Abazović je rekao da je Turska igrala ključnu ulogu na zapadnom Balkanu, nešto što je povezano sa „veoma dobrim odnosima“ koje je predsjednik Redžep Tajip Erdogan održavao sa svakim liderom u regionu.
„Zajedno sa Evropskom unijom i Sjedinjenim Državama, Turska igra vjerovatno najvažniju ulogu. Predsjednik Erdogan je neko ko može da ubijedi strane da dođu za sto i pronađu održivo rješenje (za svoja pitanja)“, rekao je Abazović odgovarajući na pitanje o potencijalnoj ulozi Turske kao posrednika između Kosova i Srbije usred tenzija koje rastu između dvije zemlje.
„Nadam se da će (Erdogan) zadržati fokus na Balkanu i obezbijediti više mira i stabilnosti“, rekao je on.
Premijer je pohvalio političke veze između svoje zemlje i Turske i rekao da bi trebalo da „iskoriste dobru energiju koju smo stvarali decenijama da obezbijede više ekonomskih projekata“.
Dve stvari su, kako kaže, ključne energetika i sektor turizma.
„Turska i Crna Gora mogu imati veoma dobre odnose. Oni mogu da dođu u novu fazu konkretnim projektima u Crnoj Gori“, dodao je on.
Abazović je rekao da je njegova zemlja napredovala u pristupanju Evropskoj uniji i da je spremna da se pridruži EU.
Crna Gora je podnijela zahtjev za članstvo u EU 2008. godine, a dvije godine kasnije dobila je status kandidata.
Pregovori o pristupanju su počeli 2012. godine, ali poslije više od decenije izgledaju kao nedovršeni.
„Naša zemlja nema problema sa susjednim državama i ona je u posljednje dvije godine dala veoma, veoma važne rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. Imamo neke izazove kao i svaka druga zemlja u svijetu, ali mislim da možemo da ispunimo svoje obaveze u kontekstu evropskih integracija i mislim da ćemo tada biti spremni za pridruživanje EU. Naravno, na kraju dana, to će biti politička odluka zemalja članica“, rekao je on u intervjuu.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da se u Podgorici i Baru dogodilo po šest nezgoda, Nikšiću tri, Ulcinju dvije i po jedna u Budvi i na Cetinju.
Izdata su 260 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 85 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela sedam pari registarskih tablica.
Nakon skoro dvije godine od kada je u Crnoj Gori stupio na snagu Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola, u Ulcinju je prošlog mjeseca zaključeno prvo takvo partnerstvo.
Sekretarka Sekretarijata za lokalnu samoupravu Mirjeta Đoni potvrdila je Vijestima da su sudbonosno “da” pred matičarima u Ulcinju izgovorili muški partneri, koji su iz inostranstva.
Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola, na predlog Vlade Duška Markovića, Skupština je sa 42 glasa usvojila 1. jula 2020. Prema tadašnjim najavama, najmanje 20 parova čekalo je mogućnost da se vjenča. Primjena tog zakona počela je 15. jula 2021.
Od tada, po zaključenim brakovima pripadnika LGBT populacije u Crnoj Gori, ubjedljivo prednjači Budva. Kako su Vijesti već objavile, do januara ove godine u tom gradu zabilježeno je ukupno 26 upisa u Registar životnih partnerstava lica istog pola.
Zakonom je, pored ostalog, predviđeno da homoseksualne osobe mogu da sklapaju brakove, da nasljeđuju jedni druge, da imaju zajedničku imovinu, pravo na penziono i socijalno osiguranje, posjete u bolnicama, što su prava koja ih izjednačavaju sa heteroseksualnim brakovima. Ali, Zakon ne dozvoljava istopolnim parovima usvajanje djece. Izričitu odredbu da gej osobe mogu da usvajaju decu Zakon ne daje, ali dozvoljava da se zajedno staraju o djeci jednog od partnera. Sadrži i jasnu obavezu da se staraju o djetetu svog partnera ako ono nema bližeg srodnika.
Ključne razlike prilikom čina vjenčanja su u nazivima gdje umjesto “suprug-supruga” u Registru životnih partnera piše “partner-partner”, odnosno “partnerka-partnerka”.
Zainteresovani moraju i da prilože dokaze o slobodnom bračnom stanju, dokaz da nisu sklapali partnerstvo u drugoj državi.
Nakon usvajanja Zakona, Marković je saopštio da je “ovo veliki iskorak u pravom smjeru za crnogorsko društvo, njegovu demokratsku zrelost i proces integracije”.
“U evropskoj Crnoj Gori nema i ne treba da bude mjesta za diskriminaciju po osnovu seksualnog opredjeljenja”, kazao je tada.
U većem dijelu Crne Gore jutros se saobraća mokrim putevima i uz mjestimično smanjenu vidljivost, saopšteno je iz Auto moto saveza (AMSCG).
Iz AMSCG vozačima su savjetovali da vožnju prilagode stanju na putu i poštuju pravila saobraćaja.
Na magistralnim putevima M-1 granični prelaz (GP) Debeli Brijeg – Herceg Novi – Kotor – Tivat – Budva – Bar – Ulcinj – GP Sukobin, M-2 Podgorica – Sotonići – Petrovac i M-10 Podgorica – Cetinje – Budva, od 17 do 22 sata, saobraćaj je zabranjen za teretna vozila čija najveća dozvoljena masa prelazi 7,5 tona.
Saobraćaj nije zabranjen vozilima sa prvenstvom prolaza, za održavanje puteva i PTT instalacija, za pomoć na putu, specijalnim vozilima za prevoz životinja, betona i asfaltne mase, hladnjačama koje prevoze lako kvarljivu robu i vozilima za prevoz opasnih materija, na dijelu puta od GP Debeli Brijeg do kružnog toka u Lipcima.
Saobraćaj je u prekidu za sva vozila na putu Mojkovac – Đurđevića Tara, u mjestu Dobrilovina.
Na magistralnom putu M-5 Rožaje – Špiljani zbog rekonstrukcije saobraćaj će biti obustavljen od devet do 15 sati i od 20 sati i 30 minuta do pola sata nakon ponoći.
U tunelima Sozina i Raš će se, zbog zamjene adaptivne rasvjete, od 23 do pet sati saobraćaj obavljati jednom trakon naizmjenično.
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi, na lokalitetu Vukov most, zbog radova je promijenjen režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Saobraćaj na putu Mateševo – Kolašin zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Na magistralnom putu M-5 Ribarevine – Draćenovac, u mjestu Rožaje, saobraćaj je preusmjeren sa dvosmjernog na jednosmjerni i obustavlja se najduže do 30 minuta zbog sanacije zidova.
Na magistralnom putu M-2 Podgorica – Bioče saobraćaj je, zbog izgradnje bulevara Vilija Branta, promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Na magistralnom putu M-3 Šćepan Polje – Danilovgrad promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni zbog asfaltiranja.
Saobraćaj na magistralnom putu Nikšić – Vilusi, na dionici Nikšić – Kuside, promijenjen je sa dvosmjernog na jednosmjerni zbog rekonstrukcije.
Zbog sanacije klizišta „Bukovik 2” na magistralnom putu M-2 Petrovac–Sotonići u mjestu Bukovik, sobraćaj je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu izvođenja radova.
Promijenjen je režim saobraćaja i od raskrsnice Podgorica – Cetinje – Nikšić do Komanskog mosta.
Zbog sanacije klizišta, na regionalnom putu R-10 Djurdjevića Tara-Mojkovac u mjestu Gojakovići odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu izvođenja radova.
Promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni u Budvi od Prijevora do Lastve Grbaljske, a saobraćaj će biti obustavljen od deset do 14 sati.
Služba zaštite i spašavanja Glavnog grada intervenisala je sinoć na tri lokacije u Podgorici.
“U 20.46h Služba zaštite i spašavanja primila je prijavu da gori smeće u Vranićima. Na lice mjesta upućena je jedna posada sa četiri vatrogasca”, objavljeno je na Facebook stranici Služba zaštite i spašavanja Glavnog grada.
Nakon više dojava da je došlo do požara na još dvije lokacije, od kojih se jedan proširio na Velje brdo gdje je postojala opasnost da se proširi i na kuće u neposrednoj blizini, pa je lice mjesta upućena ekipa sa šest vatrogasaca.
Novak Đoković se već sada širom sveta naziva najboljim teniserom u istoriji. Drži u fioci brojne teniske rekorde, ali mu je preostalo par stvari koje bi mogao još da sruši do kraja karijere. Da stavi trešnjicu na vrh torte, što se kaže.
Šta Novak juri do kraja karijere?
Kalendarski slem
Jedna od stvari kojim bi dodatno zacementirao mesto u istoriji je potencijalni Kalendarski slem. Ovaj naziv odnosi se na to da igrač u jednoj kalendarskoj godini osvoji sva četiri Gren slema – Australijan Open, Rolan Garos, Vimbldon i US Open.
Novak je bio blizu ovog uspeha 2021. godine kada je osvojio prva tri Gren slema, igrao je čak i finale četvrtog slema, u Njujorku protiv Danila Medvedeva, ali nije izdržao umor i pritisak i ostao je bez Kalendarskog slema.
Bio je najbliži u Open eri da dođe do takvog uspeha, a novi pohod je krenuo sada u 36. godini, tačnije u 37. Osvojio je ponovo prva dva Gren slema, a ako uzmemo da će biti favorit na travi Vimbldona, te da bi mogao Novak da igra i na US Openu jer više nema restrikcija… Nije nemoguće da ponovo napadne Kalendarski slem.
Bilo bi to pravo dostignuće za divljenje. Nešto što bi ga dodatno izdvojilo.
Da prestigne Federera na Vimbldonu
Šljaka kao podloga pripada Rafaelu Nadalu i u to nema dileme. Novak Đoković je sa 10 Australijan opena i tri US Opena naširoko prihvaćen kao najbolji na betonu, a Rodžer Federer na travi. Međutim, mogao bi Novak i travu da prisvoji sebi.
Naime, Federer je osvojio osam titula na Vimbldonu, dok je Đokovič uzeo sedam. Već ove sezone mogao bi da se izjednači sa Švajcarcem, a možda i sledeće sezone da ga prestigne.
Kada su titule na travi u pitanju, Sampras je osvojio sedam titula na Vimbldonu u Open Eri, a interesantno je da je Vilijam Renšo u eri pre Open ere uzeo sedam titula.
Kakogod, Đoković će otići na Vimbldon ove godine i imaće šansu da se izjednači po broju titula sa Federerom. A, narednih godina i da ga pretekne, zašto da ne?
Da prestigne Margaret Kort
Kada je Novak sa osvajanjem Rolan Garosa prestigao sve muške igrače u istoriji, kada je stigao do 24 Gren slem titule, teniskom svetu nije preostalo ništa drugo nego da krene da ga porede sa teniserkama.
Istorijski su rekordi u ženskom tenisu uvek bili ubedljiviji jer su se pojavljivale dominantne igračice, a nije bila tako jaka konkurencija.
Tako apsolutni rekord drži Margaret Kort sa 24 titule i ima jednu više od Novaka. Potencijalno srpski teniser već u ovoj sezoni može da je prestigne, pa da zatvori i taj deo priče jednom za sva vremena.
Da ukoči Alkarasa
Iako Rafael Nadal još nije završio karijeru, pa tako ne možemo sa sigurnošću da kažemo da će Novak završiti sa najvećim brojem Gren slemova u odnosu na najveće rivale, to je gotovo pa izvesno.
Gledajući u budućnost, igrač koji u ovom momentu gledano može da ima veći broj Gren slemova u narednih 10 ili 15 godina. Već sada možemo da kažemo da Alkaras nikako neće imati konkurenciju kao što su imali Nole, Rafa i Rodžer, pa bi možda on mogao da bude taj ko će napasti rekord Novaka Đokovića.
Upravo zbog toga Novak bi eventualnim osvajanjem Gren slemova ukočio razvoj ovog mladog Španca, i potencijalno sebi dodatno obezbedio istorijski tron.
Samo treba da prepiše recept iz Pariza i pobedu u polufinalu. Ne samo da je Novak osvojio Rolan Garos, već je onemogućio Alkarasa da on osvoji veliki trofej.
Duplo dobro.
Najviše titula
Trijumfom na Rolan Garosu u Parizu Novak je došao do 94. titule u karijeri čime se izjednačio na trećem mestu večite liste sa Ivanom Lendlom. Ispred njega su samo Džimi Konors (109) i Rodžer Federer (103).
Ova kategorija se generalno ne uzima kao najvažnija jer je bitnije koliko ste osvojili onih teških i najvažnihih turnira, od same brojke osvojenih turnira.
Ali, ako Novak bude bio raspoložen da u toku narednih sezona odigra i neke manje turnire, brojka 94 lagano može da ode preko 100.
Olimpijsko zlato
Možda je i jedina prava kategorija u kojoj je Đoković slabiji od najvećih takmaca su Olimpijske igre. Rafael Nadal ima zlato u singlu, Rodžer Federer isto zlato iz dubla sa Vavrinkom, a Novak bronzu.
Potencijalno bi 2024. godine u Parizu mogao da napadne zlatnu medalju. Ako i to osvoji, onda će dodatno pomeriti granice koje su i ovako neverovatno i nemoguće visoke.
I bez svega navedenog Novak je najbolji igrač u istoriji.
Ali, sve ovo navedeno biće mu samo dodatni razlog i motiv da igra koliko god mu telo i biologija budu dozvoljavali.
U Crnoj Gori danas na sjeveru umjereno do pretežno oblačno, povremeno sa kišom i grmljavinom, prijepodne očekuju se duži periodi suvog vremena. Vjetar ujutru i naveče umjeren ponegdje pojačan sjevernih smjerova. Temperatura vazduha od 19 do 27 stepeni. Na jugu, prijepodne promjenljivo oblačno sa sunčanim periodima, sporadično moguća je kratkotrajna kiša. Popodne nestabilno sa kišom a lokalno i pljuskovi sa grmljavinom.
Vjetar umjeren, ujutru i naveče pojačan ponegdje na udare i jak, sjeveroistočni. U zoni olujno-grmljavinskih oblaka očekuju se kratkotrajno jaki-olujni vjetrovi. Temperatura vazduha do 32 stepena.
More će sjutra biti malo do umjereno talasasto na otvorenom talasasto. Vjetar ujutru i naveče sjeveroistočni umjeren do jak, tokom dana uglavnom sjeverozapadni umjeren do pojačan. Temperatura mora oko 25 stepeni, UV index, vrlo visok, oko 8 UV jedinica.
U susret Vidovdanu sinoć, 24. juna, na platou Sabornog hrama Hristovog Vaskrsenja u Podgorici, Društvo za njegovanje tradicionalnog srpskog pjevanja uz gusle “Sveti Sava” priredilo je svečani program pod naslovom “Crna Gora kad posta Kosovo, Obilić se rodio ponovo”.
O Kosovskom zavjetu besjedio je Njegovo visokopreosveštenstvo Mitropolit crnogorsko-primorski g. Joanikije, koji je u uvodnom dijelu svog arhipastirskog slova ukazao na činjenicu da srpski narod ima tu povlasticu i prednost da ima svoj ep:
,,S tim što je naš ep naslonjen na tragične događaje koji su obilježili našu istoriju. Ali ti događaji nemaju samo istorijsko značenje, nego i duhovno i metaistorijsko, nadistorijsko. Kosovska žrtva je žrtva koja prinešena Bogu na dar – svjesno.”
Mitropolit Joanikije je potom ocijenio da je nasuprot mišljenju nekih istoričara, Sveti knez Lazar sasvim svjesno sa narodom podnio žrtvu koja je uistinu žrtva za Carstvo nebesko:
,,Često ćemo čuti od naših istoričara, kojima ja lično ne vjerujem u tom pogledu, iako cijenim njihovo znanje, da je Sveti knez Lazar bio siguran da će da pobijedi i da je zato spremio vojsku. Ja mislim drugačije, mislim da je on bio svjestan da ne može pobijediti tursku silu, ali da je mora zaustaviti, jer nije mogao gledati da njegovu zemlju i svetinje, i ljepotu naših svetinja i ljepotu naše svete vjere, Turci pregaze bez žrtve, bez odbrane. To je bila svjesna žrtva za Carstvo nebesko kao što i govori naša epska pjesma.”
Vladika je akcentovao da je kosovska žrtva svijetlila našem narodu kroz cjelokupnu našu istoriju:
,,Kosovska bol i kosovska žrtva su se polako pretvarali u slavu i u svetost i u poeziju, na takav način se nastavila Kosovska bitka, nastavila u onom smislu da se po svaku cijenu očuva pamćenje, identitet, kultura, jezik, duhovnost, svetinje. Ona se na izvjestan način preselila u kulturu i u duhovnost jer naša kultura koju smo stvarali i naša duhovnost su svaka sa svoje strane osvjetljavale kosovsku žrtvu – odnosno kosovska žrtva je svijetlila našem narodu kroz cjelokupnu mukotrpnu našu istoriju, pa i do dana današnjeg a tako će to biti do skončanija svijeta i vijeka”.
Mitropolit Joanikije je zatim dao poseban osvrt na Njegošev lik i djelo koji je u značajnom dijelu doprinio razumijevanju tajne Kosovskog zavjeta:
,,Prije svega svojim velikim djelom Gorski vijenac, ali i kroz svoja pisma i kroz svoje ukupno djelo i djelovanje. On je Crnu Goru doživio kao ostatak Carstva Dušanovog – Crna Gora je po njemu nastala iz pepela razvaline Dušanove veličine.”
Vladika se potom u nastavku nadovezao i na lik i djelo svetopočivšeg Mitropolita Amfilohija koji je, tumačeći Njegoša, definisao da Kosovska grobnica ima silu od groba Hristovoga i da je karakteriše nadanje, a ne beznađe:
,,Naš blaženopočivši Mitropolit Amfilohije je tumačeći Njegoševo djelo to definisao tako da Kosovska grobnica ima silu od groba Hristovoga i to je tajna Kosova, tajna Kosovske žrtve. Nadanje je naše zakopano – to je Njegošev stih, a Mitropolit Amfilohije je naglašavao – nadanje, a ne beznađe! Ta žrtva je izvor nade, izvor nadahnuća, izvor duhovnosti i zato ona dodaje našem narodu snage da se bori, da nastavi Kosovsku bitku.”
Naglasio je da je kroz istoriju za naše pretke posebno za Njegoša, svaka pobjeda bila lijek duboke kosovske rane:
,,Tako je isto nastavio i kralj Nikola, u toj ideji, u toj poeziji njegova najveća pobjeda – gdje je on lično komandovao vojskom na Vučjem Dolu i odnio sjajnu pobjedu je bila po njegovim riječima lijek naše duboke kosovske rane. Možemo misliti samo koliko je čestiti Knjaz, koji je pjevao onu himnu koju trebamo dobro da naučimo i da je često pjevamo Onamo ‘namo koliko je bio srećan kada je oslobodio Metohiju i kada je oslobodio Pećku patrijaršiju i Visoke Dečane. To je zaista bio vrhunac njegovih uspjeha i naravno on je time ostvario i Njegoševu zamisao.”
Vladika je istakao da je važno da se sjećamo kad god se čuje pjesma o Kosovu, i Njegoša i kralja Nikole, a posebno junaka koje su predvodili Janko Vukotić i Radomir Vešović:
,,Ja bih volio kada god se čuje naša pjesma o Kosovu, bilo uz gusle bilo iz grla bijela, da se sjetimo i Njegoša i kralja Nikole i posebno onih junaka koje je predvodio Janko Vukotić i Radomir Vešović, takođe veliki junaci koji su oslobodili Kosovo i Metohiju i da se sjetimo našeg blaženopočivšega Mitropolita Amfilohija koji je stalno govorio u ovo novo vrijeme: Crna Gora se odreče – ne naravno narod nego vlasti, velikaši, savremeni velikaši koji nisu ni do koljena onim prethodnim velikašima, ali zapalo ih je pa su se tako lako u ovo novo vrijeme, još u vrijeme bombardovanja odrekli Metohije, Pećke Patrijaršije i Visokih Dečana.
Međutim, onaj ko nosi Zavjet najčešće nisu velikaši, nego Miloš Obilić, a to može biti pojedinac, a može biti i cio narod. Ja sada mislim da je cio vjerujući pravoslavni narod u Crnoj Gori nosilac Kosovskog zavjeta i to potvrđuje i svjedoči svaki dan”, poručio je napposlijetku Visokopreosvećeni Mitropolit crnogorsko-primorski g. Joanikije.
U slavu Svetog Petra Drugog Lovćenskog Tajnovidca, Kosova i Obilića uz strune gusala pjevali su članovi Društva: Maksim Vojvodić, Vitomir Arsenić, Radosav Rajo Vojinović, Željko Vukčević, Damjan Vojvodić i Sekule Cerović, dok je svoje stihove o Kosovu kazivao poznati srpski pjesnik Blagoje Baković.
Tokom ove svečane večeri nastupile su i vokalne solistkinje – etno pojci: Branka Zečević, Bojana Radović i Maša Vojvodić.
