeli Brijeg – Herceg Novi – Kotor – Tivat – Budva – Bar – Ulcinj – GP Sukobin, M-2 Podgorica – Sotonići – Petrovac i M-10 Podgorica – Cetinje – Budva, od 17 do 22 sata, saobraćaj je zabranjen za teretna vozila čija najveća dozvoljena masa prelazi 7,5 tona.

Saobraćaj nije zabranjen vozilima sa prvenstvom prolaza, za održavanje puteva i PTT instalacija, za pomoć na putu, specijalnim vozilima za prevoz životinja, betona i asfaltne mase, hladnjačama koje prevoze lako kvarljivu robu i vozilima za prevoz opasnih materija, na dijelu puta od GP Debeli Brijeg do kružnog toka u Lipcima.

Saobraćaj je u prekidu za sva vozila na putu Mojkovac – Đurđevića Tara, u mjestu Dobrilovina.

Na magistralnom putu M-5 Rožaje – Špiljani zbog rekonstrukcije će saobraćaj biti obustavljen od osam sati i 30 minuta do 11 sati i 30 minuta, od 13 sati i 45 minuta do 16 sati i 45 minuta i od 20 sati i 30 minuta do pola sata poslije ponoći.

Na magistralnom putu M-5 Ribarevine – Dračenovac, u mjestu Rožaje, saobraćaj je preusmjeren sa dvosmjernog na jednosmjerni i obustavlja se najduže do 30 minuta zbog sanacije zidova.

Saobraćaj na putu Mateševo – Kolašin zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.

Na magistralnom putu M-2 Podgorica – Bioče saobraćaj je, zbog izgradnje bulevara Vilija Branta, promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.

Sabraćaj za sva vozila na regionalnom putu R-3 na dionici Pljevlja – Metaljka zbog asfaltiranja je obustavljen od deset do 14 sati. Ako vremenski uslovi ne dozvoljavaju radove neće dolaziti do obustave saobraćaja.

Na magistralnom putu M-3 Šćepan Polje – Danilovgrad promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni zbog asfaltiranja.

Saobraćaj na magistralnom putu Nikšić – Vilusi, na dionici Nikšić – Kuside, promijenjen je sa dvosmjernog na jednosmjerni zbog rekonstrukcije.

Promijenjen je režim saobraćaja i od raskrsnice Podgorica – Cetinje – Nikšić do Komanskog mosta.

Promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni u Budvi od Prijevora do Lastve Grbaljske, a saobraćaj će biti obustavljen od deset do 14 sati.

Damjanović: Ukidanje doprinosa za Fond PIO ugrozilo bi penzije i povećalo cijene

0

„Na današnji dan gotovina u državnom trezoru je 166,5 miliona, tu su i depoziti po osnovu plata koje imamo i hedžing transakcije, i sa tim depozitima imamo oko 300 miliona eura“, kazao je Damjanović.

Komentarišući izjave bivšeg ministra finansija i lidera PES-a Milojka Spajića da je država pred bankrotom, Damjanović kaže da su te tvrdnje netačne i neutemeljene.

„Kako bismo rekli mi u Podgorici – Ko o čemu: vojnik o skraćenju, neko o poštenju, a Milojko o bankrotu. Poslije njegovih najava o banrotu u junu, imamo 300 miliona u trezoru bez tekućih priliva koji su iznad planova. Pokušava da prepadne domaću i stranu javnost činjenicama koje su netačne i nijesu utemeljene“, rekao je Damjanović.

Ističe da je Spajić izgubio legitimitet kod ozbiljne međunarodne javnosti i niko mu ne vjeruje.

„Nije dobro da bilo ko, državni službenik, a posebno bivši ministar finansija, bez utemeljenja, iziritiran vjerovatno ličnim odnosima, priča o bankrotu u trenutku kada je državna kasa nikad punija, kada su državni prihodi 10 odsto iznad plana u istom periodu prošle godine i obezbijeđena  maksimalna stabilnost javnih finansija“, rekao je on.

Naglasio je da se obaveze isplaćuju redovno.

„U julu je rata za Exim banku koja je spremna, nema mjesta panici. Malo optimizma nije na odmet, pa ni bivšem ministru Spajiću“, poručio je Damjanović.

Ukidanje doprinosa za Fond PIO neozbiljna priča

Govoreći o ukidanju doprinosa za Fond PIO, kazao je da bi se time povećao PDV oi ugrozile penzije.

„On je rekao da će se taj manjak nadoknaditi iz poreza. Ako bi s ekonomska logika vodila time, najbolje bi bilo da se zadužimo 2 milijarde eura i povećamo duplo penzije i plate i sve se vrati u budžet“, kazao je ironično Damanović.

Kazao je da treba težiti tome da se smanjuju doprinosi.

„Međutim, jednokratatnim ukidanjem doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje koji su ustavna kategorija, osim što bi ugrozilo status sadašnjih i budućih penzionera, dovelo bi do manjka od 470 miliona eura u budžetu. To neko mora da nadoknadi“, rekao je on.

Objašnjava da postoje dva scenarija.

„Ta se sredstva mogu obezbijediti na dva načina: zaduženjem u nivou 900 miliona eura obveznica, milijardu i po, i koliko god bude trebalo i povećanjem poreza, odnosno PDV-a. Ne postoje drugi indirektni porezi sem PDV i akcize koji se mogu povećavati“, kazao je on.

Objašnjava da bi se na taj način automatski generisao rast cijena i inflacija.

„Formiranje nove Vlade moglo bi da traje mjesecima, nadam se kompromisu“

Ministar nije želio da komentariše formiranje nove Vlade.

„Više sam fokusiran na posao i kada bih se bavio time ne bih zaokružio sve o čemu pričamo“, rekao je on.

Istakao je da bi to moglo da se odvija nekoliko mjeseci i da se završi uspješno.

„Nadam se da će doći do kompromisa“, rekao je on.

Smatra da je finansije odvojio od politike, ali da je za ejinomiju svakako neophodna politička stabilnost.

Prekid hedžinga bio najodgovorniji potez

Govoreći o prekidu hedžing aranžmana, on je kazao da je ugovorom predviđeno da se nakon dvije godine preispita i da se tada može nastaviti ili prekinuti. Objašnjava da je hedžing sklopljen u trenutku kada su finansije bile stabilne, međutim, nakon globalnih dešavanja, rata u Ukrajini, u razgovoru sa istim bankama koje su učestvovale u hedžingu, definisano je da su rizici izuzetno veliki da se aranžman produžava.

„Hedžig je razmotren, poštovana je ugovorna obaveza, prekinut je, prihodovano je to što je prihodovano, taj dio novca se nalazi u trezoru i on je manji u odnosu na ovo što država ima kao depozite“, kazao je on.

Ističe da je neistina da smo mogli povući 170 miliona da smo prekinuli hedžing krajem prošle godine.

„Prekid prije ugovorenog roka izazvao bi dodatne troškove i da je prekinut kad god, taj što kao kalimero plače, pitao bi zašto smo prekinuli“, rekao je Damjanović.

Tvrdi da je ovo bio najodgovorniji odnos prema državnim finansijama i bankama.

„Valutnog rizika trenutno nema, on je isti kao kada je ugovor sklopljen. Kredit je sada definisan u realnom odnosu valuta, eura i dolara, vidjećemo kako će se sada on kretati, to niko ne može da zna“, rekao je on i dodao da se može sačekati da se situacija na globalnom tržištu stabilizuje, pa se može razmotriti nastavak aranžmana.

Očekuje da tehnički dio rebalansa bude usvojen i kada se nova Vlada formira.

Na sjeveru skoro 10.000 građana živi od socijale

0


U osam gradova u centralnom dijelu zemlje, koji uključuju Podgoricu i Nikšić kao dva najveća i najrazvijenija grada u državi, bilo je 8.339 članova porodica sa socijalnom pomoći, što je preko 39 odsto od ukupnog broja korisnika

Da je sjever zemlje pod teškim udarom siromaštva jedan od primjera je što u 11 gradova u tom dijelu zemlje otpada polovina primalaca materijalnog obezbjeđenja porodica, odnosno socijalne pomoći u odnosu na ukupan broj primalaca ove vrste pomoći u zemlji.

Naime, u maju je Ministarstvo rada i socijalnog staranja prikazalo da ukupan broj članova porodica koje su primale materijalno obezbjeđenje ili socijalnu pomoć iznosio 21.023 člana, koji su živjeli u 6.216 pojedinačnih porodica. Isplate su bile u maju, a odnose se na prethodni mjesec.

Iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP) za „Dan“ je rečeno da je od te brojke u 11 gradova na sjeveru živjelo 10.998 članova porodica koji su primali socijalu, što je oko 50 odsto od ukupnog broja i još jedan jasan pokazatelj siromašnog sjevera, odakle ljudi ubrzano odlaze, a on rapidno ekonomski propada, dok bilo kakve značajnije mjere države za zaustavljanje migracionih procesa i ekonomskih oporavkom ovog dijela zemlje izostaju.

Tih 11 gradova su Andrijevica, Berane, Petnjica, Plav, Gusinje, Rožaje, Bijelo Polje, Mojkovac, Kolašin, Pljevlja i Žabljak. Pri tome je u Rožajama 3.979 članova porodica sa socijalom, u Beranama 2.054, u Bijelom Polju 1.304, u Plavu 1.103 članova porodica, u Petnjici 720, Pljevljima 654, Gusinju 363, Kolašinu 362, Andrijevici 223, Mojkovcu 199 i Žabljaku 37 primalaca.

Istovremeno, u osam gradova u centralnom dijelu zemlje, koji uključuju Podgoricu i Nikšić kao dva najveća i najrazvijenija grada u državi, bilo je 8.339 članova porodica sa socijalnom pomoći, što je preko 39 odsto od ukupnog broja korisnika.

Tako je u Podgorici bilo 4.520 članova porodica, u Nikšiću 2.500, Tuzima 451, Cetinju 379, Danilovgradu 246, Golubovcima (u međuvremenu opština Zeta) 148 članova, Šavniku 51, a u Plužinama 44 člana porodica sa socijalnom pomoći.

Misterija u Rožajama

Kada bi se koristili podaci Monstata o procjeni broja stanovnika, koji su dostupni za sredinu protekle godine, moglo bi se ocijeniti da na sjeveru zemlje oko sedam odsto od ukupnog broja stanovnika dobija materijalno obezbjeđenje porodice.

U centralnom dijelu to je prosječno oko tri odsto od ukupnog broja stanovništva, koje gravitira tom dijelu zemlje, a na primorju je to oko procenat od ukupnog broja stanovnika.

Međutim, kada bi se pogledali pojedinačni gradovi i njihova procjena stanovnika uporedila sa brojem korisnika, „u oči“ najviše upada primjer Rožaja, gdje je 3.979 korisnika, pa proizilazi da oko 17 odsto stanovnika prima ovu socijalnu pomoć.

Kada je riječ o šest primorskih gradova, odnosno o jugu zemlje, u Baru, Ulcinju, Kotoru, Tivtu, Budvi i Herceg Novom bilo je 1.686 korisnika materijalnog obezbjeđenja porodice, što je osam odsto kada se poredi sa ukupnim brojem primalaca u zemlji.

Od toga je u Baru bilo 926 članova porodica, u Ulcinju 489, Budvi 81, Tivtu 74, Kotoru 65 članova i u Herceg Novom 51 član porodice sa socijalnom pomoći.

Materijalno obezbjeđenje porodice je ključna socijalna pomoć koju dobijaju porodice koje nemaju nikakvih primanja za život. Međutim, zakonski kriterijumi za dobijanje ove pomoći su veoma strogi, pa je dovoljno da član porodice ima neku nekretninu na svoje ime, a da porodica suštinski nema nikakvih primanja, pa da ne može da ostvari ovo pravo. Istovremeno, u javnosti su dosta prisutne i ocjene da se ovo pravo može zloupotrebljavati i da izostaju stvarne kontrole da li socijalnu pomoć dobijaju i one porodice koje nijesu u stvarnom stanju socijalne pomoći.

PARLAMENTARNI IZBORI: DIK odbio prigovore SDP-a i Pravde za sve

0

Državna izborna komisija (DIK) odbila je pet prigovora Socijaldemokratske partije (SDP) i izborne liste Pravda za sve na rad opštinskih izbornih komisija (OIK) Tivat i Ulcinj.

Komisija je, kako se navodi u saopštenju, danas na sjednici jednoglasno odbila četiri prigovora kandidata za poslanika liste SDP – Za našu kuću Ćazima Lisičića na rješenja OIK Tivat.

Iz DIK-a su rekli da je uvidom u izborni materijal sa dva biračka mjesta utvrđeno da se broj glasačkih listića i broj kontrolnih kupona slaže sa potpisima u izvodu iz biračkog spiska.

“Jednoglasno su odbijena i preostala dva prigovora iz razloga jer je DIK utvrdio da se navodi prigovora ne odnose na činjenice koje su osporavane pred OIK Tivat”, kaže se u saopštenju.

Navodi se da je odbijen i prigovor kandidata sa izborne liste Pravda za sve, Ivana Vukićevića, na rješenje OIK Ulcinj.

Iz DIK-a su kazali da podnosioci prigovora, u skladu sa Zakonom o izboru odbornika i poslanika, imaju pravo da u zakonskom roku izjave žalbu Ustavnom sudu.

REAGOVANjE LEPOSAVIĆA: DIK prekršila zakon direktno na štetu birača liste Pravda za sve

0

Državna izborna komisija (DIK) je večeras opet grubo prekršila Zakon o izboru odbornika i poslanika i opet direktno na štetu građana-birača liste Pravda za sve, saopštio je u reagovanju nosilac liste „Pravda za sve“ Vladimir Leposavić.

„DIK po zakonu nije mogao odbiti prigovor koji je u ime Narodnog pokreta „Pravda za sve“ podnio gospodin Ivan Vukićević, jer je od podnošenja ovog prigovora prošlo više od 24 sata, a Zakon u članu 109 precizno nalaže da ,,nadležna izborna komisija donosi rješenje u roku od 24 časa od časa prijema prigovora“, te da ako to ne učini u ovom roku ,,smatraće se da je prigovor usvojen““, napisao je Leposavić na Fejsbuku. 

Kazao je da je taj prigovor morao biti automatski usvojen.

„Pošto je gospodin Vukićević podnio prigovor 18. 6. 2023. godine u 19.06 časova, a o njemu nije bilo odlučeno danas ni nakon 20 časova, taj prigovor je, po sili zakona, morao biti automatski usvojen. Umjesto toga, on je po sili neznanja i političkog nasilja odbijen suprotno odredbama Zakona o izboru odbornika i poslanika. Što nas više sprečavate, više nas motivišite“, saopštio je Leposavić. 

Podsjetimo, Državna izborna komisija (DIK) večeras je odbila pet prigovora Socijaldemokratske partije (SDP) i izborne liste „Pravda za sve“ na rad opštinskih izbornih komisija (OIK) Tivat i Ulcinj.