Zbog današnje zabrane točenja goriva na beogradskom aerodromu usljed nepovoljnih vremenskih uslova i posljedičnog gubljenja aerodromskih slotova, može doći do kašnjenja, pa i potencijalnog otkazivanja izvjesnog broja letova planiranih tokom dana, saopštila je Er Srbija.
Kako se navodi u saopštenju, nadležne službe srpske nacionalne avio-kompanije preduzimaju sve što je u njihovoj moći da zbrinu sve putnike čiji će letovi eventualno kasniti ili biti otkazani.
Za više informacija, putnici se mogu obratiti Kontakt centru Er Srbije na 0800 111 528 iz Srbije, na +381 11 311 21 23 iz inostranstva, posjetiti airserbia.com ili stranice Er Srbije na društvenim medijima.
„Bezbjednost putnika i članova posade je najvažniji prioritet za Er Srbiju“, navela je kompanija, a prenosi N1info.rs
Košarkaški klub Olimpijakos potvrdio je danas da se srpski centar Nikola Milutinov vratio u taj klub.
Milutinov, koji je dres grčkog već nosio od 2015. do 2020. godine, potpisao je ugovor do kraja sezone 2024/25.
Bivši košarkaš Partizana je 2020. godine prešao u redove moskovskog CSKA. On je prošle sezone u VTB ligi prosječno bilježio 14,6 poena, 8,2 skoka i 1,5 asistencija.
Milutinov je posljednji put u Evroligi igrao u sezoni 2021/22, kada je postizao 7,7 poena u prosjeku, uz 6,5 skokova.
Ovaj 28-godišnji srpski centar će naredne sezone započeti svoju desetu sezonu u Evroligi. On je do sada u evroligaškoj karijeri upisao ukupno 1.497 poena, 1.106 skokova i 177 asistencija.
Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović smatra da podgorički aerodrome treba zadržati u rukama države, a tivatsku dati pod koncesiju.
Kako pišu Vijesti, Abazović, uprkos dokumentovanoj analizi izvršnog menadžmenta Aerodroma Crne Gore (ACG) da ta kompanija može biti profitabilna i obezbijediti adekvatan razvoj crnogorskih vazdušnih luka u narednih sedam godina, smatra da bi aerodrom u Tivtu trebalo dati u koncesjiu, a u državnim rukama zadržati aerodrom Podgorica.
On je u razgovoru za podgorički list, kazao da je analiza, odnosno dokument koji je izradio izvršni direktor ACG Vladan Drašković sa najbližim saradnicima nazvan Strateški poslovni plan – postojeće stanje i dinamički prikaz puta ka projektovanom cilju, dobar doprinos procesu donošenja konačne odluke o tome na koji će se način ubuduće upravljati aerodromima i da li će oni biti dati u dugoročni zakup koncesionaru, ili zadržani pod okriljem države.
Tender za davanje ACG u koncesiju raspisan u oktobru 2018. godine u mandatu premijera Duška Markovića, a koji do danas nije zatvoren. Abazovićeva i Vlada doskorašnjeg premijera Zdravka Krivokapića se ovim pitanjem nijesu bavili.
Privatizacija vrijednog državnog resursa bila je tačka sporenja bivše DPS vlasti i njegovog koalicionog partnera SD, koji je zagovarao da ova firma ostane u rukama države.
Prema Zakonu o državnoj imovini, za svu imovinu koja vrijedi iznad 150 miliona eura odlučuje Skupština, tako da u parlamentu mora postojati većina za konačnu odluku o ovom pitanju.
Abazović zagovora davanje pod koncesiju jedne od najprofitabilnijih državnih kompanija, dok se istovremeno u rukama države vraćaju vrijedni resursi poput trajekte linije Kamenari-Lepetane, Luka Budva, dio Luke Bar, nikšićka Željezara.
“Vlada je na neki način i naručila ovaj dokument. Sa ACG smo se dogovorili da pored aktuelnog koncesionog postupka, koji je zaostavština bivše Vlade, ovom analizom dobijemo još jedan dokument koji bi nam mogao biti vodilja za neke buduće odluke. Taj dokument je pokazao da nam je potrebno oko 140 miliona eura za renoviranje oba aerodroma”, kazao je Abazović.
On je dodao da se o dokumentu koji joj je 14. marta ponudio Drašković, Vlada nije izjašnjavala, jer je tada već bila u toku predizborna procedura za predsjedničke, odnosno vanredne parlamentarne izbore.
Draškovićev tim je zaključio da ACG mogu biti uspješna i profitabilna firma koja može sama da obezbijedi sopstveni razvoj u skladu sa potrebama države i da u narednih sedam godina ostvare dobit u ukupnom iznosu većem od 120 miliona eura, uz istovremenu investiciju od 138,4 miliona eura u razvoj vazdušnih luka.
Vijesti imaju uvid u taj dokument koji je 14. marta predat Upravnom odboru ACG kojim predsjedava Eldin Dobardžić, kabinetu Abazovića i Ministarstvu kapitalnih investicija koje vodi Ervin Ibrahimović. Međutim, niko od njih se do sada nije javno izjasnio o njemu.
Drašković je uz ovu analizu ponudio i procjene mogućnosti za finasiranje neophodnih ulaganja u aerodrome sopstvenim sredstvima ACG, kreditima ili iz Evropske unije (EU) pretpristupnih fondova koji su, na primjer, već obilato korišteni u slučaju nedavne rekonstrukcije i širenja kapaciteta aerodroma Dubrovnik.
Ti podaci pokazuju da ACG može iz redovnog poslovanja i očekivanog rasta obima saobraćaja do 2030. da uspješno posluje i bez većih problema realizuje ovu investiciju u oba aerodroma.
Abazović je kazao Vijestima da buduća Vlada mora konačno donijeti odluku o sudbini i dalje aktuelnog koncesionog postupka koji je 2018. započela Vlada Markovića.
Ona je završila pretkvalifikaciju zainteresovanih ponuđača, te došla do faze kada su tri ponuđača koja su ušla u uži izbor – Aeroport de Paris i TAV, Inčon airports i Korporasion Amerika airports, trebalo da predaju konačne ponude.
To je, međutim, osujetila pandemija koronavirusa od kada proces davanja aerodroma u koncesiju “visi”, jer vlade Krivokapića i Abazovića od kraja 2020. do danas njesu odlučile što će da rade u vezi sa načinom na koji će se dalje razvijati i eksploatisati crnogorski aerodromi.
Abazović je naveo da o aktuelnom tenderskom postupku nijesu donijeli odluku zbog izbornog procesa koji je u međuvremenu pokrenut.
“Što mislim da je isto malo nekoretno prema pretkvalifikovanim ponuđačima. Ako ne želimo da idemo dalje, makar o tome bi trebalo da ih obavijestimo s tim što će, ako prekinemo koncesioni postupak na ovaj način, to iziskivati i određene troškove za državu i štetu od oko 400 hiljada eura. Smatram da bi naredna Vlada oko toga trebala da zauzme stav”, kazao je Abazović.
On je, ograđujući se da iznosi svoj lični, a ne stav Vlade kojoj je na čelu, Vijestima ponovio da bi aerodrom Tivat trebalo dati u koncesiju, a aerodrom Podgorica zadržati pod državnom upravom.
“Nakon što sam vidio ovu analizu, smatram da bi bilo možda najbolji od svih modela da se aerodrom u Tivtu da pod koncesiju nekom kredibilnom opetareru, a da se aerodrom Podgorica, za koji je potrebno ulaganje od oko 86 miliona eura, zadrži pod upravljanjem države. I da se za podgorički aerodrom uđe u kreditni aranžman, jer je to naš najveći i najznačajniji aerodrom, u glavnom gradu države i da se on osposobi za sve što treba, ali da i dalje bude u ful državnom vlasništvu”, rekao je Abazović.
On smatra da je taj model najbolji, jer bi tako imali međusobnu konkurenciju između aerodroma u Tivtu i Podgorici, ne bi dali monopol nekome sa oba aerodroma pod koncesijom, a ne bi isto tako, zadržali ni oba aerodroma u državnom vlasništvu.
Abazović se slaže da država zbog raznoraznih razloga, političkih trvenja ili odabira ljudi i menadžmenta, ne postiže uvijek vrhunske rezultate u upravljanju nekim firmama, te da u tom kontekstu smatra da je najbolji koncept da se jedan aerodrom da pod koncesiju, a da se u drugi uloži novac kreditiranjem i tako se osposobi da pruži usluge na najvećem mogućem nivou.
Jedno od pitanja koje do danas nije riješeno da bi se moglo govoriti o koncesiji je vlasništvo nad imovinom tivatskog aerodroma.
Lokalna Opština i mještani traži da im se vrati imovina koja im je ranije oduzeta.
Čitav kompleks aerodroma u Tivtu, koji se sastoji od 11 katastarskih parcela ukupne površine 545,32 hiljade kvadrata, trenutno nema vlasnika, a tivatska Opština je na volšeban način ostala bez vrijedne imovine o čemu su Vijesti pisale sredinom 2017. godine.
Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović potvrdio je da će učestvovati na julskom samitu NATO-a u Vilnjusu da bi pokazao solidarnost, iako se njegova zemlja i ne pita o odlukama koje će tamo biti donijete, dok očekuje tek odluku o produženju mandata generalnog sekretara Alijanse Jensa Stoltenberga.
„Idemo tamo da budemo solidarni, vjerovatno će produžiti Stoltenbergov mandat još godinu dana jer postoji sto razloga da ostane što se Amerikanaca i Engleza tiče. Što se nekih drugih tiče, mnogo je razloga da ode, a meni je svejedno“, izjavio je Milanović na obilježavanju Dana antifašizma u mjestu Donje Bare, u BiH.
Na samitu NATO-a, koji treba da se održi 11. i 12. jula u glavnom gradu Litvanije, pored Milanovića učestvovaće i hrvatski ministri spoljnih i evropskih poslova, te odbrane Gordan Grlić Radman i Mario Banožić.
Na pitanje šta se promijenilo od prošle godine kada oni nisu htjeli da učestvuju, Milanović je odgovorio da ne zna i da Hrvatsku tamo neće pitati za donošenje važnih odluka.
„Znam iz protokola prošle godine da nisu htjeli da idu. Idu tamo na nekakvu večeru. Ali niti se oni išta pitaju, niti mene neko išta pita, niti se Plenković išta pita“, rekao je Milanović, a prenijeli hrvatski mediji.
Policija u Šavniku je preduzimajući mjere i radnje iz svoje nadležnosti u cilju pronalaska oružja u ilegalnom posjedu, oduzeli dvije lovačke puške.
– Šavnička policija je na dijelu regionalnog puta Šavnik – Kolašin, u mjestu Krnja Jela, kontrolisala vozilo kojim je upravljao N.P. (43) iz Kolašina, a u kojem se nalazio R.P. (43) iz Kolašina. Pregledom vozila policija je pronašla i oduzela dvije lovačke puške u ilegalnom posjedu, patrone za lovačke puške i dvije radio veze – saopšteno je iz Uprave policije.
O događaju je obaviješten državni tužilac u Osnovom državnom tužilaštvu u Pljevljima koji će se naknadno izjasniti o eventualnoj pravnoj kvalifikaciji djela.
– Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Zapad“ su tokom dvadeset dana juna, aktivnostima koje se sprovode kontinuirano u cilju pronalasku oružja ilegalnom posjedu, kao i drugih predmeta i stvari čije posjedovanje predstavlja krivično djelo, u odvojenim radnjama izvršili preglede lica i vozila, pretrese stanova i drugih objekata u saradnji sa nadležnim pravosudnim organima, te u ilegalnom posjedu pronašli i oduzeli osam komada vatrenog oružja, 640 komada municije različite vrste i kalibra, startni pištolj, municiju za startni pištolj i dvije radio veze – ističu u UP.
U odnosu na nedozvoljeno držanje oružja u tri događaja su lica lišena slobode i protiv tri lica su podnijete krivične prijave nadležnom tužilašatvu, dok će se u određenim predmetima nakon izvršenih vještačenja, nadležno tužilaštvo naknadno izjasniti o pravnoj kvalifikaciji djela.
Specijalno državno tužilaštvo (SDT) započelo je sa saslušanjem svjedoka u predmetu formiranom zbog podjele povlašćenih stambenih kredita i stanova, potvrdio je za „Dan“ tužilac i portparol SDT-a Vukas Radonjić. On je kazao da će u nastavku izviđaja za svjedoke pozvati sva lica za koja je vjerovatno da će moći da daju obavještenja potrebna za razrješenje stvari i donošenje odluke u ovom slučaju.
– U krivičnom predmetu koji je u javnosti poznat kao afera „Stanovi“, nakon saslušanja osumnjičenih, postupak je nastavljen saslušanjem pojedinih svjedoka. I u nastavku izviđaja kao svjedoci će biti pozvana sva lica za koja je vjerovatno da će moći da daju obavještenja o krivičnom djelu i učiniocima i o drugim važnim okolnostima, potrebna za razjašnjenje stvari i donošenje odluke – kazao je Radonjić za „Dan“.
Prema nezvaničnim saznanjima „Dana“, u tužilaštvu je dosad saslušano nekoliko bivših funkcionera kojima su u periodu 2016–2020. dodijeljeni stambeni krediti pod povlašćenim uslovima.
Osumnjičeni u ovom postupku saslušani su u SDT-u u periodu od 5. do 9. juna. Za zloupotrebu službenog položaja u produženom trajanju tužilaštvo u ovom slučaju sumnjiči bivšeg predsjednika i članove vladine Komisije za stambene potrebe funkcionera Predraga Boškovića, Damira Šehovića, Ivana Brajovića, Suzanu Pribilović i Dragicu Sekulić, protiv kojih je krivični postupak pokrenut tek nakon što im je parlament sredinom aprila skinuo poslanički imunitet. Na spisku osumnjičenih su i bivši ministri Budimir Šegrt, Sanja Vlahović, Suad Numanović i Osman Nurković, nekadašnji šef kabineta predsjednika države Dražen Miličković, bivši generalni sekretar Skupštine Aleksandar Jovićević i pomoćnik generalnog sekretara Jelena Radonjić.
Svi osumnjičeni su pred tužiocem Radonjićem negirali krivično djelo koje im se stavlja na teret, objašnjavajući da odluke o dodjeli funkcionerskih stanova i kredita nije donosila Komisija za stambene potrebe, čiji su bili članovi, već Vlada.
U vrijeme dok je Bošković bio na čelu te komisije, dok je bio na funkciji ministra odbrane, stambene kredite i stan dobili su njegovi najbliži saradnici iz Ministarstva odbrane. Među njima su tadašnji generalni direktori direktorata za ljudske resurse Mihailo Volkov (koji je sada jedan od branilaca osumnjičenih u ovom slučaju), Ivica Ivanović i Alma Ljuljanaj Jovićević, sekretarka MO Nada Ulićević, načelnik Odjeljenja za vojno-obavještajne poslove Miljan Perović i šefica kabineta ministra Bojana Martinović. Stan je dobio Volkov (75 kvadrata), a po 40.000 eura na ime stambenih kredita dobili su Ivanović, Ljuljanaj Jovanović, Perović i Bojana Martinović. Nadi Ulićević je dodijeljen stambeni kredit u iznosu od 20.000 eura.
U periodu dok je Šehović bio član vladine komisije, povlašćene stambene kredite (gdje su funkcioneri vraćali samo dio dobijenog novca u mjesečnim ratama od po nekoliko desetina eura) dobili su i njegovi tadašnji najbliži saradnici u Ministarstvu prosvjete. Među njima su generalni direktori direktorata za srednje obrazovanje i za predškolsko i osnovno obrazovanje Veljko Tomić (30.000 eura) i Arijana Nikolić Vučinić (30.000 eura), sekretar Ministarstva prosvjete Omer Mehmedović (40.000 eura), kao i zaposleni u tom resoru Irma Nišić (40.000 eura), Filip Grujić (40.000 eura) i Milica Lekić (25.000 eura).
Osim Nurkovića, iz resora saobraćaja i pomorstva komisija je stambene kredit dodijelila tadašnjem generalnom direktoru Direktorata za drumski saobraćaj Daliboru Miloševiću (20.000 eura). Privilegovani krediti u iznosima od po 40.000 eura dodijeljeni su i tadašnjim funkcionerima u Ministarstvu javne uprave (MJU) – generalnom sekretaru Goranu Jovetiću i generalnoj direktorici Direktorata za državnu upravu Danijeli Nedeljković Vukčević. Tadašnjoj načelnici Direkcije za međunarodnu saradnju Ružici Mišković dodijeljeno je 35.000 eura
Dok je na čelu resora ekonomije bila Dragica Sekulić, stambene kredite dobili su sekretar tog ministarstva Žana Radulović (30.000 eura) i generalni direktori direktorata za unutrašnje tržište i za industriju Biljana Jakić (20.000 eura) i Goran Nikolić (20.000 eura).
VAŠINGTON – Američka administracija pažljivo prati situaciju koja se odvija u Rusiji, javlja CNN.
„Pratimo situaciju i konsultovaćemo se sa saveznicima i partnerima o tom razvoju“, naveo je u saopštenju portparol Saveta za nacionalnu bezbednost Adam Hodž.
Predsednik Džozef Bajden je obavešten o situaciji, dodao je Hodž.
Onaj ko je organizovao i spremao vojni puč, onaj koji je digao oružje na svoje ratne drugove, on je izdajnik i odgovaraće za to, izjavio je predsednik Rusije Vladimir Putin u obraćanju naciji.
Prenosimo obraćanje u celini:
„Obraćam se građanima Rusije, pripadnicima Oružanih snaga, bezbednosnih organa i specijalnih službi, vojnicima i komandantima koji se sada bore na svojim borbenim položajima, odbijaju neprijateljske napade, čine to herojski – znam, sinoć sam ponovo razgovarao sa komandantima svih pravaca. Obraćam se onima koji su prevarom ili pretnjama uvučeni u zločinačku avanturu, gurnuti na put teškog zločina – oružane pobune.
Danas Rusija vodi najtežu borbu za svoju budućnost, odbija agresiju neonacista i njihovih gospodara. Protiv nas je usmerena faktički cela vojna, ekonomska i informaciona mašina Zapada. Borimo se za život i bezbednost našeg naroda, za naš suverenitet i nezavisnost. Za pravo da bude i ostane Rusija – država sa hiljadugodišnjom istorijom.
I stoga dejstva koje cepaju naše jedinstvo, u suštini predstavljaju otpadništvo od svog naroda, od saboraca koji se sada bore na frontu. To je zabadanje noža u leđa našoj zemlji i našem narodu.
Upravo ovakav udarac zadat je Rusiji 1917. godine, kada je zemlja vodila Prvi svetski rat. Ali pobeda joj je ukradena. Intrige, prepucavanja, politikanstvo iza leđa vojske i naroda pretvorile su se u najveći potres, uništenje vojske i raspad države, gubitak ogromnih teritorija. Kao rezultat – tragedija građanskog rata.
Rusi su ubijali Ruse, braća – braću, a korist su izvlačili svakojaki politički avanturisti i strane sile koje su državu delile irasparčavale je.
Nećemo dozvoliti da se ovo ponovi. Zaštitićemo i naš narod i našu državnost od svake pretnje. Uključujući i od unutrašnje izdaje.
A ono sa čim smo se suočili je upravo izdaja. Preterane ambicije i lični interesi doveli su do izdaje. Izdaje svoje zemlje, svog naroda i stvari za koji su se, rame uz rame sa ostalim našim jedinicama i odredima, borili i ginuli vojnici i komandanti grupe„Vagner“. Heroji koji su oslobađali Soledar i Artjomovsk, gradove i mesta Donbasa, borili su se i davali svoje živote za Novorosiju, za jedinstvo ruskog sveta. Njihovo ime i slavu takođe su izdali oni koji pokušavaju da organizuju pobunu, gurajući zemlju ka anarhiji i bratoubilaštvu. Ka porazu i, na kraju, kapitulaciji.
Ponavljam, sva unutrašnja previranja su smrtonosna pretnja našoj državnosti, nama kao naciji. Ovo je udar na Rusiju, na naš narod. A naša dejstva za zaštitu otadžbinu od takve pretnje biće oštra. Svi oni koji su svesno krenuli putem izdaje, koji su pripremali oružanu pobunu, krenuli putem ucena i terorističkih metoda, doživeće neminovnu kaznu, odgovaraće i pred zakonom i pred našim narodom.
Oružane snage i drugi državni organi dobili su potrebna naređenja, a u Moskvi, Moskovskoj oblasti i nizu drugih regiona sada se uvode dodatne protivterorističke mere. Biće takođe preduzete odlučna dejstva za stabilizaciju situacije u Rostovu na Donu. Ona je i dalje teška, faktički je blokiran rad civilnih i vojnih vlasti.
Kao predsednik Rusije i vrhovni komandant, kao građanin Rusije, učiniću sve da odbranim zemlju, da zaštitim ustavni poredak, živote, bezbednost i slobodu građana.
Onaj ko je organizovao i pripremao vojnu pobunu, ko je digao oružje na svoje saborce, izdao je Rusiju. I odgovaraće za to. A one koje pokušavaju da uvuku u ovaj zločin – pozivam da ne prave fatalnu i tragičnu, nepopravljivu grešku i učine jedini pravi izbor – prestanu da učestvuju u zločinima.
Verujem da ćemo sačuvati i odbraniti ono što nam je drago i sveto i zajedno sa našom otadžbinom prevazići sva iskušenja i postati još jači.“
Na teritoriji grada Sombora i opština Apatin, Odžaci i Kula, ekipe EDB-a intervenisale su na otklanjanju kvarova na električnoj mreži. Većina kvarova je otklonjena, sporadičnih kvarova ima na na niskonaponskoj mreži, saopštio je MUP.
Pripadnici Vatrogasno-spasilačkih jedinica Sombor i Odžaci, 12 vatrogasaca-spasilaca sa šest vozila, angažovani su na šest intervencija uklanjanja oborenih stabala. Na teritoriji opštine Odžaci došlo je do požara na otvorenom prostoru (livada) usled udara groma. Intervenisala su dva pripadnika VSJ Odžaci sa vozilom.
U večernjim časovima, na teritoriji opštine Beočin, zbog nevremena, došlo je do prekida u snabdevanju električnom energijom u tri naseljena mesta. U Bačkom Petrovcu bilo je sporadičnih problema u snabdevanju električnom energijom. Tokom noći normalizovano je snabdevanje električnom energijom.
Pripadnici Vatrogasno-spasilačkih jedinica Novi Sad i Bačka Palanka intervenisali su na uklanjanju dva oborena stabla (Čelarevo i Bačko Gradište). U toku noći, pripadnici Vatrogasno-spasilačke jedinice Kikinda, šest vatrogasaca-spasilaca sa dva vozila, intervenisali su na uklanjanju dva oborena stabla sa kolovoza.
U večernjim časovima, usled nevremena, pripadnici Vatrogasno-spasilačke jedinice Subotica, 10 vatrogasaca-spasilaca sa četiri vozila, angažovani su na 4 intervencije uklanjanja oborenih stabala sa kolovoza.
