Partije manjinskih naroda održaće narednih dana konsultacije o tome da li im je prihvatljivo da u novoj vladi budu s koalicijom „Za budućnost Crne Gore“ (ZBCG).

To je „Vijestima“ juče kazao predsjednik Demokratske partije (DP) i kandidat za poslanika Albanske alijanse Fatmir Đeka.

„Za nas je važno da se sve članice (buduće) vladajuće koalicije jasno odrede o evroatlantskom putu Crne Gore“, istakao je.

Ta poruka potencijalno bi mogla biti prepreka u predstojećim pregovorima o vlasti, s obzirom na to da koalicija ZBCG ne podržava članstvo Crne Gore u NATO-u, iako, kako tvrde njeni čelnici, uvažava tu činjenicu. Nosilac liste ZBCG Milan Knežević poručio je u noći nedavnih izbora da su oni spremni da stave moratorijum na sva pitanja koja dijele javnost.

Đeka je prije nekoliko dana rekao da očekuje zvaničan poziv za pregovore o vlasti i razgovor „na konkretnoj političkoj platformi i jasnim principima“, što, kako je pojasnio, podrazumijeva i „održavanje odličnih odnosa sa svim susjedima“, uključujući i s Kosovom.

„Vijesti“ od stranaka manjinskih naroda koje se još nisu izjašnjavale o mogućnosti partnerstva sa ZBCG, nisu dobile odgovor na pitanja o tome, iako su predstavnici nekih od njih prethodnih dana indirektno sugerisali da ne bi sarađivali s tom koalicijom.

Funkcioneri nekih od tih partija kazali su u neformalnom razgovoru da je rano za zvanične stavove o tome, jer još nisu počeli pregovori o konstituisanju nove vlasti. Manjinske stranke osvojile su na državnim izborima deset mandata.

Zasad se eksplicitno odredila jedino Hrvatska građanska inicijativa (HGI), čiji je lider Adrijan Vuksanović prekjuče saopštio da uvažava stavove ZBCG, ali da ih ne vidi kao saveznike u budućoj vladi.

„Iako su oni (ZBCG) u velikoj mjeri promijenili narativ, smatramo da je potrebno još vremena da se uvjerimo da su s verbalnog prešli na konkretno. Zbog toga nam, u ovom trenutku, oni nisu prihvatljivi partneri u budućoj vlasti“, naglasio je Vuksanović.

Koalicija ZBCG, koju čine Nova srpska demokratija (čiji je lider Andrija Mandić), Demokratska narodna partija i Radnička partija, osvojila je na izborima 13 poslaničkih mjesta.

Lider Pokreta Evropa sad (PES) Milojko Spajić, koji je kandidat za premijera, kazao je prošle sedmice da je otvoren za razgovor sa ZBCG. On je naveo da su njegovom pokretu Demokrate i partije manje brojnih naroda „prioritetni partneri“, a da neće pregovarati s Demokratskom partijom socijalista i Građanskim pokretom (GP) URA.

Nosilac liste Albanskog foruma Nik Đeljošaj, rekao je prije nekoliko dana „Vijestima“ da oni „ne trče ni za kim da bi po svaku cijenu bili vlast“, i da ne odstupaju od „čvrstih principa“ koji ih, kako je dodao, vode.

„A to su zastupanje i zaštita Ustavom garantovanih prava i interesa Albanaca u Crnoj Gori, pogotovo žitelja Malesije…; beskompromisna realizacija evropskih i evroatlantskih ideja i politika, te politike dobrosusjedstva; građanska i antifašistička Crna Gora kao zajednička država svih njenih građana“, kazao je, navodeći da su tome dodali i politiku čvrstog savezništva unutar NATO-a i revitalizaciju partnerstva s SAD-om.

Neformalni pregovori o formiranju vlade su u toku, dok bi zvanični, kako je ranije saopšteno „Vijestima“ iz PES-a, trebalo da počnu nakon utvrđivanja konačnih rezultata izbora.

Šef države i zamjenik lidera PES-a Jakov Milatović, poručio je juče iz Brisela da očekuje da će nova vlada biti proevropska, i da će obezbijediti „još više podrške ciljevima spoljne politike“, koji su, kako je dodao, jasni.

„To su kredibilno članstvo u NATO-u, brže pristupanje EU, kao i saradnja na Balkanu“ rekao je on u Briselu, nakon sastanka s generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom.

Čelnik NATO-a je izjavio da je važno da demokratski izabrane institucije u Crnoj Gori odluče kakvu vladu žele.

„To je na demokratskim institucijama da odluče, ne na NATO-u. Ipak, uvjeren sam da će vlada u Podgorici ostati posvećena našim zajedničkim vrijednostima i da će nastaviti da obezbjeđuje da Crna Gora bude posvećen NATO saveznik“, zaključio je Stoltenberg.